João 18

Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesuꞌa kuraroteꞌe enogano, ane tahiꞌatahiꞌa teite Kiderona doꞌoḡa moneafa onamiro. Eꞌea olivi ireḡa mebaḡa ꞌahoga eꞌe, ebu ani ane tahiꞌatahiꞌa teite eꞌe mebaḡa diuḡiro.
1 Jesu yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufnunenayah bairi efan nati hihamiy hin Kidron Kwaf hirabon. Nati’imaim i masaw ta, imaim Jesu ana bai’ufnunenayah bairi ten tema’am.
2 Iesu revoharoteꞌe vazeḡa, Iuda zuni eꞌe habaꞌa ederiro, mazaḡa Iesuꞌa ḡae ḡehaḡa ane tahiꞌatahiꞌa teite deꞌea nuꞌoraro.
2 Judas yanuwayan menamaim hima’am i so’ob, anayabin Jesu anabai’ufununayah bairi mar etei imaim teruru’ay.
3 Eꞌanoꞌo Iudaꞌa Roma uti azaḡa, ebu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Farisea azaḡaniꞌa tuḡuziroteꞌe kuru neḡa uti azaḡa teite ariro. Ze ihure nunu zu uti ḡauḡa madu meba eꞌe diuḡiro.
3 Imih Judas Romans hai baiyowayah hai kou’ay bonawiyih naatu afa i orot ukwa’ukwarih firis ukwarih biyahine hiyafarih hin naatu afa i Pharisee biyahine hin. I umah, ahay waf hibow naatu hinow hitoto’aben kawih hin masaw yan hitit.
4 Iesuꞌe ane mazao naginiꞌa fureratiteꞌe ederadu zeḡe vaḡe onamiro ebu ḡadiziro, “Zaꞌe iniu vaḡeꞌohe?”
4 Jesu abistanawat boro isan hinamamatar i so’ob, imih au nah isutait tit naatu ibatiyih, “Kwa yait kwanunuwih?”
5 Zeḡeꞌa naenaeniro, “Nazareta vazeḡa Iesu.” Ebu aniꞌa ziro, “Aꞌe eḡe.” Ani revoharoteꞌe vazeḡa, Iudaꞌe zeḡe teite deꞌea edau radiro.
5 Hiya’afut hi’o, “Jesu Nazareth mowan.
6 Iesuꞌa, “Aꞌe eḡe,” rae zirotene, ze suve ḡouradu rahao higau bauriro.
6 Anamaramaim Jesu eo, “Ayu i iti. I ou’uf hibat naatu me yan hira’iy rabih.
7 Ebu Iesuꞌa bare ḡadiziro, “Zaꞌe iniu vaḡeꞌohe?” Zeꞌa niro, “Nazareta vazeḡa Iesu.”
7 Ibanak i batiyih maiye, “Kwa i yait kwanunuwih.”
8 Iesuꞌa naenaeziro, “E zeha, aꞌe eḡe. Za e vaḡoꞌidene, eḡe tahiꞌatahiꞌaꞌe ahete modoꞌi.”
8 “Ayu kwa ouwi wei, ayu i iti.” Jesu iya’afut. “Ayu kwananunuwuhu na’at, basit au bai’ufununayah kwanihamiyih hinan.”
9 Aniꞌa ꞌouge reirotaꞌaꞌe ibite ꞌahige kuraroteꞌeꞌa hudanoga veize reiro, “E ḡaeꞌa iniroteꞌe azaḡa boꞌaḡano tiba zuni mene dauniro.”
9 Iti namamatar saise tur abistan hi’o’o i nan niturobe. “Tamaim abistan ibitu, men ta kasiy.”
10 Eꞌe madaḡano Simona Peteroꞌe benisiḡeta. Aneꞌa eꞌe ahase bunadu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa tuḡure vazeḡa udirotene, edaꞌe teḡaḡa variꞌe butiro. Tuḡure vazeḡa niḡaꞌe Malokusi.
10 Naatu Simon Peter, i ana kaiy auman batabat, rowenra’ah firis ukwarin ana akir orot tainin asukwafune eafuru’um. Akir orot wabin Malchus.
11 ꞌOugadu Iesuꞌa Petero niro, “Benisiḡo bare iḡuꞌano ofoꞌi! Eḡe Mamaꞌa iniroteꞌe bioḡa ꞌahi eḡeꞌa gage huniꞌuma.”
11 Jesu Peter isan eo, “A kaiy kwiwan maiye! O kunotanot, Ayu Tamai kerowas bitu boro men anatom”
12 Roma uti azaḡa zu uti vazeḡa ḡihiꞌaḡa ebu kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe Iuda uti azaḡaniꞌa Iesu obone teadu autiro.
12 Imaibo Rom rakit wairafih hai ukwarih bairi naatu Jew hai ma’utenayah bairi Jesu hibai hifatum,
13 Ebu ze ani Anasi vaḡe ibite tutune onamiro. Anasiꞌe Kaiafa emoḡa zu Kaiafaꞌe eꞌe muriḡano dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa.
13 naatu wantoro’ot hibai hin Annas biyan hitit, nati kwamur wanawanan i Firis ana ukwarin ma’am ana veya, nati orot i Kaiafas rawan.
14 Kaiafaꞌe ibite Iuda azaḡa boroboro mazao ꞌahige iraduguziro, “Vaze niduꞌa veize vaze tibaniꞌa rudauneꞌe ufeta manoḡa.”
14 Iti orot Kaiafas i Jew uwih eo, gewasin orot ta’imon sabuw etei isah tamorob.
15 Simona Petero zu Iesu tahiꞌa ꞌahoganiꞌa Iesu hegote onamiro. Tahiꞌa eꞌeꞌa dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa ederadu Iesu teite dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa ne habaꞌa diuḡiro.
15 Simon Peter naatu bai’ufununayan turan ta hairi Jesu hi’ufunun bairi hin. Nati bai’ufununayan ta i firis ukwarin i su’ub, imih i ufunun bairi hin firis ukwarin ana bar merar wanawanan hirun,
16 Rehano Peteroꞌe ibiheta enogano edau radiro. Eꞌanoꞌo dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa edereꞌeteꞌe tahiꞌaḡa eꞌeꞌa buanadu ibiheta taufeꞌeteꞌe roḡaeḡa ḡoreniro, ebu Petero mae zouniro.
16 baise Peter etawan awan bat. Bai’ufnunenayan ta iban matabir maiye tit etawan awan akir babitai ifefeyan naatu babitai Peter iu basit, Peter na fur wanawanan run.
17 ꞌOugirotene, ibiheta taufeꞌeteꞌe roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa Petero niro, “Vaze ꞌomo tahiꞌatahiꞌa boꞌaḡano ḡae zuni tahiꞌa ꞌahogahe?” Aneꞌa naenaeniro, “Eꞌe mene.”
17 Babitai etawan awanamaim Peter isan eo, o i ni’i orot ana bai’ufnunenayan orot ta? Peter iya’afut eo, “En ayu men asu’ubimih.”
18 Eꞌe madaḡanoꞌe nahune, eꞌanoꞌo tuḡure azaḡa zu kuru neḡa uti azaḡaniꞌa ahirize giginoga radu ire roga hufiro, ebu ire roga gabaḡeḡenadu idiro. Petero zuni ahiꞌa gigineꞌenaꞌa, zeḡe teite edau radiro.
18 Nati ana gugumin i siba’u kwanekwan imih akir wairafih naatu ma’utenayah bairi wairaf hi’asir hi’ar bebera’uh hibat rararih. Imih Peter rabon in bairi hibat rararih.
19 Eꞌe madaḡano dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa Iesu mazao ane tahiꞌatahiꞌa zu ane ihore moneo ḡadiniro.
19 Firis ukwarin Jesu ana bai’ufnunenayan naatu ana bai’obaibiyen isan ibatiy.
20 Ebu Iesuꞌa naenaeniro, “E hunio vaze niduꞌa mazao ḡoeriro. Iuda azaḡa niduꞌa nuꞌoruꞌeteꞌe kuru neḡa ga nuꞌonuꞌo neḡa zamaḡano iḡaiḡa ihoziro. E ḡoere ꞌahoga mene ꞌuꞌuru reiro.
20 Jesu iya’afut eo, “Ayu i bebeyan sabuw etei matahimaim a’o a binan hinonowar, naatu au bai’obaiyen mar etei i sibor ya’aya efanamaim naatu Tafaror Bar wanawanan sabuw etei teruru’ay matahimaim. Ayu men abistan ta awa’ir aomih.
21 Ḡa nougadu e ḡadiheꞌohe? Eḡe ḡoere igiroteꞌe azaḡa ḡadizoꞌi. Ze eꞌa nagini reirotaꞌaꞌe edeḡa.”
21 Aisim ayu kubibabatiyu, sabuw ayu abistanawat a’o hinonowar i kwibatiyih ayu abisa ao i hiso’ob.”
22 Iesuꞌa ꞌouge reirotene, kuru neḡa uti vazeḡa ꞌahoganiꞌa ani uhiḡano edanadu iraḡano faꞌoniro ebu niro, “Ḡa dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa mene gubaneꞌohe!”
22 Jesu iti na’at eo ana mar ma’utenayan orot ta nati’imaim batabat Jesu rebareban ifar eo, “Men iti na’atube firis ukwarin isan ina’omih.”
23 Iesuꞌa naenaeniro, “E ḡoere ꞌahoga veꞌore roꞌidene, naginiꞌe veꞌoḡa rae furenoꞌi. Rehano e ḡoere huga roꞌidene, nougadu irahe faꞌoneha?”
23 Jesu iya’afutih eo, “Ayu abisa ana’o kakaf na’at sabuw etei hai tur ku’owen, tur menatan i a’o kakaf. Baise ayu tur etei ana’o’o gewas na’at i aisim irabu”.
24 Ebu Anasiꞌa Iesu ꞌevore ꞌize utoga zamaḡano dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa, Kaiafa vaḡe tuḡuniro.
24 Imaibo Annas Jesu uman fatufatum auman iyafar in Kaiafas firis ukwarin isan.
25 Simona Peteroꞌa edanadu ire roga genaḡano ide radiroteꞌea, vaze nuꞌa ḡadiniro, “Ḡaꞌe Iesu tahiꞌatahiꞌa boꞌaḡano ꞌahoga, oꞌehe?” Rehano aneꞌa oꞌoniro, “Eꞌe mene.”
25 Peter boro’ika ma fora’ab rarar, sabuw afa nati’imaim bairi hima’am hibatiy hio, “O nati orot ana bai’ufnunenayan ta” Baise Peter youb eo, “En, orot nati men ayu’umih.”
26 Dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa tuḡure vazeḡa ꞌahogaꞌe Peteroꞌa teḡaḡa variꞌiroteꞌe vazeḡa nabuga. Aneꞌa niro, “Eḡeꞌa ḡa ani teite olivi ireḡa mebaḡano radiuꞌeteꞌe horoꞌeha.”
26 Firis ukwarin ana akir orot ta i Peter tainin ea’afuw ana rara orot ta nati’imaim batabat, eawafoten eo, “O airi ayu masawamaim ait”
27 Peteroꞌa bare oꞌoniro. Aneꞌa ꞌouge reirotene, kokorokuꞌa ugaro.
27 Ibanak mar baitounin Peter eo, “En!” naatu mar ta’imon kokorerek eo.
28 Ebu Iuda azaḡa boroboroꞌa Iesu Kaiafa mazaonoꞌo Roma gavana vazeḡa neḡa tutune onamiro. Aꞌe Oherebau uzeuze reiro. Zeꞌe Roma gavana ne zamaḡa mene diuḡiro. Mazaḡa aniꞌe Badiꞌa aḡuꞌa vazeḡa radu, ane ne diuḡine ze toradanadu Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa anoga mene idaḡa rae zamariro.
28 Maraumanaika Jesu Kaiafas ana barene hibai hin gawan orot ana baremaim hirun. Jew hai ukwarih bar wanawanan i men hirun hinamih, anayabin i men hikok wanawanah kato tamatar naatu hai Tar Nowaten ana hiyuw men hita’aamih.
29 Eꞌanoꞌo Pilatoꞌa zeḡe vaḡe bua aradu ḡoreziro, “Vaze ꞌadiꞌe nagini haḡadu za aniꞌe veꞌoḡa rae raꞌohe?”
29 Imih Pilate ufun tit sabuw ibatiyih, “Iti orot abisa isan kwa ubar kwabitin?”
30 Ze naenaeniro, “Vaze ꞌahiꞌe mene vaze sauꞌa reifone, emeꞌa ani ḡae ꞌevoreo mene riꞌinifo.”
30 Hiya’afut hi’o, “I men kakafin tasisinaf na’at, i boro men atab atan o biya atanamih.”
31 Pilatoꞌa ziro, “Zaeꞌa ani tutune onamadu zae goro hina kotanoꞌi.” Iuda azaḡa boroboroꞌa naenaeniro, “Eme, Iuda azaḡaꞌe vaze ꞌahoga runeo tuḡunogaꞌe mene idaḡa.”
31 Pilate isah eo, “Kwabai kwan, kwa taiyuw a’ofafar eo na’atube kwasinaf.” Ibo hai tur hirutabir hio, “Aki auri men baibasit ta ema’am boro yait ta ana asabunimih.”
32 ꞌOugadu Iesuꞌa nougenouge rudatiteꞌe moneo reiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudaro.
32 Iti na’atube mamatar i Jesu ana tur mi’itube ana morob isan yai eo’o i tan titurobe isan.
33 Pilatoꞌa ane ne bare diuḡadu Iesu huniro ebu ḡadiniro, “Ḡaꞌe Iuda azaḡa kinihe?”
33 Pilate matabir maiye ana bar wanawanan run naatu Jesu eaf na ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?”
34 Iesuꞌa naenaeniro, “Ḡadimu ꞌadiꞌe ḡae mazaonoꞌo ga vaze nuꞌa eḡe moneo ḡeiro?”
34 Jesu iya’afut eo, “Iti baibat i o taiyuw a not ayu kubibatiyu o sabuw afa ayu isou a tur hi’owen?”
35 Pilatoꞌa naenaeniro, “Eꞌe mene Iuda vazeḡa. Ḡae haba azaḡa zu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡaniꞌa eḡe ꞌevoreo riꞌiꞌeha. Ḡa nagini haḡairo?”
35 Pilate iya’afut, “O kunotanot ayu i Jew orot? O taiyuw a sabuw naatu firis ukwa’ukwarih o hibuw hinawiy ina ayu isou. Abisa isinaf?”
36 Iesuꞌa niro, “Eꞌe mene raha ꞌadi zuhiꞌaziꞌeteꞌe kiniḡa. Eꞌe raha ꞌadi zuhiꞌaziꞌeteꞌe kiniḡa reifone, eḡe tuḡure azaḡaniꞌa Iuda azaḡa boroboro utitozenadu zeḡe ꞌevoreo eḡe riꞌihoga gararifo. Eḡeꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe habaꞌaꞌe mene raha ꞌadi, rehano haba ꞌahoga.”
36 Jesu eo, “Ayu au aiwob i men iti tafaram nowanamih, baise ayu au aiwob iti tafaram nowan na’at, ayu au bai’ufununayah boro isou hitiyow, naatu Jew hai ukwarih umah wahine boro hitawasfafaru. En, ayu au aiwob i men iti faram nowanamih.”
37 Pilatoꞌa niro, “Tena ḡaꞌe kinihe?” Iesuꞌa naenaeniro, “Ḡa ḡaeꞌa bare eꞌe kini raꞌohe. Aꞌe hube. E ḡoere huga rae furenoga veize fureraro zu raha ꞌahi ariro. Iniu ḡoere huga hegoteꞌeteꞌe azaḡaꞌe eḡe ḡoere igiꞌohe.”
37 Imih Pilate ibatiy, “Bo o i aiwob orot?
38 Pilatoꞌa ḡadiniro, “Ḡoere hugaꞌe nagini?” Iesu Runeo Tuḡuniro (Mataio 27:15-31; Mareko 15:6-20; Luka 23:13-25) Pilatoꞌa ꞌouge reiroteꞌe enogano, Iuda azaḡa boroboro vaḡe bare buanadu ziro, “E sauꞌa ꞌahoga ani mazaonoꞌo mene horoneha.
38 Pilate Jesu ibatiy, “Turobe i abistan” Iti tur nonowar ibanak matabir maiye ufun tit Jew sabuw isah eo, “I biyanamaim men kakafin ta atita’ur boro imaim anibabatiy.
39 Rehano Iuda azaḡa haḡai idunaḡano, Iḡine Modiroteꞌe Muiḡano e zae veize ḡuꞌa vazeḡa ꞌahoga tuḡune buneꞌohe. Za eꞌa Iuda azaḡa kini tuḡune bunoga urateꞌehe?”
39 Baise kwa a binanakwar eo na’atube. Tar Nowaten hiyuw aa ana veya diburane orot ta kwa isa anabotait. Kwa kwakokok Jew hai aiwob anabotait na tit.”
40 Ze bare ḡihau huaro, “Ani mene, rehano Barabasi mae bunoꞌi!” Barabasiꞌe ḡonore vazeḡa.
40 Isan hitarakouw hiwow hi’o, “En, men nati orotomih! Aki akokok i Barabas.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.