Gálatas 4
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 E ꞌahi reihi. Moga tohe niduꞌa meiteꞌe ubugaꞌe ḡau niduꞌa meiroteꞌe vazeḡa rehano, komeꞌa madaḡanoꞌe aniꞌe tuḡure vazeḡa heuḡa.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Ani komeꞌa madaḡano, aniꞌe ane taufeꞌeteꞌe azaḡa zu ane ḡau taufeꞌeteꞌe azaḡa ḡoere egoziniꞌohe, onamo moganiꞌa ohoniroteꞌe madaḡa meꞌuma.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Eꞌe teige, emeꞌe komeꞌa madaḡano raha ꞌadi ibitohauꞌeteꞌe viganunu hegotadu tuḡure azaḡa teige radiunu.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Rehano Badiꞌaꞌa ohoniroteꞌe madaḡa meirotene, Badiꞌaꞌa Ubuga tuḡunadu aniꞌe roḡae ꞌahoga mazaonoꞌo fureraro ebu Mose goro ḡoeꞌa hegoteꞌenaꞌa radiro.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 Badiꞌaꞌa Ubuga tuḡunirotaꞌaꞌe Mose goro ḡoeꞌanonoꞌo vaze bohaze buzoga veize, zu emeꞌe Badiꞌa ubuga rae rouga veize reiro.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Zaꞌe Badiꞌa ubuga uꞌano, aniꞌa Ubuga Viga emeḡe zamao tuḡuniro, eꞌanoꞌo Ubuga Viga uꞌano emeꞌa Badiꞌa mazao, “Mama,eḡe Mama,” rae huneꞌohe.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Eꞌanoꞌo zae tibatibaꞌe tuḡure azaḡano mene bare raꞌohe, rehano Badiꞌa ubuga rae raꞌohe. Zaꞌe Badiꞌa ubugaubuga uꞌano, Badiꞌaꞌa ane ubugaubuga ziniteꞌe toheḡa niduꞌa zae zuni ziniꞌuma.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Ibite zaꞌe Badiꞌa aḡuꞌa madaḡano mene badiꞌa huga rae raꞌeteꞌe ḡauḡa hegotadu ane tuḡure azaḡano reiro.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Rehano izidi zaꞌe Badiꞌa edeḡa. Hube hune, e Badiꞌaꞌa za ederiro rae reꞌuma. Rehano za nougadu raha ꞌada ibitohauꞌeteꞌe viga nunu bare vaḡeꞌohe? Aꞌe inaraḡa oꞌoꞌa zu huga oꞌoꞌa. Zaꞌe deꞌeguḡa viga hegoteꞌeteꞌe tuḡure azaḡano bare reihi raꞌehe?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Zaeꞌa Iuda azaḡa haḡai teige, mada boro nunu, bato boro nunu, irugu zu nahune madaḡa nunu ebu muri nunu hegoteꞌohe.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 ꞌOugadu, “E zae veize gauinutaꞌaꞌe foure reꞌuma ga?” rae zamaheꞌa aduduꞌohe.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Nego nabudi, e umizeꞌohe. Eꞌe Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa modadu zae teigiro, eꞌanoꞌo zae zuni eḡe teige Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa ago hegotoꞌi. Zaꞌa eḡe mazao veꞌoḡa mene haḡairo.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Za edeḡa, e ugihadu zae vaḡe amiro ebu hari manoḡa zae mazao ḡadahe haramiro.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Za ugihe horonadu zamazeꞌa adudaro gaogi rehano, e mene ovoe ḡiahiro zu mene hezahohiro. Ebu Badiꞌa tuḡure viga ga Iesu Keriso teige mae ḡihihiro.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Eꞌe madaḡano zaeꞌa ufeta matuꞌe rudanadu zaꞌe idaḡa reifone ubumaze ḡude vaḡinadu eḡe inihi rae reifo.Eꞌe moneo eꞌa vaze mazao rae furenoga zuni idaḡa. Rehano izidi zae matuꞌu aꞌe nougeha?
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Eḡeꞌa ḡoere huga zeadu eꞌe zae agire vazeḡa reirohe?
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Ḡuriro ihore azaḡaꞌe zaeꞌa manoḡa mouga veize za mene zamareꞌohe. Zeꞌe eme mazaonoꞌo zae mae vaḡizadu zaeꞌa ze inare hegotoga daꞌo urateꞌohe.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Iniuꞌa zae danazifine inarine, aꞌe manoḡa. Mene eḡeꞌa zae teite radiuꞌeteꞌe madaḡano daꞌo, rehano mada niduꞌa ꞌougine, manoḡa.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Eḡe tahiꞌatahiꞌa, roḡaeꞌa ene fureneꞌeteꞌe madaḡano gigiꞌa maꞌeteꞌe teige, e zae uꞌano bare gigiꞌa maꞌohe, onamo zaeꞌa Keriso teigiꞌuma.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 E izidi zae teite radadu negane roḡeru ḡorezihi raꞌohe, mazaḡa e zae moneo ꞌadaꞌadaheꞌohe.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Mose goro ḡoeꞌa hegote radihi raꞌeteꞌe azaḡa, ehoꞌi! Za Mose goro ḡoeꞌaniꞌa nagini raꞌetaꞌaꞌe aḡuꞌahe?
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae mirihiro. Aberahamoꞌe ubuga aheu. ꞌAhogaꞌe tuḡure roḡaeḡaniꞌa fureniro, u ꞌahogaꞌe mene tuḡure roḡaeḡaniꞌa fureniro.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Tuḡure roḡaeḡa mazaonoꞌo fureraroteꞌe ubugaꞌe vaze ahiri ibiḡano fureraro, u mene tuḡure roḡaeḡa mazaonoꞌo fureraroteꞌe ubugaꞌe Badiꞌaꞌa ḡoitoriroteꞌe ḡoeꞌanonoꞌo fureraro.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Aꞌe hari idaidaḡa raꞌohe. Roḡae aheu aꞌe Badiꞌaꞌa vaze teite ḡoitoriroteꞌe ḡoeꞌa aheu. Roḡae tibaꞌe Hagara. Hagaraꞌe Badiꞌaꞌa Sinai maḡano ziniroteꞌe goroḡa ḡoeꞌa heuḡa. Eꞌe goro ḡoeꞌaniꞌa vaze tutuzadu Hagara ubugaubuga teige, eꞌe goro ḡoeꞌa hegoteꞌeteꞌe tuḡure azaḡano mae tiro.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Hagaraꞌe Arabia habaꞌano Sinai maḡa teite idaniro, ebu izidiꞌe Ierusalema ne boro teite idaniro. Ierusalemaꞌe Ierusalema azaḡa teite goro ḡoeꞌa eꞌe hegoteꞌeteꞌe tuḡure azaḡa teige radiuꞌohe.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Rehano adure Ierusalemaḡaꞌe mene tuḡure roḡaeḡa ebu aꞌe emeḡe nanu.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae mirihiro,
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Nego nabudi, zaꞌe Isako teige Badiꞌaꞌa ḡoitoriroteꞌe ubugaubuga.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Rehano Aberahamo madaḡano vaze ahiri ibiḡano fureraroteꞌe ubuganiꞌa Vine Zaḡoḡa gigiꞌaonoꞌo fureraroteꞌe ubuga aduga boro haro. Eꞌe teige, izidi zuni ꞌuguḡaniꞌa fureruꞌohe.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Rehano Buka Zaḡoḡano nouge rae raꞌohe? “Tuḡure roḡaeḡa ubugeta hegozoꞌi, mazaḡa tuḡure roḡaeḡa ubugaꞌe mene tuḡure roḡaeḡa ubuga teite moga tohe mene hune hidiꞌuma.”
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Eꞌanoꞌo, nego nabudi, emeꞌe mene tuḡure roḡaeḡa ubugaubuga, rehano tuḡure mene haḡaeꞌeteꞌe roḡaeḡa ubugaubuga.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.