João 7
God Da Geka Seka (KPR) vs AAI
1 Ainda amboda, Iesu nu Frovensi Galilee aminda, ya birurughedo ghusira. Nu Frovensi Judia aminda yari mo, jo uju ae usira. Ainda susu mo: Jusi embo aminda, ne nu daoro ambare dae kotedo ghuseri.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Avori, Jusi embo da kirumo eni ainda sifo ava fira buvurutusira. Kirumo resena einda javo mo, ‘Dobo’ jijighuseri. (Ainda beká mo: Jusi embo ne, God nunda sonemba anakora futusira, ava kotari dae sedo, dobo itido kirumo use aminda avido ghuseri.)
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 Kirumo da sifo fira utua etiri gido, Iesu da jamena numokena fera, dere jise siseri, “Ni erekotesa, ni genembo mindafu eko eniri. Ava sedo, eminda ghedo yasi, Frovensi Judia aminda buvudo, saramana ururaso, ninda dorevare ninda saramana amo gaore!
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 Mave genembo teria ari kotarira amo, nu saramana jo ufena ae arira. Ava sedo, ninda tano a ari eraesa ava, evetu genembo da dombuda ururaso ni gaore!”
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Aminge sisera da beká mo: nunda jamena nembarago, nenda koro Iesu jo tumondae useri.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Iesu nemokena sisira, “Nanda sifo mo jo foa buvae irira. O nemo taká, sifo evia inono yareva.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Ne fisi da uju ava use ireva aindae sedo, evetu genembo ne jo imboe ae eraera. O namo, evetu genembo nenda ari ekoko aindae, dombuda sise irá gheraena. Aindae ne, na imboe eraera.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Ava sedo, ne kikiako yasivu kirumo aove! Nanda sifo jo foa buvae irira. Ava sedo, na jo yae arena,”
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 Aminge sedo, nu Galilee aminda iriri ne iseri.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Iesu nu jo isaghada yari kotaeri. Ava sedo, nu kaifa iri, nunda jamena ero nu ufena amboda isira.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 Jusi embo da babojegari ne kirumo da sifo aminda, Iesu kaifa use totofo se nininguseri, “Genemboé nangetiraimi jo furae iri?” siseri.
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 Natofo isasambu barago, ne Iesu dae beka sainghiako se nininguseri. Sero, mendeni eminge siseri, “Nu genembo evevari,” siseri. O mendeni siseri, “Tefo, nu jo eveva iraeri. Nu natofo dereraira,” ava siseri.
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Beka sainghiako sisera da beká mo: ne Jusi embo da babojegari aindae oju use siseri.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Kirumo tuturo edo fira soroda buviri, Iesu ira God da Kamboda+ teredo, tuturo edo ijugusira.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 Amingiri, Jusi embo da babojegari nunda geka ningi dudukughedo, tofo tofo se nininguseri, “Genembo omo, nu faiya jo teria ae ava, kasama emo, reda rurusi?”
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Aminge setero, Iesu nenda geka da mino eminge sisira, “Na rea ijugeraena amo, jo nanda kotari iraeri. God na dirigetiri fusena ainda ijuga ava, nane ijugeraena.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Avori, nanda ijuga God kena foa gheraira o, na tofo nanda kotariimi ijugeraena amo, mave God da uju ari dae koteraira ainembo kasama arira.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Genembo mave tofo nunda javoda ijugarira amo, tofo numoá sakai sise, ari nunda duro gaoro dae, arira. O mave nu bajari dirigetiri fusira amo, nunda ghamo jokái futuse, nunda bajari da duro aindae sakai sarira. Aminguse, nu geka beká avanembo sarira, a evetu genembo jo derae arira.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 Moses nemokena God da Agho Dari futusira. Avata ne isambu Agho Dari amo bejeraeva. Ava sedo, redae na Agho Dari bejariá sise, na daovo ambono dae seraevu?”
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 Aminge siri ningido, natofo isambu eredo siseri, “Nimo, sukarui asugetiri resesa. Eminda, mave enii ni jo daoro ambaso dae kotae irera.”
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 Aminge setero, Iesu mino sisira, “Na tano mindafu eni eteno gido, ne dudukughusevu.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 — ausente —
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 — ausente —
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Erá gido a ningido, totoi dudukugheove! Susu ijuje gi gogoghombedo, na ijujareva.”
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Iesu aminge siri ningido, Jerusalem embo mendeni, ne eminge kotise siseri.
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 “Givu! Genembo daoro ambare dae sise resera amo, genembo oviri. Nu natofo da dombuda eredo vironu resira ovia, mave jo imboe use buregae erira. Avose, namondeda babojegari kasama erera tanojo: God Genembo eni mutari furare dae sisira amo, numori tano.
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Avata seoro ningiraera: God Genembo eni mutari furarira amo, reda ghe furarira ava, mave enii jo kasama ae arira. O namonde mo, Iesu da reighi ava kasama erera,” mendeni ne aminge siseri.
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Aminge setero ningido aindae, Iesu nu God da Kambo+ jokáda ijuguse, beka mindafu eminge sisira, “Ne erekoteva: na kasama ariva seraeva. A na reda ghe fusena, ne kasama ariva seraeva. A gido, ne aminge reseva. Avata na jo tofo nanda javoda furaeri. God na dirigetiri fusena amo, nu ari bekáda bekáda ari kato, a geka beká sari katori. Avata nemo, nu erebuneva.
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 O namo, nu kasama erena. Ainda beká mo: na nangae dabade iriana edo, na nune dirigetiri fuseni.”
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Aminge setiri ningido aindae, ne Iesu sandi bu koto ari kotiseri. Avata nunda sifo jo foa buvae iriri aindae, nunda tamo jo derae useri.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 Avata evetu genembo digari kirumodae sedo totorugusera amo, ne Iesu tumonduse eminge siseri, “God da Genembo foa, tano a ari rea ava aetira amo, God da feroveta anakora gefuseri. Kotugo nene gefusera, a Iesu nune eraira amo, inonori. Jo bunari da kaugo iraeri. Ava sedo Iesu mo, numori, namane ava tumonderera,” aminge siseri.
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 Natofo geka ava sainghiako sero ningido, Moses da Geka kaifa kakato+ a fristi+ da babojegari, nemonde dabade, Iesu kosege sandoro dae sedo, God da Kambo+ kaifa kakato ava mendeni, dirigetero iseri.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Amingero gido, Iesu sisira, “Na namonde sifo tufako dabade iria edo ne dodo, God na dirigetiri fusena, aikena jovereghe yarena.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 Na kakova use irareva. Avata na vasa reda ya buvarena amo, jo nene aminda ya buvari da kaugo iraeri. Ava sedo, na jo tambae areva.”
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Aminge siri ningido, Jusi embo da babojegari ne tofo tofo se nininguseri, “Erá numo tambeóro dae sise, nu reda yari dae resi? Namondeda natofo Jusi embo mendeni, ne Greek embo da reighi mendeni aminda dighi anumbusera, aikena ya aminda irise, Greek embo ava dengoro indari dae resira, ai, nange resi?
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 Nu setira amo, ‘Namonde numo kakova use irarera. Nu vasa reda ya buvarira amo, namonde jo aminda ya buvari da kaugo iraeri,’ setira amo, redae seti?” ne bunise, vasa eni enda eminda ya irariá kotise siseri.
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Kirumo sumbu nunda sifo reda dadaberaira, sifo amo sifo teriari. Sifo aminda, Iesu nu eredo beka mindafu sisira, “Mave nu uvudae uju arira amo, nu namokena foa bu mindarira.
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 Geka resena eindae, God da Geka barago eminge resira:
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 Iesu aminge sisira da beká mo: nu Asisi Kakara dae sisira. Evetu genembo mave Iesu tumondarera amo, Asisi Kakara nemokena vose asugedo irarira, aindae sisira. Avata sifo aminda, God jo sari Iesu ambarida ghe jebuge eredo, ya nunda duro sekago jo bae irei. A gido, nunda Asisi Kakara barago, jo mutari vose foa evetu genembokena asugae irei.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Evetu genembo totorugusera, nenda mendeni geka ava ningido, eminge siseri, “Feroveta amboda furariá seraera amo, genembo oviri,” mendeni aminge siseri.
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 A mendeni siseri, “God Genembo eni dirigari furare dae sisira amo, numori.” Avata mendeni, geka giti sisera aindae sise, beisiga use eminge siseri, “God Genembo eni dirigari furare dae sisira amo, nu jo Frovensi Galilee ghedo furae arira.
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 God da Geka ijugerira amo: nu David da imemesiri ainda jokáda sirorarira. Nu David da reighi Bethlehem aminda sirorarira. Nu jo Frovensi Galilee aminda sirorae arira.”
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Aminge sise, Iesu mavejova sise, ne soroda sarigedo beisiga useri.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 Aminge sise, mendeni ne Iesu sandi budo koto ari kotiseri. Avata mave jo ya nunda tamo derae usira.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Etero dadabetiri, God da Kambo+ kaifa kakato, ne eredo jovereghe era, fristi+ da babojegari a Moses da Geka kaifa kakato+ aikena buvero, ne ategi useri, “Ne redae Iesu jo sandi bu furae etevu?”
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 Aminge setero, God da Kambo+ kaifa kakato aimi siseri, “Iesu nunda vironu seraira, avaga mave eni jo giti siruroro ningaeri.”
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Aminge setero, Moses da Geka kaifa kakato+ ne ghoghora sise, eminge siseri, “Iesu vironu sise ne deretiri tumondereva, ava namane eregosera.
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Namane kote givu! Namane babojegari a kokotofu, jo eniko nu tumondae irera. A Moses da Geka kaifa kakato+ barago, eniko Iesu jo tumondae irera.
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 O natofo teria, ne jo namane avavaga iraeri. Ne munju tefori. God da Geka Moses imi gefusira ava, ne jo tege kasama e gogoghombaeri. Ava sedo, God simbora etiri, nenda kotari ava baghimbusira,” God da Kambo+ kaifa kakatokena aminge siseri.
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Nicodemus giti tumbaghae Iesu kena isira amo, nu Moses da Geka kaifa kato+ eniri. Nicodemus nu babojegaride dabade totoruguseri. Nu eredo, nunda kokomana, Moses da Geka kaifa kakatokena eminge sisira,
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 “Seteva aindae resena. Kote givu! Namondeda agho dari resira: genembo eni mave jo foa dombu isagha edo geka sae arira amo, nunda ari ekoko jo ijujae arera. Nu foa fetedo sirurari nininguse, ijujarera amo avori.”
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 Aminge setiri dadabetiri, ne, Nicodemus dere jise siseri, “Avose, Galilee embo eni nimori tano! Ni God da Geka tege kasama e gogoghombaresa amo, ni kasama aresa: Frovensi Galilee embo, ne ekokori. Ainda jokáda, God da feroveta eni jo sirorae arira, ava kasama aresa. Iesu nu Galilee embo ava sedo, nu jo feroveta iraeri, ava ni anakora kasama aetesi. Ni nunda geka erá sonembeóso dae resera,” aminge siseri.
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 Ainda amboda kirumo dadabetiri gido, natofo taraghedo natida iseri.
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.