Mateus 22

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yasuhanda wali agalihondo bi yobage lowa lamini.
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 Ani lowa lalu, Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria ogo ale nga. Kini mbirame ibu igini wali dabu biyagola tomo dawa manda manda bu wini.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Manda manda bu wiai howa ibugua ibunaga biabe bia haga hearuhondo, Wali agali ibalimu laruruhondo áyu ibilo lamule pudaba, lene. Ani lamule pialu hearia wali agali biaru ti ibulene manga hai hene.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 Ani biyagola nde ibugua biabe bia haga maruhondo, Bi ogo lama pudaba, lowa lalu, Áyu tomo nole ibalimu. Nogo bulumaga timbunibi igini habanehebi podo baga buwa bibahendeore manda manda bu wiai kogo, laya lalu dabu beramagonaga tomo nami̱ya ibalimu lole pudaba, lene.
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 Ani layagola ti ibulene manga dege halu tininaga biabe bialu heneha biabe bima pugu pugu bini. Mbiragome ibuni mabuha biabe bima pene. Mendegome ibuni tirugu andaha biabe bima pene.
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 Marume biabe bia haga biaru minu balu homelo bene.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Ani biyiyagola handame haga kini biagome keba taraore howa ibunaga wai biaga agali hearuhondo, Agali uruni bibahende bo wahai halu tinaga tanobi heda hai hole pudaba, lene.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 Ani biyagola ibugua ibunaga biabe bia haga biaru olowa tihondo lalu, I̱na tomo manda manda bu wiai howa wali agali ibai halimu larugo hale halu nole ibulene nakarulape hayada.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 Ai hariga emene pedaruhabi timbuni pedaruhabi puwa wali agali handaramigo bibahende haru ibai hole pudaba, lene.
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 Ani laya handala biabe bia haga biarume hariga emene timbunibi peadagua puwa wali agali ko bayalebi ta nabi mo mogo bialu haru ibai howa tomo nole wali agalime anda biagoni to̱lai hene.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 Wali agali ibai hayagola kini biagome wali agali bereago hondo pialu hearia mbirali dabu biagane aga nakarule berearia hendene.
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Hondowa ibugua lalu, Hambiya-o dabu biagane aga nakarule ogoria agua anda ibiribe, lene. Kini biagome ani layagola agali biagome mbira ladai nabiore berene.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Ladai nabiyagola kini biagome ibunaga biabe bia haga biaruhondo lalu, Ibunaga gi gebi minu kabu buwa aruma kagoha ba tagi hadaba. Ogoniha howa ibugua dugu bialu ibunaga ne gingirulo hayaga bialu wulebirago wilo, lene.
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Ani lene lowa Yasuhanda lamaro bialu lalu, Dewa labe nahe ibalimu lenego mbira mbira hangu dabene, lene.
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Perisi agali hearume puwa, Iname Yasuhondo bi aguaore hale halu minami̱yadabe, lalu ndi lalu hene.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 Ani lowa tigua tininaga talima piaga marumebi Herodonaga aria marumebi, Agua lole pudaba, lene. Tigua Yasu hearia puwa lalu, Lawai haga-o iname manda bialu hemaria í̠na mana lamiriligo tiga tigaore larili manda birima. Ani buwa í̠na agali mini timbuniwi hongohe karu hondowa gi nahe maru karumebi í̠ hondowa larago mitangi nabi howa Ngode Datagaliwabehanda hame ledagonaga mana wali agalihondo lawai hariligo tiga tigaore larili.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Ai bi mbira langibelo inanaga Mana lowini ngago manda bialu Lomonaga Kini kagohondo dagisi muni mulene ngabe be nawibe. Í̠na manda bidedagua ina langi, lene.
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Ani layagola Yasuhanda tinaga miniha dama mini wialu yageyage palu howa layagoni manda buwa tihondo lalu, Tí tombene hondo kihe kamiru-o tígua i̱ aginaga minule nde larimibe.
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Muni kuni dagisinaga meramiligo i̱ hondoliya walia ha, lene.
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 ibugua tihondo lalu, Muni kuni ogoriani dengui ngagobi mini gilibu ngagobi ainagadabe, lene.
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Tigua ladai bialu lalu, Lomo Kini kagonagada, lene.
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Ani layagola hale howa tigua mogo timbuniore lowa ibu helalu pene.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Horo ogoningi Sadiusi agali maru hearume Yasu hearia ibuwa wali agali homeneyaru naheyulebira lole ibini.
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 Tigua lalu, Lawai haga-o Mosesehanda lalu, Agali mbira waneigini nahe howa homayagua homayago hameneme wali dalo biago dabu bu aribia howa waneigini homayagonaga hono wia holene nga, lo nga.
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Anigo igiri karia hamenema ogoriani henego wahenegome wali dabu bu howa waneigini nahe heaore homayagola wali dalo bereagola ibula pagu bini biagome dabu bini.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Dabu buwa nde ogonidagua dege bialu ibu hamene tebonegobi ani dege bima pialu karia hamenema biaru homo mundula piai hene.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Ani bialu mahaore wali biago homa maro bini.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Ani binigo igiri karia biaru bibahendeme wali o biago dege dabu biyago horo mbiru homeneru mo heya harangi wali biago agonaga one birulebirabe, lene.
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Ani layagola Yasuhanda tihondo ladai bialu lalu, Anduane Homogonaga mbugani bi lo ngagobi Ngode Datagaliwabe hongohe kagobi manda nabi kamigo mini pu tara ho kamigoni.
29 Jesus respondeu:
30 Ogoninaga wali agali homeneru mo heya harangi wali agali dabu bulene nawiore ndobe. Ti dahuliyali dahuliya andaga karu ale dege holebira.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 Anigo wali agali homeneru mo heya holenenaga larogo Ngode Datagaliwabehanda tíhondo ibunaga mbugani lowini ngago daga nale dege kamibe. Ibugua lalu,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 I̱ Abarahama Aisaga Yagaba imarunaga Ngode Datagaliwabe kogoni, lalu lo nga. Ngode Datagaliwabe ibu wali agali holenehe kagonaga kagoni homenenaga ndo ka, lene.
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Ibugua mana ani lawai hayago hale howa wali agali bu hearume mogo lai ho hene.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Yasuhanda bi layagola Sadiusi biarume bi ladai bibe nahe heago hondowa Perisi agali hearu mandagi mogo buwa
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 ti aria mbira ibu Mana lowinigo lawai haga heagome Yasuhanda bi nakarulape larabe hondole bi maru Yasuhondo hale hene.
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 Ibugua lalu, Lawai haga-o Mana lowinigo ngagoni duniniore agobe, lene.
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Ani layagola Yasuhanda ibuhondo ladai bialu lalu, Í̠na Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe kago í̠naga gubalinimebi minimebi mandamebi gubalini ho habe.
37 Jesus respondeu:
38 Bi mana bibahende lowini ngago duniniore ogoni.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Bi mana duniniore mende ogonibiore lowini ngago ogo, Í̠ni gubalini harilidagua maru karu ta nabi gubalini ho habe.
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Mosesehanda Mana bibahende lowinigobi Ngode Datagaliwabe mana latagi henerume lawai halu howa lenegobi bi mana kira ogoni laboni lowini ngago mo tene howa lalu habe, lene.
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Perisi agali maru mandagi mogo bu hearia Yasuhanda tihondo lalu,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 Tígua Mbirali Dabo Helenego ibulebira lowinigo ibu ai kalo manda bu kamibe. Ibu ainaga aguanene kabe, lene.
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Ani ladai biyagola Yasuhanda tihondo lalu, Anidago Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua Debidiha mo bila hayagola Debidihanda ibu Anduane Homogo layago agidabe. Debidihanda lalu,
43 E Jesus perguntou:
44 Anduane Homogohanda i̱naga Anduane Homogohondo lalu,
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 Ani binidago Debidihanda ibu Anduane Homogo layagonaga Mbirali Dabo Helenego ibulebira lo wia ibu Debidinaga aguanene agua habehebe, lene.
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Yasuhanda ani layagola mbiralime ladai bibe naheoreyagola howa horo ogoningi howa be lirayagi tigua Yasuhondo bi mbira lone hale naheore hene.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.