Juízes 1

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Yosua homayagola Isaraele wali agali tigua Anduane Homogohondo hale halu lalu, Ai Kenanaliru baba wai bule ina hameigini aiwa bamba holobadabe, lene.
1 Depois da morte de Josué, os filhos de Israel consultaram o Senhor , dizendo: Quem dentre nós, primeiro, subirá aos cananeus para pelejar contra eles?
2 Ani layagola Anduane Homogohanda ladai bialu lalu, I̱na dindi ogoni Yuda hameiginiruhondo minigo nde tinime bamba holene nga, lene.
2 Respondeu o Senhor : Judá subirá; eis que nas suas mãos entreguei a terra.
3 Anidagua layagola Yuda hameigini tigua Simiono hameigini hearuhondo lamialu lalu, Tí ina baba ala mali̱ya. Ani puwa dindi ina tu wa ngini biagoria Kenanali karu baba wai bialu hami̱ya. Ani bialu mani dindi tí tu wa ngini biagoha wai bule mali̱ya, lene. Ani laya handala Simiono hameigini biaru tigua Yuda hameigini baba mandagi wai pole ma lalu pene.
3 Disse, pois, Judá a Simeão, seu irmão: Sobe comigo à herança que me caiu por sorte, e pelejemos contra os cananeus, e também eu subirei contigo à tua, que te caiu por sorte. E Simeão partiu com ele.
4 Pialu Yuda tinime bamba howa wai biyagola Anduane Homogo ibunime Kenanali hearubi Pereseali hearubi bibahende tinaga giha minu ya hayagola horo ogoningi dege Yudalime tinaga waitigi daosini pira (10,000) Besege tano wiagoria bo wahai hene.
4 Subiu Judá, e o Senhor lhe entregou nas mãos os cananeus e os ferezeus; e feriram deles, em Bezeque, dez mil homens.
5 Yudali tigua Kini Adoni Besege halu ibunaga ami agaliru dindi ogoriani lola howa wai hongo howa bialu Yudali tigua bo poda hana hene.
5 Em Bezeque, encontraram Adoni-Bezeque e pelejaram contra ele; e feriram aos cananeus e aos ferezeus.
6 Ani bialu howa Adoni Besege ibida pialu hearia Yudalirume talima pugupugu bialu ibu minu yania hene. Minu yania howa tigua ibunaga gi hondone angibiyane kirabali pugu wahalu ge hondone angibiyanebi kirabali pugu wa dege hene.
6 Adoni-Bezeque, porém, fugiu; mas o perseguiram e, prendendo-o, lhe cortaram os polegares das mãos e dos pés.
7 Ani biyagola Adoni Besegehanda lalu, Bamba i̱na kini dege pira karianaga (70) gi hondone ge hondonebi angibiyane kirabali bibahende pugu waheneru ti i̱naga tomo nalu biraga dagia andaneha tomo ibira ibira bidaru ilu nalu berelaga biruli. Ani biruligo áyu nde Ngode Datagaliwabehanda i̱na tihondo birulidagua i̱nihondo biadai biyada, lene. Anidagua bialu Yudali tigua Adoni Besege Yarusalemeha haru puwa helenego haabo halu homene.
7 Então, disse Adoni-Bezeque: Setenta reis, a quem haviam sido cortados os polegares das mãos e dos pés, apanhavam migalhas debaixo da minha mesa; assim como eu fiz, assim Deus me pagou. E o levaram a Jerusalém, e morreu ali.
8 Yudali tigua Yarusaleme anda puwa wai bialu bo poda hana halu dindi ti karulene. Wali agali bu hearu bo hilo wahai halu tinaga dindi anda wiaruni bibahende bo heda hai hene.
8 Os filhos de Judá pelejaram contra Jerusalém e, tomando-a, passaram-na a fio de espada, pondo fogo à cidade.
9 Ani biai halu mani Kenanali hari barebareha hearu bababi ni paliragohayagi hari bare emene wima pearuha hearu baba wai bialu unurayagi Negebe dindi wiagoha hearu bababi wai bia dege bini.
9 Depois, os filhos de Judá desceram a pelejar contra os cananeus que habitavam nas montanhas, no Neguebe e nas planícies.
10 Ani buwa mani Kenanali maru Heberono tano bamba Kiriada Araba laga winigoria hearu baba wai bule pene. Anidagua bialu Yudali tigua wai bialu Sesai hameiginibi Ahimana hameigini palearubi Talamai hameigini palearu baba wai bialu bo poda hana hai hene.
10 Partiu Judá contra os cananeus que habitavam em Hebrom, cujo nome, outrora, era Quiriate-Arba, e Judá feriu a Sesai, a Aimã e a Talmai.
11 Yudali biarume Heberono biaru bo poda hana hai halu ai Debiri hameigini hearu baba wai bule pene. Bamba tano ogoni Kiriada Sebe tano laga wini.
11 Dali partiu contra os moradores de Debir; e era, dantes, o nome de Debir Quiriate-Sefer.
12 Yudali mbira mini Kalebe ibugua lalu, Agali mbirame Kiriada Sebe tano bo poda hana hayagua agali ogoni i̱ wane Agasa bedago ibu dabu bilo mulebero, lene.
12 Disse Calebe: A quem derrotar Quiriate-Sefer e a tomar, darei minha filha Acsa por mulher.
13 Ani laya handala pialu agali mbira Kenasa igini Odoniele henegome tano ogoni bo poda hana haga bima anda pialu karulene. Kenasa ogoni ibu Kalebe hamene heyogone hene. Kalebehanda ibu wane Agasa Odoniele dabu bilo miyagola ibu dabu bu hene.
13 Tomou-a, pois, Otniel, filho de Quenaz, o irmão de Calebe, mais novo do que ele; e Calebe lhe deu sua filha Acsa por mulher.
14 Agasa ibu Odoniele andaga ibiyagola Odonielehanda ibuhondo lalu, Í̠na í̠ aba Kalebehondo dindi mbira tu wa ngi labe, lalu hongo howa lene. Ani layagola Agasa ibu Kalebe hearia puwa ibu nogo dongini biralu penego daliape hayagola Kalebehanda hale halu lalu, Í̠ agi hamelalu ibiribe, lene.
14 Esta, quando se foi a ele, insistiu com ele para que pedisse um campo ao pai dela; e ela apeou do jumento; então, Calebe lhe perguntou: Que desejas?
15 Ani hale hayagola Agasahanda ibu abahondo ladai bialu lalu, Í̠na mbirale mbira i̱ ngibelo hameledo. Í̠na dindi mbira abene unurayagi tu wa ngirigoniha iba nabereyago ai iba hambiaga uliwi mbira ngibelo hameledo, lene. Ani layagola Kalebehanda dindi iba duguaga liyagi niyagi wiagobi kirabali ibu wane mini.
15 Respondeu ela: Dá-me um presente; deste-me terra seca, dá-me também fontes de água. Então, Calebe lhe deu as fontes superiores e as fontes inferiores.
16 Mosese imane Keniali mbira henego ibunaga aguaneneru tibi Yuda agalibi ti haru Yarigo tano mini mende Ira Dedi Tano laga wiago wahalu Yuda dindihayagi dindi ko iba dalu naibaga wiagohayagi pene. Dindi ogoni abene unurayagi Arada tano wiagoha pialu ti Amelegeali bu hearu baba ogoniha ho hene.
16 Os filhos do queneu, sogro de Moisés, subiram, com os filhos de Judá, da cidade das Palmeiras ao deserto de Judá, que está ao sul de Arade; foram e habitaram com este povo.
17 Ani bialu Yuda hameigini Simiono hameiginiru tigua Kenanali Sebada tanoha bu hearu baba wai bialu bo poda hana halu dindi andaru bo haeala baga biai hene. Ani buwa tigua tano ogoni mini gahenge wia aribia halu mini Homa wini.
17 Foi-se, pois, Judá com Simeão, seu irmão, e feriram aos cananeus que habitavam em Zefate e totalmente a destruíram; por isso, lhe chamaram Horma.
18 Ani bialu maru Gasabi Asagelonobi Egeronobi tano uruni dindi emene maru tano uruniha wia parapara bu wima pearubi heba ti karulai hene.
18 Tomou ainda Judá a Gaza, a Asquelom e a Ecrom com os seus respectivos territórios.
19 Anduane Homogohanda ti biamogo biyagola Yudali biarume dindi hari barebareha wiarubi heba karulai hene. Anigo waitigi maru iba angeha palearume tinaga wai biaga garo ale mini karisi aeaneme wabini wiago Yudalirume ti baba wai bialu ti bo podabe nahe hene.
19 Esteve o Senhor com Judá, e este despovoou as montanhas; porém não expulsou os moradores do vale, porquanto tinham carros de ferro.
20 Ani bialu Heberono tano ogoni bamba Mosesehanda lo winidagua Kalebe mini. Ani biyagola Kalebehanda Anaga aguanene hameigini tebira Heberono tanoha hearu bibahende bo batagi hai hene.
20 E, como Moisés o dissera, deram Hebrom a Calebe, e este expulsou dali os três filhos de Anaque.
21 Anigo Beniyamini hameigini tigua Yabusu hameigini Yarusalemeha hearu bo batagi habe naheyagola Yabusu hameigini biaru ti Beniyamini hameigini baba mandagi Yarusalemeni haabo hene.
21 Porém os filhos de Benjamim não expulsaram os jebuseus que habitavam em Jerusalém; antes, os jebuseus habitam com os filhos de Benjamim em Jerusalém, até ao dia de hoje.
22 — ausente —
22 Subiu também a casa de José contra Betel, e o Senhor era com eles.
23 — ausente —
23 A casa de José enviou homens a espiar Betel, cujo nome, dantes, era Luz.
24 Ani pialu hearia tigua agali mbira tano ogoniha howa tagira ibalu hearia hondowa ibuhondo lalu, Ina tínaga tanoha diri hondo ibuluma̱ya haru anda piriyagua iname í̠ naboleberema, lene.
24 Vendo os espias um homem que saía da cidade, lhe disseram: Mostra-nos a entrada da cidade, e usaremos de misericórdia para contigo.
25 Ani laya handala agali biagome ti tanoha anda pelo hariga walia hene. Ani walia hayagola tigua tano biagoha anda puwa wali agali bu hearu dewaore homelo bo wahai halu agali hariga walia hayago ibu damene bu hearu dege bo wa nahe helo wahene.
25 Mostrando-lhes ele a entrada da cidade, feriram a cidade a fio de espada; porém, àquele homem e a toda a sua família, deixaram ir.
26 Ani biya handala agali ogoni ibu Hidi dindi wiagoha puwa tano mbira mo wialu tano ogoni mini Lusu wini. Tano ogoni áyubi wiaabo ka.
26 Então, se foi ele à terra dos heteus, e edificou uma cidade, e lhe chamou Luz; este é o seu nome até ao dia de hoje.
27 Manase hameigini bu hearume wali agali tara tara Bedesana tanohabi Tanaga tanohabi Do tanohabi Ibileama tanohabi Megido tanohabi tano uruniha tano emene wia parapara bu wiaruha hearu baba wai buwa Kenanali biaru wai hongo howa biyagola bo batagi nahe helo wahene.
27 Manassés não expulsou os habitantes de Bete-Seã, nem os de Taanaque, nem os de Dor, nem os de Ibleão, nem os de Megido, todas com suas respectivas aldeias; pelo que os cananeus lograram permanecer na mesma terra.
28 Ani helowa Isaraeleali ti dewa hongohe howa tigua Kenana wali agali dindi anduane hearu tinaga garabaya biabe ale bialu helo helaga bini. Anigo Isaraeleali tigua Kenana wali agali uruni bo batagi hai nahe maru helene.
28 Quando, porém, Israel se tornou mais forte, sujeitou os cananeus a trabalhos forçados e não os expulsou de todo.
29 Eberaimi hameigini tigua nde Kenana wali agali Gese tanoha hearubi bo batagi habe naheyagola Kenana wali agali uruni ti Isaraeleali hearu baba mandagi hene.
29 Efraim não expulsou os cananeus, habitantes de Gezer; antes, continuaram com ele em Gezer.
30 Sebulunu hameigini tiguabi nde Kenanali dindi anduane Kidirono tanoha hearubi Nahalala tanoha hearubi bo batagi hai nahe helo ha dege bini. Ani binigo Kenana wali agali uruni ti tano ogoniha mandagi hene. Ani helowa Sebulunu hameigini tigua Kenana wali agali uruni tinaga garabaya biabe ale biahelo helene.
30 Zebulom não expulsou os habitantes de Quitrom, nem os de Naalol; porém os cananeus continuaram com ele, sujeitos a trabalhos forçados.
31 Ase hameigini tiguabi nde wali agali Ago tanohabi Saidono tanohabi Alaba tanohabi Agasibi tanohabi Heleba tanohabi Abege tanohabi Lehobo tanohabi dindi anduane bibahende bo batagi hai nahe helene.
31 Aser não expulsou os habitantes de Aco, nem os de Sidom, os de Alabe, os de Aczibe, os de Helba, os de Afeca e os de Reobe;
32 Ani helowa Ase hameigini tigua Kenana wali agali uruni tini heba mandagi hamagamaga bu hene.
32 porém os aseritas continuaram no meio dos cananeus que habitavam na terra, porquanto os não expulsaram.
33 Nabadali hameigini tibi nde dindi anduane Bedesemese tanoha hearubi Bedanada tanoha hearubi bo batagi hai nahe ti baba mandagi hene. Ani helowa Nabadali hameigini tigua Kenana wali agali urunime tinaga garabaya biabe ale bialu helo helene.
33 Naftali não expulsou os habitantes de Bete-Semes, nem os de Bete-Anate; mas continuou no meio dos cananeus que habitavam na terra; porém os de Bete-Semes e Bete-Anate lhe foram sujeitos a trabalhos forçados.
34 Amorali hearu ti hongohe howa tigua Dana hameigini hearu uyura hari barebare dindi emene wiaruha helo warabagi ho helene. Tigua Dana hameigini dindi bayale ulini wiagoha ibulilono handaya hene.
34 Os amorreus arredaram os filhos de Dã até às montanhas e não os deixavam descer ao vale.
35 — ausente —
35 Porém os amorreus lograram habitar nas montanhas de Heres, em Aijalom e em Saalabim; contudo, a mão da casa de José prevaleceu, e foram sujeitos a trabalhos forçados.
36 — ausente —
36 O limite dos amorreus foi desde a subida de Acrabim e desde Sela para cima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.