Atos 15

Allah Yubu (KKL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 As Antiokhia Siria so'oag wamekpa, mog so'o Yudea nimi as Antiokhia piek. Piekti, sin Antiokhia nimi Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi taneko ambarelamsiekti, “Allahri samenag, 'Nengabo ni, “Allahap ma'ap taukap,” aro kon kareplamukang,' aro Allahri Musaag ambarogpa, yubu tipto mome toro pibog. Musari mome toro pibogpa, nu Yahudi nimiri salero ul palamapne sunsunum uro nengabo kon kareplamukang. Kon karebaik kom tanena Yesusti kon kareptop kom nimi taulbahilul kom,” aro ambarelamsiek.
1 Orot afa Judea’ane hire hina Antioch hitit baitumatumayah nati’imaim hima’am hi’obaibiyih hio, “Kwa i Moses ana ofafar eo na’atube a’ar mo’oh hina’afuw kwa boro yawas kwanab.”
2 Wene aro ambatsiekpa, Paulusap Barnabasapti, “A'undi lelamlomne nene orolena lelamlom,” aro Yudea so'o agha yaek nimiap yubu maiknoro leldalamek. “Nelagha sikne,” aro yubu maiknoro leldalamekpa, Yesusag seneragtop nimi as Antiokhia winil dalamek nimiri Paulusap Barnabasap Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi etpareap wepsiek. Wepsiekti, “A'un as Yerusalem pululom. Pimundi ualulomne ane, a'unap, Yesusti samen wepto pogsiognangap, Yesusag seneragtop nimi as Yerusalem winil talamang nimi sikindoyabo wenehiropnangap haiptamundi, 'Nengabo kon kareptanep tam ene karebaukap,' aro as Yerusalem pululom,” aro pogsiek.
2 Paul, Barnabas hairi iti bai’obaiyen isan nati orot bairi higam tur manin maiyow hio, basit Paul Barnabas hairi naatu Antioch orot afa na Jerusalem tur abarayah naatu regaregah ai’in bairi iti tur yamutufurin isan hirubinih.
3 Wene aro pogsiekpa, Paulusap, Barnabasap, sikin kabo nhon palamek nang tanekoapti as Antiokhia agha lambaekti, Fenisia so'o inagha Samaria so'o inagha palamek. Sin palamek abeneko pere nimi so'o eneag wamekne wana heklamsirekti, “Yahudi sisa kom nimi Allah yubu ekon aghana Yesus sembe ka'elamangdi, Elag 'Sikne' aro seneraglamang,” aro uro yabiogne sembe ambare-ambare palamsiek. Ambare-ambare palamsiekpa, Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi ina palamekag wamekne ka'ebaekti, “Sin Yahudi sisa kom nimi Allah yubu ekon nang wali Yesusag seneraglamang,” aro awi yeng maikno senelamek.
3 Ekaleisia ana kou’ay wanawananamaim iti sabuw hiyafarih hin. Naatu hiremor hina Fonisia naatu Samaria’amaim hi’afuwabon hirabon. Ufun Sabuw mi’itube God hibai hibitumatum isan hai tur hi’owen, naatu baitumatumayah nati’imaim hima’am iti tur hinowar yasisir dogoroh awan karatan.
4 As Yerusalem piekpa, Yesusti samenag wepto pogsiognangap, Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi winil talamek nimiap, sikindoyabo wenehiropnangap, wamekne tanekori sin piekne enero poa wa'isiekti, kipsiek. Kipsiekpa, sindi ambarelamsirekti, “Allahri nu pere awe welamoboba, Yahudi sisa kom nimi Allah yubu ekon nimiri Yesusag 'Sikne' aro seneraglamang,” aro ambatsirek.
4 Hina Jerusalem hititit ana veya’amaim, God ana ekaleisia, Tur Abarayah, naatu regaregah ai’in etei nati’imaim hima’am hai merar hiyi. Naatu Paul Barnabas hairi hibinanawan ana veya God isah mi’itube sisinaf hai tur hio’owen.
5 Wene aro ambatsirekpa, Yesusag sikne aro seneragtop nimi taneko ka'ebaek. Ambatsireka ka'ebaek nimi anabiag wameknena, seneragna nhon uro seneragtop nimi kong nhon ma'aptangtop nimi Yahudi Farisi nimi alameknang wamek. Farisi nimi taneko agha nimi etpare sekekti, yubu lelamekti, “Yahudi sisa kom nimi Allah yubu wali ka'ebaek aghana, Yesusag seneraglamang tanena, sindi babe nengabo kon karebel talamukang. Kon karebel talamikpa, aruklamsibenge, 'Samenag Allahri “Ualulom,” aro ambarogne Musari yubu tipto mome tobogne ni sunsunum uro ul palamsut,' aro ambatsukap,” seek.
5 Baise baitumatumayah afa Pharisee hai kou’ayane himisir hio, “Nati sabuw i boro hai ar kanabih hina’afuw naatu tana’uwih Moses ana ofafar hini’ufunun.”
6 Wene seekne sembe Yesusti samenag wepto pogsiognangap, wenehiropnang tanekoap winiptaekti, “Yahudi sisa kom nimiri nengabo kon karebel talamukang to, kom to? Musari Allah yubu tipto mome tobogne ni sunsunum uro ul palamukang to, kom to?” aro tam nene sembe yubu lelamek.
6 Tur Abarayah regaregah bairi hina hiku’ay iti baibat nutitiyin isan
7 Yubu tam neneko sembe ko'o olog maiknoro sin mamun lero libekti, Petrus sekogti, ambarelamsiogti, “Nangkabo, Yesusag 'Sikne' aro seneragtop nimi wamap. Samenag wamububa, Allahri seneraghogti, 'Yahudi sisa kom nimiri yubu walinge Yesus sembe ka'ebaikti, Yesusag “Sikne” aro seneraglamukang,' aro Allahri a'un anabiag agha na wepneog. Wepneogpa, yubu walinge ane Yahudi sisa kom nimi tipto ambarelahisi. Samenag uro yabiogne ane sembe ni el wamlom.
7 Manin maiyow hibas inan ufunamaim Peter misir eo, “Taitu baitumatumayah kwa kwaso’ob marasika God ayu kwa wanawanamaim rubinu iti Tur Gewasin Ufun Sabuw isah binan isan, saise i auman iti tur hitanowar naatu hititumatum.”
8 Allahri nimi wana kemelamsilne ponekori Eldamne Yame Walinge nu tatsiog. Nu Yahudi nimi agha Yesusag seneragtop nimi tatsiog saog uro sin Yahudi sisa kom nimi babe tarelamsiogti, 'Namabo taukang,' sembaogne kembatsiogpa, nu eltabu.
8 God orot etei dogoroh i so’ob, imih Anun Kakafiyin it bitit na’atube Ufun Sabuw auman itih, nati’imaim ebi’obaiyit God nati sabuw auman ibasit ebowabow.
9 Allahri 'Nimi tane Yahudi sisa nimi to, kom to?' semban koma, Yahudi sisa kom nimiri wanaag agha Yesusag “Sikne” aro seneraglameka Allahri kemelamsiog. Kemelamsiogti, sembenga sindi wanaag wamogne Allahri lupsiogpa, wanaag sik urop nimi taek.
9 God it isat esisinaf na’atube i auman isah ef ta’imon esisinaf, anayabin i hai baitumatumamaim dogoroh eyayafur.
10 Allah Eldamneri undo unuaogne sembe a'un ni el wamlom aghana, sa'a sembe a'undi, 'Allahri uaogne wali to, kom to?' aro miplamlom? Tam ikinne sin Yahudi sisa kom nimi Yesus yubu ka'ero ulamang nimi taneag palilamsilom. Nunisa yabori babe nuri babe wali uro ulbinep kom bog, sa'a sembe sin sa'oag ikinne palilamsilom?
10 Naatu boun aisim bit gagamin it uwatanah naatu it men karam tata’abar i kwabai bai’ufununayah tuwabuh kwayara’ah God routobon kwabitin.
11 Undo unuaheng kom. Nuri wanaag seneraglamapnena, 'Yesusti Nia Mangkina Saelbamsilne ponekori nu Yahudi sisa nimi wana waliri piamsildi, nu taulbahiog saog uro, sin Yahudi sisa kom nimi babe wana waliri piamsildi, talulamsil,' aro wanaag seneraglamap,” aro ambatsiog.
11 En! Baise, manaw kabeber ata Regah Jesu’umaim nan it ta’ita’imon taitumatum tabai biyawasit na’atube ibo hitumatum hibai yawas itih.”
12 Wene aro ambatsiogpa, winil talamek nimi taneko yubu koma wamek. Wamekti, ka'eamekpa, Barnabasap Paulusapti, “Samenag Yahudi sisa kom nimi yog asag nimiap nhon wamoboba, Allahri nu yeplamsioba, 'Allahri sin pere agha ual,' senenne kekneba nimiri uanep komne Allah Eldamneri uanepne, undo-undo uanomo,” aro ambatsirek.
12 Kou’ay nati etei awah fot hima Paul Barnabas hairi God ina’inan fokarih naatu baifofofor mi’itube i wanawanahimaim Ufun Sabuw isah sisinaf i hai tur hiowen hima hinowar.
13 Abeneko komopto ambatsirekpa, Yakobusti sin winil talamek nimi anabiag sekogti, yubu lelamogti, “Nangkabo yubu lemnunne ka'eamlulom.
13 Hio in sasawar ufunamaim, James misir eo, “Taitu naatu tuwai’inah anao kwananowar!
14 Yahudi sisa kom nimi Allah yubu ekon nimi o'ona sembamsiogti, 'Namabo taukang,' aro samenag Allahri wepsiogne sembe wene abeneko Simondi ambatsil.
14 Simon iti boun mi’itube God ana naniyan wantoro’ot Ufun Sabuw wanawanahimaim bow i ana sabuw nowan himatar kakaifih isan iti kubuna tanowar.
15 Leplange nene samenag Allahri yubu silimu tiptopnang tanekori mome toro pibekne sunsunum uro ambatsil. Samenag Allahri yubu silimu tiptop nimiri mome toro pibekne pere agha, 'Allahrina,
15 Dinab oro’orot hai tur etei iti tur isan i tibasit. Bukamaim iti na’atube eo.
16 “Na samoro yaneri, Daudti ae kalun ae kwerek taog ae eneko
16 ‘Iti ufunamaim ayu boro ana matabir, Regah eo,
17 — ausente —
17 Saise sabuw afa boro ayu hinanuwuhu hinan,
18 — ausente —
18 Imih Regah eo, iti i marasika eo hinowaraka.’
19 Undo Allahri, 'Daudti ae kalun ae wendogne saog urop ae soro sekitnun,' aro ambatsiogne ane sembe, nari mo kareplamnange lemnuan. Yahudi sisa kom nimiri Allah yubu ka'elamekti, samenag Allahag seneraglamek kom aghana, wene Yesusag seneraglamang. Wene Yesusag seneraglamang nimi taneag tam ikinne pibukap kom sembamna.
19 “Iti i ayu au not,” James ikofan eo maiye, “Ufun Sabuw God isan temamatabir men tana’otanih.
20 — ausente —
20 Baise nati efanin fef tanakirum hai tur tana’owen, bay sibor hiya’ay biyah eregubagub auman men hinaa, men hina’in tabitabir hiniwa’an kwanekwan, masanuw sikah birabir naatu wanawanah rara auman men hinaa.
21 — ausente —
21 Anayabin Moses ana ofafar i kwamur moumurin maiyow Kou’ay Baremaim Baiyarir Ana Veya mar etei hibiyab hibinan hinonowar.”
22 Yakobusti wene aro ambatsiogpa, Yesusti wepto pogsiognangap, Yesusag 'Sikne' aro seneragtop nimi as Yerusalem winil talamek nimiap, sikindoyabo wenehiropnangapti, “Yakobusti leplange wali,” sembaek. Wali sembaekti, “Paulusap Barnabasap nhon as Antiokhia piik nimi ebahukap,” aro yubu lebekti, Yudas si nhon Barsabasap, Silasap wepsiekti, pogsiek. Sin phende wepsiekne abeneko sembe Yesusag seneragtop nimi tanekori, “Nimi nubunge wamdang,” senelamek.
22 Imaibo tur abarayah, Regaregah ai’in naatu kirisiyan sabuw bairi hita’imon hai not hibogaigiwas orot afa kou’ayomaim roubinih Paul Barnabas bairi au Antioch baiyafarih isan hio. Basit Judas wabin ta Barsabas, Silas hairi hirubinih, iti orot rou’ab i baitumatumayah hai bonawiyenayah orot gagamih.
23 Sin phende abeneko poglamsiekti, mome toro sin saeag pibeknena ane:
23 Naatu fef i iti na’atube hikirum hitih hibai hin.
24 Nun yubu ka'ebabongena, nu nungkabo anabiag agha samenag, nuri babe sin pogsin koma samenag a'unag yaongneri ambarelamsiongdi, a'un wana samsamolopsiongdi, tam ikinne pibong.
24 “Aki tur anowar orot afa aki ai kou’ayane hitit hina hai turamaim abisa hio i kwa anot hikwaris. Naatu nati orot i men kafai aki biyai’ine fair aitih nati tur hibai hinamih.
25 Ikinne pibongne ane sembe nuri ka'ebabori, nu ma'aro wamobori, yubu nikne lebobori, 'Nungkabo walinge Barnabasap Paulusap nhon pululom,' aro nimi phende ero wepsibori, poghol alamsiap.
25 Isan imih aki aru’ay ao aibasit tur abarayah afa arubinih kwa isa abiyafarih. Iti orot i boro ata ofonah Barnabas Paul bairi hinan.
26 Paulusap Barnabasap abeneri 'Allahri, “Saelbamsululam,” aro wepto poghol aogne poneko Yesus si nubu talul,' aro Yesus sembe ambarelamsirang. Ambarelamsirangne sembe ora nimiri, 'Ya'ag opsukap,' aro ulamsiong aghana, ta'ap sen koma Yesus sembe ambarelamsirang.
26 Iti orot rou’ab ata Regah Jesu Keriso wabin isan hai yawas etei hikwahir tebowabow.
27 Samenag nimiri a'un wana samsamolopsiongne ane sembe, nuri nimi phende 'Barnabasap Paulusap nhon palamukang,' aro wepto poglamsiap nimina, Yudasap Silasap a'unag yarikpa, mome ane palilamapne kembamunne sunsunum uro sindi pamag agha babe yubu nikne ambatsurukang.
27 Imih Judas Silas hairi kwa isa abiyafarih, i boro hinao kwanowar sawar ta’imon iti fefemaim akikirum na’atube.
28 — ausente —
28 Aki Anun Kakafiyin bairi aibasit men bit gagamin atit kwatab, ofafar iti bai’ufnunin isan aibasit abit sisibinamaim.
29 — ausente —
29 Bay wagaburisah hisisibor men kwanaa, for rara auman men kwanaaf for sikah hibir himomorob men kwanaa, naatu in baisesebar kwanekwan i kwanahaiw. Sawar iti ao na’atube kwanasisinaf kwa a ef etei boro namutufor. Gewasinamaim aotuturi, kwanama.”
30 Wene aro mome tobekti, “Wali pululom,” aro kipsiekpa, sin pogsiekne abeneko as Antiokhia piekti, Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi poloro wimbahiekti, mome aneko tatsiek.
30 Orot hiyafarih tur hibai hin Antioch hitit, nati’imaim ekaleisia tutufin etei hi’af ayuwih rou’ay gagamin hibai naatu fef hitih.
31 Mome aneko tatsiekpa, kembaekti, “Wana aingnirop yubu nu sembe pipsiong,” aro as Antiokhia nimi taneko sin awi yeng sembaek.
31 Fef hibai hibiyab ana maramaim dogor wanawanan yasisir awan karatan koufair tur hinonowar isan.
32 Yudasap Silasap abeneko Allahri yubu silimu tiptop nang wamdekti, Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi taneko yubu ambatto wana aingniro poa tongolamsirek.
32 Judas Silas hairi i God ana dinab oro’orot, imih i tur manih maiyow hima hidudur, baitumatumayah koufair hitih naatu tafah fair hiyai.
33 Sin phende abeneko Allah yubu ambarelamsiekti, as Antiokhia sae a'iliro wamekpa, as Antiokhia Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi tanekori wana wali uro lelamekti, “A'unkabo poghol ahiong nangag nen samoro pimundi, nuri sin sembe 'Nungkabo,' aro kiplamsiapne ambatsululom,” seek.
33 Fur bai’ab na’atube hima’am ufunamaim himisir taih tuwah tufuwamaim hio tuturih naatu sabuw iyab hibiyafarih isah himatabir maiye hin.
34 “Pululom,” seek aghana, Silas nenekori, “Na a'unap wamukap,” seogti, ta'ap seog.
34 Baise Silas nati’imaim ana not bogaigiwas iban ma maiye.
35 Ta'ap seogpa, Paulusap Barnabasap abeneko babe as Antiokhia olog maiknoro wamdeka sinap nimi maikno orangeapti, yubu walinge Nia Mangkina Salehiropne Yesus sembe tibin nenero ambarelamsiek.
35 Naatu Paul Barnabas hairi Antioch imaim mar kafai hima, naatu baitumatumayah afa nati’imaim bairi sabuw afa hi’obaibiyih naatu Regah ana tur gewasin hibinan hiremor.
36 Ambatto wameka Paulusti, Barnabasag yubu lelamogti, “Nuri samenag Nia Mangkina Salehiropne Yesus yubu ambarelamsinumu asag nungkabo Yesusag 'Sikne' aro seneragtop nimi 'Wali wamang to, kom to?' aro kemeroa yabuhununam,” seog.
36 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Barnabas isan eo, “It boro tanamatabir maiye bar merar etei taituwat tema’ama’amaim tanarun tanatit taninanawanih, Regah ana tur nati’imaim tabibinan tana’itin sabuw basit tema’am.
37 Wene seogpa, Barnabasti, “Nun kae Yohanes, si nhon Markus babe nhon pukap,” seog.
37 Nati ana veya Barnabas i kok John Mark tab bairi hitan.
38 “Nhon pukap,” seogpa, Paulusti, “Yohanes Markus nimi enena samenag nunap nhon pibo aghana, as Pamfilia wamoboba, elna awe lilobi agha nu laplobi agha samoro yao. Ane sembe, nen elap nhon pukap kom,” seog.
38 Baise Paul i men kok boro John Mark hitab bairi hitan, anayabin i men bairi hima hai bowabow hibow in yomanin hisawarimih, baise i Pamfilia imaim ihamiyih matabir maiye.
39 Wene seogpa, Paulusap Barnabasap su'ahel yo uro leptekti, a'eptarekti, Barnabas nenekori Markus enero agha kabong mag alip toman inagha mog so'o Siprus pirek.
39 Nati’imaim Barnabas Paul hairi higam tur fokarih hio, naatu hairi hikusib Barnabas Mark bai hairi wa hibai au Cyprus hin.
40 Paulus nenekori babe Silas enero agha “Pununam,” seogpa, elkabo Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi tanekori Nia Mangkina Saelbamsilne ponekoag mololamekti, “Wana wali uro piamsululam,” aro molbaek.
40 Paul Silas rubin bai naatu tafaram bihamiy ana veya, baitumatumayah orot rou’ab hibuwih higegewasinih Regah ana manaw ana kabeber wanawanan hiyari’iyih takaifih isan.
41 Wene aro molbaekpa, Paulusap Silasap lambarekti, mog so'o Siria inagha mog so'o Kilikia palamdekti, Yesusag “Sikne” aro seneragtop nimi winil talamek nimi mikip nenero poa palamsirek.
41 Basit Paul misir Syria naatu Silisia wanawanahimaim run remor ekaleisia koufair itih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.