Atos 2
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Pentikosi Muiḡameirotene, fieꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa haba tibano nuꞌoraro.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Eꞌe zamaḡano zavara boroꞌa areꞌeteꞌe teige, guguḡa boroꞌa adureonoꞌo tabara gudau ovairo. Eꞌe guguḡaniꞌa zeꞌa nuꞌoraroteꞌe neḡa iriꞌavoniro.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Ebu ire rogaꞌa duhuruꞌeteꞌe heuḡaniꞌa mazane teige rovotadu vaze tibatiba ranao duhuranoga horoniro.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Ebu Vine Zaḡoḡaniꞌa eꞌea radiunuteꞌe azaḡa niduꞌa iriꞌavoziro ebu Vine Zaḡoḡaniꞌa ibitozeadu ḡoere nunuo ḡoeriro.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Eꞌe madaḡanoꞌe haba ꞌahogaꞌahogano radiuꞌeteꞌe Iuda azaḡaniꞌa Ierusalema aradu radiunu. Zeꞌe Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe azaḡa.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Fieꞌeteꞌe azaḡaniꞌa harairotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa isau ariro. Ebu zamazeꞌa ꞌadaꞌadaziro, mazaḡa vaze ḡuḡuvaḡaꞌe zeḡezeḡe ḡoereo fieꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ḡoeroga igiro.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Ebu ze ufeta zaguzaganadu ꞌahige rae reiro, “Ḡiazoꞌi! Izidi ḡoereꞌeteꞌe azaḡaꞌe Galilea azaḡa, oꞌehe?
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 Rehano eme zeꞌa emeḡe tibatiba ḡoereo ḡoereꞌeteꞌe igiꞌohe. ꞌAhiguḡaniꞌa nougenouge fureraneha?
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Emeḡe boꞌaḡano nuꞌe Patia azaḡa, Media azaḡa, zu Elama azaḡa. Ebu nuꞌe Mesopotamia, Iudea, Kapadokia, Ponito, Asia,
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Ferigia, Pamufulia, zu Izipi habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡa, ebu Kurene uhiḡano Libia habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡa. Ebu nuꞌe Ierusalema ḡianihi radu ariroteꞌe Roma azaḡa.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Ebu nuꞌe Iuda azaḡa, zu ḡihuradu Iuda azaḡa teige Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌe azaḡa, ebu Kerete ꞌumuḡa azaḡa, zu Arabia habaꞌa azaḡa. Eme zeḡeꞌa Badiꞌa haḡai gigiꞌaḡa emeḡe tibatiba ḡoereo raꞌeteꞌe igiꞌohe!”
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Ze zaguzagauꞌenaꞌa ebu zamazeꞌa ꞌadaꞌadazeꞌenaꞌa, ḡadimutitiro, “ꞌAhi hugaꞌe nagini?”
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Rehano vaze nuꞌe ḡirihoziro, “Ze vaini vuḡa ufeta gageha.”
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Ebu Peteroꞌa apostolo azaḡa gaubanana tiba fare teite iḡune edanadu vaze ḡuḡuvaḡa mazao agoḡa borofadu haramiro, “Iuda azaḡa zu Ierusalemao radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa, e haḡai ꞌadaꞌa nougenouge fureranateꞌe ihozihi. Eḡe ḡoere faine abitoꞌi.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Zaꞌe ꞌahi duḡuruꞌe vaini vuḡa gageha rae zamareꞌe gaogi. ꞌAhi ꞌize oherebau mada fuꞌo ḡazaḡa fare, eꞌanoꞌo ze mene gageha.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Badiꞌaꞌa peroveta vazeḡa Ioelaonoꞌo rae fureniroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudaneha,
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 — ausente —
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 — ausente —
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 — ausente —
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 — ausente —
20 Veya matan boro nagugum
21 — ausente —
21 Orot yait
22 Isaraela azaḡa, ḡoere ꞌahi egoꞌi. Za edeḡa, Nazareta vazeḡa Iesuꞌe Badiꞌaꞌa tuḡunadu gigiꞌa haḡaiḡa, zaguzagatiteꞌe haḡaiḡa, zu haḡai nu badeḡa ḡehaḡa zae boꞌaḡano haḡainu. Badiꞌaꞌa eꞌeguḡa haḡaiḡa Iesuonoꞌo haḡadu Iesuꞌe aniꞌa tuḡuniroteꞌe vazeḡa rae dehene fureniro.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Iesuꞌe Badiꞌaꞌa amahi toganadu irina ederiroteꞌe idunaḡano zae ꞌevoreo riꞌiniro. Ebu zaꞌe Badiꞌa goro ḡoeꞌa aḡuꞌa azaḡa ꞌevoreo ani riꞌinadu satauro rana ikokoni runediro.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Rehano Badiꞌaꞌe ani rune zamaḡano aduga hidiroteꞌeanoꞌo bohane bunadu bare ḡaboniro, mazaḡa rune gigiꞌaḡaꞌe Iesu obone touga mene idararo.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Davidaꞌe Iesu moneo ꞌahige rae reiro,
25 David nati orot isan eo,
26 — ausente —
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 — ausente —
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 — ausente —
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Nego nabudi, eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, vouḡafe Davidaꞌe rudanadu guriro ebu ani iduꞌe izidi radiuꞌohe.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Rehano aniꞌe peroveta vazeḡa ꞌahine, Badiꞌaꞌa ane mazao ꞌahige ḡoeꞌa rinede tirotaꞌaꞌe ederiro, 'Davida mariga ꞌahoganiꞌa ane iḡuri madu kini reꞌuma.'
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Davidaꞌe zama moneo naginiꞌa fureratiteꞌe irina horonadu Kerisoꞌa bare ḡaboditeꞌe moneo ꞌahige rae fureniro,
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Ebu Iesu ꞌahiꞌe Badiꞌaꞌa bare ḡaboniro. Emeḡe niduꞌa eꞌe horonadu rae fureneꞌohe.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Ebu aniꞌe mae ḡihinadu Badiꞌa edaꞌe moneo ohoniro. Ebu aniꞌe Moganiꞌa ḡoitoriroteꞌe Vine Zaḡoḡa madu emeḡe mazao ovoe beꞌuniro. Zaꞌe izidi ꞌada eꞌe horoneꞌohe zu igiꞌohe.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 U Davidaꞌe adure ḡoha mene itiro, rehano ani ꞌahige rae reiro,
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 — ausente —
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Eꞌanoꞌo Isaraela azaḡa niduꞌa faine ederoꞌi. Zaeꞌa satauroniroteꞌe vazeḡa, Iesuꞌe Badiꞌaꞌa Zuhiꞌa Boro zu Keriso rae ohoniro.”
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Ze eꞌe igirotene, zamaze tuḡano babaharo, ebu Petero zu apostolo azaḡa ḡadiziro, “Negofe duḡuru, eme nougiꞌuma?”
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Peteroꞌa naenaeziro, “Zae niduꞌa, zamaze ḡihunoꞌi, ebu Iesu Keriso niḡano babatiso moꞌi. ꞌOugine, Badiꞌaꞌa zae haḡai sauꞌa rae modiꞌuma ebu Badiꞌa ḡahunoneḡa, Vine Zaḡoḡa ziniꞌuma.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Ḡoitore ḡoeꞌa ꞌadiꞌe Zuhiꞌa Boro emeḡe Badiꞌaꞌa huziroteꞌe azaḡa niduꞌa veize tiro. Aꞌe zae, ubudeze zu haba faḡafaḡa azaḡa niduꞌa raꞌohe.”
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Ebu Peteroꞌa ḡoere nunu rae fureniro ebu iraduguziro, “Haḡai veꞌoḡa azaḡa ꞌahi mazaonoꞌo vaḡinadu ḡabone moꞌi.”
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Eꞌanoꞌo ane haramo mae ḡihiniroteꞌe azaḡaꞌe babatiso meiro. Eꞌe madaḡano vaze niduꞌa 3,000 heuḡaꞌe babatiso madu fieꞌeteꞌe azaḡa moneo ragate mae zouziro.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Ze apostolo azaḡa ihoreḡa zamaze niduꞌa hina abitoharo, ebu unihe tiburanoga, tiburu oganoga, zu kuranoga veize inariro.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Ebu apostolo azaḡaniꞌa gigiꞌa haḡaiḡa zu haḡai nu badeḡa ḡehaḡa haḡainuteꞌe uꞌano, vaze niduꞌa rihau rudaro.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Fieꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa tibano nuꞌoru radiunu ebu ḡauze niduꞌa ḡahugotitinu.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Ebu toheze zu ḡauze seronadu iniu hadizeꞌa ferezinuteꞌe azaḡa niduꞌa zininu.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Ebu ze mada niduꞌa kuru neḡano nuꞌoranadu kuraunu. Ebu aneane neo nuꞌoranadu matuꞌuzeta zu zamaze manoḡano ogau tiburaunu,
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 zu Badiꞌa niguninu. ꞌOugadu vaze niduꞌa ze niguzinu. Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa mada niduꞌa ḡabone hideꞌeteꞌe azaḡa ragate borofe tuḡuzadu fieꞌeteꞌe azaḡaniꞌa bororaro.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.