Juízes 19

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Horo uruningi Isaraele dindiha kini mbira nahe dege wiangi Libaiali dindiha Bedeleheme tano wiagoria wandari mbira berenego ibu one wabuni mende berelo dabu bu hene.
1 Naqueles dias em que Israel não tinha rei, um levita foi morar bem longe, na região montanhosa de Efraim. Ele arranjou uma jovem de Belém de Judá para ser a sua concubina .
2 Anigo wali ogoni ibugua Libaiali biagola keba howa ibu aba andaga Bedeleheme tanoha puwa ege maria berene.
2 Porém ela brigou com ele e voltou para a casa do seu pai, em Belém. E ficou lá durante quatro meses.
3 Ani berenego ibu agalinime wandari biago haru dai bule manda bialu ibunaga nogo dongi kira haru halu biabe biaga agali mbirala haru pene. Ani piyagola wandari biagome agali biago lola howa ibu aba andaga haru pene. Haru ibiyagola wandari biago abahanda agali biago hondowa ibu turu hene.
3 Então o homem resolveu ir a Belém atrás dela, para tentar convencê-la a voltar. Ele foi com o seu empregado e levou dois jumentos. E a moça o recebeu na casa do seu pai. Quando o pai da moça viu o levita, recebeu-o com alegria
4 Turu howa wandari aba biagome ibu imane tini haru mandagi hamaore lene. Ani layagola tigua iba tomobi nagimbu bialu horo tebira ti haru mandagi hene.
4 e insistiu para que ficasse na sua casa. E ele ficou ali três dias. Assim o casal tomou as suas refeições e passou as noites ali.
5 Horo maneni Libaiali biagome andaga dai bulenaga egerebagiore heyuwa mbirale wiyaru mo manda manda bini. Ani manda manda bialu hearia ibu imane biagome lalu, Pole dege hongo helo iya tomo ala nabiya. Nalu pilimulo, lene.
5 No quarto dia eles se levantaram cedo e se aprontaram para ir embora. Mas o pai da moça disse ao levita: — Coma alguma coisa antes de ir e assim você se sentirá melhor. Você pode ir mais tarde.
6 Ani layagola libu haru tomo ibabi nalu biruwa wandari aba biagome lalu, Áyu mbiraga dege tomo ibabi nalu turu hagabu palima, lene.
6 Então os dois homens se sentaram, e comeram, e beberam juntos. Aí o pai da moça disse: — Por favor, fique mais uma noite e divirta-se.
7 Ani layagola Libaiali biago ibu pole heyiyagola ibu imane biagome hongo halu harugo palima lene. Ani layagola nde harugo lowa mbi mbira ogoni ho palene.
7 O homem se levantou para sair, mas o pai da moça insistiu muito que ele ficasse. E assim o levita passou outra noite ali.
8 Horo daunini Libaiali biago poleore manda bini. Ani manda bialu hearia wandari aba ibu imane biagome lalu, Ainde alendo ni tabi laragola pole áyu tomoru nalu emene hondo birama, lene. Ani layagola libu haru tomo mandagi nalu berene.
8 No quinto dia, bem cedo, ele se levantou para ir, mas o pai da moça pediu: — Por favor, coma alguma coisa. Espere até mais tarde. E os dois homens comeram juntos.
9 Ani biralu polene tu hayagola Libaiali biago ibu onebi ibunaga biabe biaga agali biagobi ti polene manda bialu hearia wandari aba biagome lalu, Ai ni abale anda pialu alendo haragonidago yawi pole áyu dege harugo turu hagabu ho palima. Yawi gao laragola eregebagi heyalu tíni dalu puabo halu pilimulo, lene.
9 Quando o homem, a moça e o empregado iam saindo, o pai disse: — Olhe! Agora já é quase noite. É melhor você ficar para passar a noite aqui. Logo vai ficar escuro. Fique aqui e divirta-se. Amanhã você poderá se levantar cedo e viajar de volta para casa. — Por que não paramos e passamos a noite nesta cidade dos jebuseus ?
10 Ani layagola Libaiali biago ibu lone paluene manga howa ibubi ibu onebi heyalu pene. Nogo dongi biago labonaga erekunini mbirale dungaho biraga wiago mo paga howa ogoriani biralu Yabusu tano mini mende Yarusaleme lagago pole pene.
10 — ausente —
11 Alendo halu ni paliyagola ti pialu Yabusu tano ogoriani anda pene. Anda puwa ibunaga biabe biaga agali biagome lalu, Ina puabo nahe Yabusualinaga tano ogoha paluene karulapeda, lene.
11 — ausente —
12 Ani layagola Libaiali biagome lalu, Ani ndo ina Isaraele hameiginime agali tara karu dalu ngagoha paluene nakarulapego Gibea tanoha palimi̱ya.
12 Mas o patrão respondeu: — Não vamos parar numa cidade onde o povo não é israelita. Vamos continuar até Gibeá.
13 Gibea tanohayaguabi Lama tanohayaguabi mendeni palimi̱ya abale ma, lene.
13 É melhor a gente andar mais um pouco e passar a noite em Gibeá ou Ramá.
14 Ani lalu Yabusu tano yu wahalu ti emene pu dege bini. Ni anda pialu aruma hole biyagola Gibea tano Beniyamini hameiginiru dalu wiagoria anda pene.
14 Então passaram pela cidade de Jebus e continuaram a viagem. O sol já se havia escondido quando eles chegaram a Gibeá, cidade da tribo de Benjamim.
15 Tigua hariga tene wahalu tanoha paluene anda taya bule anda pene. Ani puwa ti wali agali ngoai haga hama wiagoria pu berene. Ani berearia mbiralime ibu andaga palima ma lalu haru polene mbira naibini.
15 Aí saíram da estrada para passar a noite na cidade. O levita chegou e se sentou na praça. Mas ninguém o convidou para dormir na sua casa.
16 Ti bira dege biaria agali wahe mbira ibini. Agali ogoni ibu Eberaimi hameigini dindi hari barebare wiagoha hagago ogoni wahalu Gibea tano wiagoha íbu hene. Gibea tano ogoni Beniyamini hameigininaga wini. Agali wahe biago ibu mabuha biabe bu penego ai andaga dai bini.
16 E aconteceu que passou por ali um velho que estava voltando do seu trabalho na roça. Ele era da região montanhosa de Efraim, mas estava morando em Gibeá. O povo dali era da tribo de Benjamim.
17 Ibu dai bialu hearia Libaiali biago ibu onebi ibunaga biabe biaga agali biagobi ti wali agali ngoai haga hama wiagoria berearia hendene. Ani hondowa ibugua tihondo hale halu lalu, Tí agoha howa ibini bedemibe. Tí ani polenaga bedemibe, lene.
17 O velho viu o viajante na praça e perguntou: — De onde você é? Para onde vai?
18 Ani layagola Libaiali biagome ladai bialu lalu, Ina Yuda dindi Bedeleheme tanoha howa ibirimago ai ina i̱ dalu Eberaimi hameigini dindini hari barebare ngagoha pole bedema. Ina Anduane Homogonaga anda kagoha pole bedemago ai mbirali ina ibu andaga áyu mbiraga hangunaga haru polene naheda.
18 O levita respondeu: — Eu estou viajando de Belém de Judá para bem longe, para a região montanhosa de Efraim, onde moro. Fui a Belém e agora estou voltando para casa, mas ninguém me ofereceu hospedagem para esta noite.
19 Ina mbirale bibahende yai kama. Nogo dongi kira kago labonaga tani nolenebi i̱bi i̱ onebi i̱naga biabe biaga agali kagobi iname tomo nolene mberedi waini ibabi mbirale mbira buru palia nabi bibahende yai kama, lene.
19 Nós temos alimento e palha para os jumentos, e pão e vinho para mim, para a minha concubina e para o meu empregado. Temos tudo o que precisamos.
20 Ani layagola agali wahe biagome lalu, Bayaledago i̱ andaga palimi̱ya. I̱na mbirale bibahende handayaho hai holeberogo ai ma. Tí wali agali ngoai haga hama ogoria mbiraga birulene nakarulapego maibidaba, lene.
20 O velho disse: — Venham comigo; vocês serão bem-recebidos na minha casa. Eu cuidarei de vocês. Por favor, não passem a noite na praça.
21 Ani lalu ibu andaga haru pene. Haru puwa nogo dongi biagolabo tomo nelo mialu wali agali biarunaga ge wayawaya ba halu tomo ibabi nelo mialu bini.
21 Então ele os levou para a sua casa e deu de comer aos jumentos. Os seus hóspedes lavaram os pés, comeram e beberam.
22 Ani bialu ti turu hagabu beremiria agali ko biaga maru tano ogoniha haga hearume ibalu anda ti bereago ho mabubu howa anda panga hongo howa bene. Agali uruni ti mana ko ngubi tara tara dewa biaga henego tigua agali wahe biagohondo lalu, Agali í̠ andaga íbu bedagoni ina yuluma̱ya tagira ibila, lene.
22 Enquanto eles conversavam alegremente, alguns homens imorais daquela cidade cercaram a casa e começaram a bater na porta. E disseram ao velho: — Traga para fora o homem que está na sua casa! Nós queremos ter relações com ele.
23 Anidagua layagola agali wahe biagome tagira puwa lalu, Ani nabuleore. Agali i̱naga nenege i̱ andaga ibinigo ina haru padogoni. Tígua mana ko ogoni bulene nawi.
23 Aí o velho saiu e disse: — Não, meus amigos! Por favor, não façam essa coisa tão má e tão imoral! Este homem é meu hóspede.
24 Ai i̱ wanebi agali ibiyago ibu one biagobi libu bedago i̱na libu haru tagira ibalu tígua libuhondo bulene hamelaramidagua nde bilimulo. Anigo agali ibiyagohondo mana ko ngubi ogoni nabilimu laro, lalu hongo howa lene.
24 Olhem! Estão aqui a minha filha virgem e a concubina dele. Eu vou pôr as duas para fora, e vocês poderão fazer com elas o que quiserem. Mas não façam essa coisa horrível com este homem!
25 Ani layago lelowa agali biarume agali wahe biagonaga bi layago hale nahene. Ani biyagola Libaiali biagome ibu one agali biaru mini. Ani miyagola agali biaru tigua wali biago haru puwa ti haru paligi bialu mana ko ngubi tara tara biaabo halu heane gao lene. Ani bialu yu wahalu pu lene.
25 Mas eles não quiseram ouvi-lo. Então o levita pegou a sua concubina, a pôs para fora e a entregou a eles. E eles a forçaram, e abusaram dela a noite toda, e só a deixaram de manhã.
26 Muna biyagola wali biago agali wahe biagonaga anda haneni ibu agalini paliyagoria odo ibiraho wini. Ani odo ibiraho wuwa paleane dege ni tagira ibini.
26 Ao amanhecer a mulher veio e caiu na frente da casa onde o seu marido estava. E ficou ali até clarear o dia.
27 Egerebagi hayagola wali ogoni agalini ibu andaga polenaga panga dugualu tagira pene. Ibugua panga duguwa handalu hearia ibu one haneni palearia hendene. Wali biagome panga dugualu hearia duguabe naheyagola haneni ibiraho wini.
27 De manhã o marido se levantou para continuar a viagem. Quando abriu a porta, achou a sua concubina caída em frente da casa, com as mãos na soleira da porta.
28 Ani palearia Libaiali biagome lalu, Ai heyalu ma, lene. Ani layagola wali biagome bi ladai nabi wiaabo hene. Ani biyagola Libaiali biagome wali biago tingini nogo dongi erekunini mo wialu ibuni daluha yalu pene.
28 Aí lhe disse: — Levante-se! Vamos embora! Porém não teve resposta. Então pôs o corpo dela atravessado sobre o jumento e seguiu viagem para casa.
29 Ibuni andagani anda puwa ibugua nabi mbira abale mo pene. Mo yu tagira ibuwa wali biago tingini hombe (12) pugu podo wini. Ani buwa ibugua Isaraele hameigini homberia (12) hayadagua pugu mbira pelaga bini.
29 Quando chegou lá, entrou, pegou uma faca e cortou o corpo da concubina em doze pedaços. Depois mandou um pedaço para cada uma das doze tribos de Israel.
30 Ani biyagola agali bibahendeme wali biago tingini podalu puguni pelaga biniyago hondowa tigua lalu, Mbiralime ogonidagua mbira ala biyane nahendeore harimagoni. Bamba Iyibi dindiha halu tagira ibirimangi howa mbiralime ogonidagua biyane nahendeneore kamagoni ndobe. Ai iname ogoni biyadagonaga mbira bimi̱ya. Agi bimi̱ya manda bu kamibe, laga bini.
30 E todos os que viam isso diziam: — Nunca vimos uma coisa assim! Nunca houve uma coisa igual a essa, desde o tempo em que os israelitas saíram do Egito! Pensem! O que vamos fazer agora?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.