Atos 17
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Paulo zu Silasiꞌe Amefipoli zu Apolonia neḡa vitau onamadu Tesalonikao feuriro. Eꞌea Iuda azaḡa nuꞌonuꞌo neḡaꞌe eꞌe.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Pauloꞌe iḡaiḡa haḡainuteꞌe teige, Bana Madaḡano nuꞌonuꞌo neḡa diuḡadu Buka Zaḡoḡa meꞌodeꞌenaꞌa Iuda azaḡa teite ḡoꞌaninu. ꞌOugeꞌenaꞌa Bana Madaḡa uḡidu meiro.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Aniꞌe Buka Zaḡoḡano Kerisoꞌa aduga boro hidadu runeonoꞌo bare ḡaboditeꞌe moneo mirihiroteꞌe faifairu rae fureniro zu ihoziro. Ebu aniꞌa ꞌahige rae ziro, “Eḡeꞌa zae mazao rae fureneꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Iesu, aꞌe Keriso.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Ebu Iuda azaḡa nuꞌe zamazeꞌa bohatanadu Paulo ḡoere mae ḡihiniro ebu Paulo zu Silasi teite ꞌauḡiro. Ebu Giriki azaḡa ḡehaḡa Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe zu roḡae boroboro ḡehaḡa zuni ꞌauḡiro.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Rehano Iuda azaḡa nuꞌe eꞌe horonirotene, Paulo zu Silasi mazao ahiahi meiro. Eꞌanoꞌo ḡonore azaḡa maketi habaꞌano rau tauḡeꞌeteꞌe mae nuꞌozadu Tesalonika zamaḡano uti ḡadaheniro ebu ne azaḡa ḡunuḡunuziro. Ebu vaze ḡuḡuvaḡa ubumao Paulo zu Silasi mae buzoga veize Iasoni ne dure onamadu Paulo zu Silasi vaḡiro.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Rehano ze mene horozirotene, Iasoni zu fieꞌeteꞌe azaḡa nu ahase buzadu neze gavamani azaḡa zamao ohoziro, ebu ḡihau ḡoeriro, “Paulo zu Silasiꞌe haba niduꞌa zamaḡano vaze mae ḡunuḡunuze areha. Ebu ze emeḡe ne zuni diuḡeha.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Rehano Iasoniꞌa ane neo mae zouziro. Zeꞌe Roma kiniḡa goro ḡoeꞌa variꞌeꞌohe, mazaḡa zeḡe niduꞌaꞌe vaze ꞌahoga, niḡa Iesuꞌe kini raꞌohe.”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Vaze ḡuḡuvaḡa zu ne gavamani azaḡaniꞌa eꞌe igirotene, zamazeꞌa adudu ḡouriro.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Rehano zeꞌe Iasoni duḡuru mazaonoꞌo hadi nu madu tuḡuze buziro.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Eꞌe oheꞌano fieꞌeteꞌe azaḡaꞌe Paulo zu Silasi zogone tuḡuzadu Berea neḡa onamiro. Ze Berea neḡano feurirotene, nuꞌonuꞌo neḡa diuḡiro.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Berea azaḡaꞌe zamaze manoḡa zu mene riḡa. Ze Tesalonika azaḡa mene heuḡa. Eꞌanoꞌo Paulo duḡuru ḡoere faifairu igiro, zu zeḡe ḡoereꞌe huga ga meneꞌe ederihi radu mada niduꞌa Buka Zaḡoḡa meꞌode udahinu.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 ꞌOugadu Iuda azaḡa ḡehaḡaniꞌa Iesu mazao firo, ebu Giriki roḡae boroboro zu Giriki ohoze ḡehaḡaniꞌa Iesu mazao firo.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Rehano Tesalonika Iuda azaḡaꞌe Pauloꞌa Berea neḡano zuni Badiꞌa ḡoere haramiroteꞌe igirotene, ze Berea neḡa onamadu Berea azaḡa zamaze ḡunuḡunuziro zu harairo.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Eꞌanoꞌo fieꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Paulo zogone tuḡune davara habaꞌa onamiro. U Silasi zu Timoteoꞌe Berea neḡano radiro.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Paulo ḡatiniroteꞌe azaḡaniꞌa ani Atena tutune onamiro. Ebu Pauloꞌa zeḡe mazao Silasi zu Timoteo veize ḡoere tuḡuriro, “Eḡe vaḡe ḡarihe aroꞌi.” Ebu ze ḡoere odohe Berea neḡa bare onamiro.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Pauloꞌa Atenao Silasi zu Timoteo guhize radiuꞌeteꞌea, ḡuriro badiꞌaḡa ḡehaḡaniꞌa eꞌea iriꞌaviroteꞌe horonirotene, zamaḡaniꞌa adudaro.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Eꞌanoꞌo ani nuꞌonuꞌo neḡa diuḡadu Iuda azaḡa zu Giriki azaḡa Badiꞌa mazao kurauꞌeteꞌe teite taꞌirotitiro. Ebu mada niduꞌa ne hunio hidiroteꞌe azaḡa teite ḡoꞌaniro.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Ebu edeḡa azaḡa nu, Epikuro duḡuru zu Sitoa duḡuru teite taꞌirotitiro. Zeḡe boꞌaḡano nuꞌe Pauloꞌa Iesu hariḡa zu Iesuꞌa rudanadu bare ḡabodiroteꞌe hariḡa haramirotene, ꞌahige rae reiro, “Ḡoeꞌa fuꞌa vazeḡa ꞌahi nagini reihi raꞌohe?” Ebu nuꞌe raenaꞌa, “Ani avoꞌa azaḡa badiꞌaze nu moneo rae fureneꞌe gaogi.”
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Ebu ze Paulo tutunadu Areopago maḡa komeꞌa onamadu zeḡe nuꞌonuꞌo zamaḡano ohoniro. Ebu zeḡeꞌa niro, “Eme ḡaeꞌa rae fureneꞌeteꞌe ihoreḡa iziga moneo ederihi raꞌohe.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Ḡae ihoreꞌe emeḡe teḡao ibite mene hune igiroteꞌe ḡoeꞌa. Eꞌe hugaꞌe nagini?”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Atena azaḡa zu avoꞌa azaḡa eꞌea radiuꞌeteꞌe haḡaiꞌe ꞌahiguḡa. Zeḡe niduꞌa ḡau iziga ḡoꞌanoga zu egoga veize daꞌo madaze hauḡiro.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Ebu Pauloꞌa Areopago kota azaḡa zamao edanadu ḡoeriro, “Atena azaḡa, e za horozatene, zaꞌe badiꞌa ḡehaḡa mazao faine kuratihi raꞌeteꞌe azaḡa.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Eḡeꞌa zae neo ragaveꞌenaꞌa, zaeꞌa kuranohauꞌeteꞌe ḡauḡa ḡehaḡa horoneha. Eꞌe zamaḡano dibuꞌo fataḡano ḡoere ꞌahoga ꞌahige mirihiroteꞌe horoneha, 'Aḡuꞌa Badiꞌaḡa Veize'. Eꞌanoꞌo e zaeꞌa mene edereꞌenaꞌa, kuranohauꞌeteꞌe badiꞌaḡa moneo rae furenihi raꞌohe.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Badiꞌaꞌe raha zu eꞌe zamaḡano radiuꞌeteꞌe ḡauḡa niduꞌa haḡairo. Aniꞌe adure zu raha zuhiꞌaziꞌeteꞌe Zuhiꞌaḡa Boro radu vazeꞌa ꞌevore hina ogoraroteꞌe kuru neḡa zamaḡano mene radiuꞌohe.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Aniꞌe ḡabone, ḡabone iriga ebu ḡau niduꞌa vaze niduꞌa ziniꞌeteꞌe Badiꞌaḡa. Eꞌanoꞌo ani mazaoꞌe fereneꞌeteꞌe ḡauḡani ꞌahoga oꞌoꞌa radu vazeꞌa ani veize ḡau ꞌahoga mene haḡaohaꞌuma.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Vazeꞌa haba niduꞌa zamaḡano radoga veize, Badiꞌaꞌa vaze tibuhuga haḡadu ani mazaonoꞌo haba nunu azaḡa niduꞌa haḡairo. Ebu zeḡeꞌa raditeꞌe madaḡa zu raditeꞌe habaꞌa ḡonaga ohoniro.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Vazeꞌa Badiꞌa vaḡoga veize Badiꞌaꞌa ꞌouge haḡairo. Ze Badiꞌa inare vaḡine, ani hidiꞌuma. Hugaꞌe, ani emeḡe niduꞌa mazaonoꞌo mene faḡa radiuꞌohe.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Mazaḡa eme Badiꞌa teige tiburanadu radiuꞌohe, hagareꞌohe zu ḡabode radiuꞌohe. Zae boꞌaḡano bada garaheꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa ꞌahige rae mirihiro, 'Emeḡe zuni ane ubugaubuga.'
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Eꞌanoꞌo emeꞌe Badiꞌa ubugaubuga radu Badiꞌaꞌe vazeꞌa ꞌevoreze hina haḡairoteꞌe ḡuriro Badiꞌaḡa teigeꞌohe rae mene zamariꞌuma. Ze zeḡeꞌa bare zamaradu Badiꞌaꞌe golo ga siliva ga hadi hina haḡairoteꞌe ḡauḡa teite idaḡa raꞌohe.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Ibite madaḡanoꞌe ze aḡuꞌa radu ꞌuguḡa haḡaiḡa haḡainuteꞌe Badiꞌaꞌa ḡiaze modinu. Rehano izidiꞌe haba niduꞌa zamaḡano vaze niduꞌa mazao aneꞌa ziꞌohe, 'Zamaze ḡihunoꞌi!'
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Mazaḡa aniꞌe haba niduꞌa azaḡa ibi duduḡano kotaziteꞌe madaḡa ohoniro. Ebu kota ibitohatiteꞌe vazeḡa zuni ohoniro. Eꞌe vazeḡaꞌe aniꞌa runeonoꞌo bare ḡaboniro. ꞌOuge haḡadu vaze aꞌe hube hune vaze niduꞌa kotaziteꞌe vazeḡa rae deheru ihoziro.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Atena azaḡaꞌe rune vazeḡaniꞌa bare ḡabodiroteꞌe igirotene, vaze nuꞌe Paulo eḡofoharo, u nuꞌe ꞌahige rae reiro, “Eme eꞌe hariḡaꞌe vesuꞌu bare igihi.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 ꞌOugadu Pauloꞌa nuꞌonuꞌo eꞌe mode iḡuniro.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Rehano vaze nuꞌe Paulo hegotadu Iesu mazao firo. Zeḡe boꞌaḡanoꞌe Areopago kota vazeḡa ꞌahoga niḡa Dionusio, ebu roḡae ꞌahoga niḡa Damari zu vaze nunu zuni eꞌea.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.