João 5

God Da Geka Seka (KPR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ainda amboda, Jusi embo da kirumo eni ari dae sedo, Iesu Jerusalem isira.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Jerusalem furu dighi birurughetero irei. Furu ainda guro eni ‘Sifi (Sheep) da Guro’ sedo ghusera, ainda dengesida uvu bogu eni irira, reighi Betsada aminda. Bogu resena einda dengesida, oro isambu ghabu soveni ava simbugetero iritirei.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 — ausente —
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 — ausente —
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Genembo eni mo, ghaeko 38 ava kae budo aminda fasirei.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Genemboá sifo ghousa ambari ava kae budo fasireira ava, Iesu kasama edo, ategi usira, “Ni jebugari uju eresa, ai?”
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Aminge setiri, genemboá sisira, “Bajari, na karona tefori. Ava sedo, uvu dubinoghururari garena amo, mave jo foa na sonembae arira. A gido, sifo reda uvu dubinoghururari gido, na javi e yari dae urureono, evetu genembo enii ya giti kosegeraira.”
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Aminge setiri, Iesu sisira, “Ere, ninda ghaito gaghe bu yasi!”
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Aminge siri ainghae dabade, genemboá jebugusira. Jebugedo, nunda ghaito gaghe budo isira.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Ava sedo, genembo jebugusira amo, nunda ghaito fumbudo iri gido, Jusi embo da babojegari mendeni, ne ghoghora siseri, “Ni ninda ghaito jo gaghe fumbu yae aetesi! Oroko mo, Jangutari da Sifori. Aminguse, ni namondeda agho dari ava erebejesa.”
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Aminge setero, genemboá sisira, “Genembo mave namo setiri jebugetena aimi, ‘Ninda ghaito gaghe bu yasi!’ setiri, na amingerena.”
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Genemboá nu aminge setiri, ne ategi useri, “Genembo ninda ghaito gaghe fumbu yaso dae setira amo, mavejori?”
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Aminge sisera avata, genembo jebugusira amo, nu Iesu jo kasama aeri. Ainda beká mo: evetu genembo digari ambari aminda irero, Iesu ira nenda jokáda tere baghimbusira.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Ainda amboda, Iesu genemboá God da Kambo+ jokáda tambudo sisira, “Ni jebugedo iresa. Amboda kae eko beká ava erá tambeóso dae sise, eminge resena: ninda ari ekoko vujegedo, doyaso dae resena!”
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Aminge setiri, genemboá God da Kamboda+ ghe ira, Jusi embo da babojegari ava tava edo tafusira. Tambudo, genembo setiri nu jebugusira, amo Iesu ri, ava setiri ne nininguseri.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Ningido, ne tuturo edo, Iesu nu Jangutari da Sifo aminda setiri genembo jebugusira aindae, numokena fakarago use mema mutero itatamusira.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Amingero, Iesu nemokena sisira, “Nanda Afa sifo ghousa evia saramana eraira. A nambarago, kau daba evia use saramana eraena.”
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Iesu aminge siri ningido, Jusi embo nu daoro ambare dae kotiseri. Giti rea usira aindae, ne itako dubo mema useri. O aminge siri ningido, nange nu daoro ambaetira, ava kotise irá ghedo ghuseri. Ainda tuka mo: nu giti Jangutari da Sifo ainda agho dari ava bejisira. Avata amo kitakori. O amboda God ava tofo nunda Numamova sisira amo, nu tofo numoá God va sise sisira.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 A gido, Iesu nemokena mino sisira, “Na geka beká resena! God da Mandi, jo rejo eni tofo nunda javoda ae eraira. Numamo urureari giraira, avanembo eraira. God Afa rea eraira, nunda Mandi barago, daba ava eraira.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Ainda beká mo: God Afa nunda Mandi dubo ruruse, nu tofo rea eraira ava, nunda Mandikena ijugeraira. O tano rea oroko gido ghereva emo, kikitakori. Gido dudukughaovo dae sedo, God amboda roera mindafugo eni nunda Mandikena ijugari gido, ari sirorarira.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Kau God Afa seari evetu genembo mendeni ambarida ghe jebugedo ereraera aminga ava, nunda Mandiimi seari, evetu genembo mavejoá nu uju eraira amo, jejebugaraera.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 — ausente —
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 — ausente —
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 “Na geka beká resena. Amo, mave nanda geka nininguse, God na dirigetiri fusena ava tumondarira amo, nu jebuga evovodae irari ava tuve barira. Amo kau nu anakora ambarida ghe jebuge erorusira, amingori. Ava sedo, genembo mave na tumondarira amo, jo mave eniimi nunda ari ekoko ijujae arira.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Na geka beká resena: sifo foa buvari dae erira, o saone, ojira buvira. Sifo aminda, ambari embo ne God da Mandi da beka ningarera. Kotugo mave nunda beka sirurari ningarira amo, nu jebugarira.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 God Afa nu jebuga da susuri. Kotugo, nu setiri nunda Mandi kau daba aminga ava, jebuga da susu edo irira.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 God da Mandi, nu Evetu Genembo da Korori+. Aindae sedo, God setiri nune evetu genembo da ari ekoko ijujarira.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Geka resena evia, ningido erá buneove! Sifo eni foa buvari dae erira. Sifo aminda, ambari embo isasambu, nunda beka sirurari ningido,
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 nenda ofofo gomoda ghe jebuge erarera. Mendeni, ari eveva edo ghusera amo, ne eredo, jebuga evovodae irari ava tuve barera. O mendeni, ari ekoko edo ghusera amo, ne eredo, nenda ari ekoko da bouvu ava fumbarera,” aminge sisira.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Aminge sedo, Iesu sisira, “Na roera eni tofo nanda javoda ari saetena amo, jo inono ae aeti. Avata God nune seari, na evetu genembo da ari ava ijujeraena. Ava sedo, na evetu genembo da ari ava ijujeraena amo, na evevada seraena. Ainda beká mo: na jo nanda ujui sae eraena. God na dirigetiri fusena, ainda uju avanembo use irena.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 “Namoá tumondaovo dae sedo, ‘Tofo namoá eveva,’ saetena amo, jo inono iraeri.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Avata mave eniimi nanda kau mavegori ava osa seraira. A na kasama erena, nu rea nandae seraira amo, geka bekári.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Ne nenda aghi kakato dirigetevo era John kena buvero, nu nandae sise, geka beká ava setiri nininguseri.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Amo, John nanda geka sonembusira. Avata amingusira amo, jo nune nanda geka sonembari inono ari da kaugo iraeri. Na John dae resena da susu mo: na uju erena, ne John da geka ningido, na tumondedo jebugareva.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 John nu kau, arivo injibeoro usasa jaragheraira, amingori. Sifo tufako ne yama ivuga use, numokena usasa gido ghusevu.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Avori, John mo nanda geka jo teria futo sonembari da kaugo iraeri. Avata, nanda geka da sonemba kato teria beká eni irira. Nanda Afa tano a ari rea aono dae sisira ava, eono siroreari ne giraeva. Tano a ari eono siroreraira aimi ijugeraira amo, geka bekári: God Afa na nune dirigetiri fuseni.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 — ausente —
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 — ausente —
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Nenda kotari mo: God da Geka jokáda, ne jebuga tambareva. Ava sedo, ne aminda tegutuse ireva. A nu geka bekári: God da Geka amo nandae resira.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Avata, ne na imboe use, jo namokena foama jebuga bae eraeva.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Nandae sakai saovo dae, na jo sae erena.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Avata nenda janje joká amo na kasama erena. Nenda janje jokáda, ne God jo dubo bae eraeva.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Na Afa da javoda fusena avata, ne na jo tumonduse unumbae usevu. Mave tofo nunda javoda furaetira amo, ne nu tumondaetevu. Avata na Afa da javoda fusena amo, ne na jo tumonduse unumbae usevu.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Kotugo na kasama erena: ne jo totoi tumondae areva. Ainda beká mo: nenda kokomana nange nemokena sakai saetera ava kotise, ne God da usasa a duro, nusuka nune nemokena mutaetira ava, jo kotae eraeva.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Avata erá eminge koteove: na nasuka Afa da dombuda fete nenda ari ekoko ijujarena, erá aminge koteove! Ne, ‘Namane Moses da Geka tumonderaera,’ seraeva. Avata Moses nune eredo, God Afa da dombuda, nenda ari ekoko ava ijujarira.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Ainda beká mo: Moses nu nandae gefusira. Ne Moses tumondaeteva amo, nambarago tumondaetevu.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Avata ne, nunda geka gefusira ava, jo tumondae eraeva. Ava sedo, na eregosena, nanda geka barago jo tumondae areva,” aminge sisira.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.