Juízes 11
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Dindi Gileada wiagoha agali mbira mini Yabeda henego ibu wai biaga agali hongohe hene. Agali ogoni ibu ai̱ya bayanda wali berenego ibu aba mini Gileada hene.
1 Jefté, o galaadita, era. um valente guerreiro, filho de Galaad e duma meretriz.
2 Ani bialu Gileada one berenegome igiri maru taba henene. Igiri uruni ti anda hai howa tigua Yabeda bo taliatagi halu howa lalu, Í̠ ina abanaga paluni ngaru aria mbira nayuleberego í̠ wali mende igini kego pu, lene.
2 A mulher de Galaad deu-lhe filhos, e estes, tendo crescido, expulsaram Jefté, dizendo: Tu não herdarás nada na casa de nosso pai, porque és um bastardo.
3 Ani laya handala Yabeda ibugua ibu hamene hearu helo wahalu tagira ibida pialu Tobo dindi wiagoha pene. Ogoniha pu howa ibugua agali ko bu hearunaga bu mini bamigi bialu heagola tigua ibu talima ibaga bini.
3 Jefté afastou-se de seus irmãos e fixou-se na terra de Tob. Alguns homens miseráveis reuniram-se a ele e tomaram parte em suas incursões.
4 Mani howa Amonoali hearume Isaraeleali baba wai bule pene.
4 Algum tempo depois, os amonitas entraram em luta contra Israel.
5 Wai bu pole howa Gileada agali haguane hearume Tobo dindiha Yabeda hearia damu pene.
5 Os habitantes de Galaad, vendo-se assim atacados, foram em busca de Jefté na terra de Tob
6 Tigua puwa ibuhondo lamialu lalu, Iname Amonoaliru baba wai bu mali̱ya í̠na ina haru bamba hole íbu, lene.
6 e disseram-lhe: Vem: serás o nosso chefe, e combateremos os amonitas.
7 Ani layagola Yabeda ibugua agali haguane biaruhondo lamialu lalu, Tígua i̱ handabe manga halu i̱ aba andagaha howa bo taliatagi harimigodago ai tíha genda anda ibiyagola i̱ hondo ibirimidagoni aginagabe, lene.
7 Jefté, porém, respondeu: Vós, que sois meus inimigos, tendo-me expulsado da casa de meu pai, por que vindes a mim agora que estais em aperto?
8 Ani layagola Gileada agali haguane biarume ibuhondo lalu, Bi ogoni tiga tigaore larigo áyu iname í̠ ina Amonoaliru baba wai bu mali̱ya hondo ibirima. Í̠ Gileada wali agalinaga agali haguane howa haru habelo lowa hale hole í̠ keria ibirima, lene.
8 Os anciãos de Galaad disseram-lhe: Foi {precisamente} por isso que viemos agora ter contigo, para que venhas conosco e combatas contra os filhos de Amon, e sejas o nosso chefe, o chefe de todo o povo de Galaad.
9 Tigua anidagua layagola Yabeda ibugua Gileadanaga agali haguane biaruhondo lalu, Tígua i̱ haru dai beremigola i̱na tí haru howa Amonoaliru baba wai berogola Anduane Homogohanda i̱ biamogo bialu ina wayali harimayagua nde i̱na Gileada wali agali tínaga agali haguane holiya, lene.
9 Jefté disse-lhes: Se vós me conduzirdes para lutar contra os amonitas, e o Senhor mos entregar nas mãos, serei o vosso chefe.
10 Ani layagola agali haguane biarume lalu, Anduane Homogonaga deni howa iname heneneore laramago í̠na bia lalu inahondo langerego bibahende biai holeberema, lene.
10 Os anciãos responderam-lhe: O Senhor seja testemunha entre nós de que faremos tudo o que disseste!
11 Ani laya handala Yabeda ibu agali haguane biaru heba pialu Gileada agaliru bu hearia piyagola tigua Yabeda ibu tinaga agali haguane helo dabo helene. Ani dabo helayagola Misiba dindi ogoriani hearia Yabeda ibu Anduane Homogonaga deni howa ibugua agali biaruhondo hongo howa lalu, I̱ tínaga haguane haruyagua i̱na bia larogo hale halu buleberemi laro, lene.
11 E Jefté partiu com os anciãos de Galaad. O povo proclamou-o seu chefe e general, e Jefté repetiu diante do Senhor, em Masfa, tudo o que acabara de dizer.
12 Mani howa Yabeda ibugua agali maru Amononaga kini hearia bi mbira lo yalu pudaba layagola tigua puwa kinihondo hale halu lalu, Inahondo irane aginaga í̠na keba howa ina baba wai bule kebe, lene.
12 Jefté enviou mensageiros ao rei dos amonitas para lhe dizer: Que tens tu contra mim para que me venhas combater em minha terra?
13 Ani layagola hale howa Amononaga kini biagome Yabedanaga bi yalu ibiyaruhondo ladai bialu lalu, Bamba Isaraele ti Iyibi dindiha howa tagira pialu ibuwa tigua inanaga dindi Iba Anono poragoria howa karulama pialu amuraore Iba Yabogo poragoria puabo halu Iba Yodana poragoria tagira piya. Anidagua biyagonaga keba ho kogo ai tígua inanaga dindi uruni ngiadai biyagua nde karulape. Ngiadai naberemiyagua nde wai bimi̱ya, lene.
13 O rei respondeu-lhes: Israel, vindo do Egito, tomou a minha terra desde o Arnon até Jaboc e até o Jordão. Devolve-mo agora, pois, pacificamente.
14 Anidagua layiyago hale howa Yabeda ibugua agali maru Amononaga kini biago hearia lone, Bi yalu pudaba, lene.
14 Jefté mandou nova embaixada ao rei dos amonitas,
15 Ani laya handala tigua pialu kininaga bi layago lamialu lalu, Yabeda ibugua bi ogodagua laya lalu, Isaraele wali agali uruni tigua Moaba wali agalinaga dindibi Amono wali agalinaga dindibi mbira ina karu naleore kama.
15 dizendo-lhe: Assim fala Jefté: Israel não se apoderou nem do território de Moab, nem da terra dos filhos de Amon.
16 Isaraele ti Iyibi dindi howa tagira ibiyangi ti hariga dindi ko iba dalu naibaga wiadagua pialu iba mini Solowara Daramabi laga bereagoria tagira ibalu mani Kadese tano wiagoria anda íbu hene.
16 Quando saiu do Egito, Israel marchou pelo deserto até o mar Vermelho, e chegou a Cades.
17 Ani íbu howa Isaraelealime agali maru Idomonaga kini heagohondo bi hale hole pudaba lowa lalu, Ina hariga í̠naga dindiha bolangua halu polene henge nguleberebe be nanguleberebe, hale hene. Ani hale hayagola Idomonaga kini heagome, Nangulebero, layagola Isaraelealiru tigua Moabanaga kini heago hale hole pene. Ani hale hayagola ibuguabi nde, Nangule, dege lene. Ani layagola ai Isaraele wali agali ti Kadeseha haabo hene.
17 Mandou então mensageiros ao rei de Edom, pedindo-lhe a permissão de passar pela sua terra; mas o rei de Edom não o consentiu. Fez o mesmo pedido ao rei de Moab, que tampouco lhe deu passagem. Israel deteve-se, pois, em Cades.
18 Ani bialu mani ti dindi ko iba dalu naibaga wiagoha pialu howa Idomo dindi yu wahalu pialu Moaba dindibi bolangua halu pu dege bini. Pialu Moaba dindinaga abene ni tagira ibiragoha Iba Anono pedagohayagi bolangua halu pene. Tigua ogoriani pu howa Iba Anono doma ede halu polenego Moabala tubariyagola ti iba doma ede nahe ogoriani balai anda bu hene.
18 Retomou em seguida sua marcha pelo deserto, e contornou as terras de Edom e de Moab; chegando à parte oriental da terra de Moab, acampou na outra banda do Arnon, sem contudo penetrar na terra de Moab, cuja fronteira é o Arnon.
19 Ani bu howa Amoroalinaga Kini Sihono ibu Hesebono dindiha haru haga hearia Isaraeleali marume ibu hale hole pudaba, lene. Puwa ibuhondo hale halu lalu, Í̠ni i̱ dalu o ngagoha pu bolangua halu inane dalu pole poloma̱ya karulapebe, lalu hale hene.
19 Dali, Israel mandou ainda mensageiros a Seon, rei dos amorreus, em Hesebon pedindo-lhe que os deixasse passar pela sua terra, para que chegassem à deles.
20 Ani hale hayagola kini ibugua Isaraeleali ibunaga dindini bolangua halu pelo manga hene. Ani manga howa ibugua ibunaga ami agali bu hearu haru puwa Isaraeleali baba wai bule lowa Yahasa tano wiagoria puwa wai bialu hene.
20 Seon, porém, não teve bastante confiança em Israel para deixá-lo atravessar o seu território; antes, ajuntando todas as suas tropas, acampou em Jasa, e atacou Israel.
21 Ani bialu heagola Anduane Homogohanda Isaraele wali agali biamogo biyagola tigua Kini Sihonobi ibunaga ami agali hearubi bibahende bope hai hene. Ani buwa tigua Amoroalirunaga dindi ogoniha wiaru karulai hene.
21 O Senhor, Deus de Israel, entregou-o com todo o seu povo nas mãos de Israel, que o derrotou, e conquistou todas as terras dos amorreus que habitavam naquela região;
22 Tigua Amoro wali agalinaga dindi bibahendeore unurayagi Iba Anono pedagoria howa karulama pialu uyurayagi Iba Yabogo pedagoriabi karula dege bini. Ani bialu ogoriani howa ni tagira ibiragohayagi dindi ko iba dalu naibaga wiagoria howa pialu Iba Yodananaga abene ni paliragohayagi wiarubi karulaga bima puabo hene.
22 tomou toda a terra dos amorreus, desde o Arnon até Jaboc, e desde o deserto até o Jordão.
23 Ani binigo dindi uruni Anduane Homogo Isaraele wali agalirunaga Ngode Datagaliwabe ibunime Amoroali bo taliatagi howa dindi ogoni Isaraele ibuninaga wali agali mo mini.
23 Agora que o Senhor, Deus de Israel, expulsou os amorreus diante de seu povo de Israel, tu pretendes possuir a sua terra?
24 Ani mo minigo áyu í̠na dindi ogoni mo yu dai buleberebe. Í̠ mbirale bibahende í̠ni bi pupu wiaga mini Kemoso ibugua ngiraru yu holebere. Ina nde Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibunime inanenaga wilimu lalu ngini ngagoore yu holeberema.
24 Porventura não tens a posse do que te deu a conquistar o teu deus Camos? E nós, por que não possuiríamos tudo aquilo que o Senhor, nosso Deus, expulsou diante de nós?
25 Anigo í̠na manda bu handalu keria í̠ hongo timbuniore howa Moabali Siboro igini Kini Balaga henegonaga hongo bolanguahe kebe. Ibugua inahondo ibunaga dindi maru ngiadai bidaba lalu bi mbira nale wahenego agua. Ina baba waibi nabi wahene.
25 Serias tu melhor do que Balac, filho de Sefor, rei de Moab? Porventura disputou ele com os israelitas, ou combateu contra eles?
26 Ani biyagola Isaraele wali agali tigua Hesebono tanohabi Aroe tanohabi tano uruniha dindi emene maru wia para para bini ngarubi Iba Anono angeha tano wuyu pedaruhabi Isaraele wali agali ti mali handari tebirani (300) haru haabo hene ngago. Ai água biyagola dindi uruni abale ogoningi í̠ mo yu dai nabi henebe.
26 Eis já trezentos anos que Israel habita em Hesebon e em suas aldeias, em Aroer e em suas aldeias, e em todas as cidades banhadas pelo Arnon. Por que não lhe tiraste estas terras durante todo esse tempo?
27 I̱na í̠hondo mana ko mbira biaede nahe í̠na dege i̱hondo mana ko bialu i̱ hewagoha wai biaede hole kegoni. Ani kego ainde Anduane Homogo ibugua mana bayale bialu kagobi mana ko bialu kagobi lalu mo tale biaga ka. Ai ibugua í̠na bialu kegobi i̱na bialu kogobi mo tale bilo laro, Yabedahanda layago lalu lamini.
27 Não sou eu, pois, que te faço dano, mas és tu mesmo que te prejudicas, declarando-me guerra. Que o Senhor, o Juiz, se pronuncie hoje entre os israelitas e os amonitas!
28 Ani layago lelowa Amononaga kini heagome Yabedahanda bi lawia hayago hale howa donge hene.
28 Mas o rei dos amonitas não quis ouvir nada do que Jefté lhe mandara dizer.
29 Ani biya handala Anduane Homogonaga Dinini Yabedaha mo karula hayagola ibugua ami agaliru haru halu Gileada dindibi Manase dindibi Gileada dindiha Misiba tano wiagoria bolangua halu pene. Ani bialu Misiba yu wahalu puabo halu Amono dindihayagi anda pene.
29 O Espírito do Senhor desceu sobre Jefté, e ele, atravessando Galaad e Manassés, passou dali até Masfa de Galaad, de onde marchou contra os amonitas.
30 Ani puwa Yabeda ibugua buleore lalu bi mbira Anduane Homogohondo lo wialu lalu, Í̠na i̱ biamogo bialu Amonoali bope halu wayali haruyagua nde
30 Jetfé fez ao Senhor este voto:
31 i̱na wai bialu dai buwa mbirale i̱ andagaha howa pigane tagira ibirago Anduane Homogo í̠ninaga loma bialu irame dai helo bo delolebero, lene.
31 Se me entregardes nas mãos os amonitas, aquele que sair das portas de minha casa ao meu encontro, quando eu voltar vitorioso dos filhos de Amon, será consagrado ao Senhor, e eu o oferecerei em holocausto.
32 Ani lowa Yabeda halu ibunaga ami agali biaru tigua iba domaede halu wai bule Amonoali dindihayagi ubaede halu pene. Puwa Anduane Homogohanda Yabeda biamogo biyagola tigua wai bialu wayali hene.
32 Jefté marchou contra os amonitas, e o Senhor lhos entregou.
33 Tigua wai bialu howa Amonoali dewaore bo wahai hene. Tigua Aroe tano howa bama pialu wali agali tano pira kira (20) palearu bibahende bo wahai halu Minidi tano wiagoria pialu iba Abele Keramimi peagoria tagira pene. Yabeda halu ibunaga ami agali biarume Amono agali dewaore bo wahaiore hene.
33 Ele os derrotou desde Aroer até as proximidades de Menit, e até Abel-Queramim, tomando-lhes vinte aldeias. E os amonitas, com este terrível golpe, foram humilhados perante Israel.
34 Yabeda ibu Misiba tano dai bialu hearia ibu andagaha howa ibu wane abale gerai lalu ibu aba lola hole ibini. Ibugua turu howa irabitele ke̱le̱nge̱le̱ lalu iba gana lama ibini. Yabeda ibu waneigini maru nahe ibu wane mbira ogoni hanguore berene.
34 Ora, voltando Jefté para a sua casa em Masfa, eis que sua filha saiu-lhe ao encontro com tamborins e danças. Era a sua única filha, porque, afora ela, não tinha filho nem filha.
35 Yabeda ibu wane mbiraore biago ibiyago hondowa ibu mogo timbuni lowa ibunaga aga bu heago mini lerelowa lalu, Wane-o i̱naga gubaliniore mo ko haruagonidago daraba. Irane aginaga i̱naga gubalini mo ko holeore í̠ ibiribe. I̱na buleore lalu Anduane Homogohondo bi lo wirugo mo habo nalabehe kogoni, lene.
35 Quando a viu, rasgou as suas vestes: Ah, minha filha, exclamou ele, tu me acabrunhas de dor, e estás no número daqueles que causam a minha infelicidade! Fiz ao Senhor um voto que não posso revogar.
36 Ani layagola ibu wane biagome lalu, Aba-o í̠na Anduane Homogohondo mbira bule lalu lo winiyagua nde ibugua í̠ biamogo biyagola í̠na Amonoali waitigi biaru bo wahai halu wayali harigodago. Ainde í̠nime bi lo wiridadagua ani bibe.
36 Meu pai, disse ela, se fizeste um voto ao Senhor, trata-me segundo o que prometeste, agora que o Senhor te vingou de teus inimigos, os amonitas.
37 Anigo i̱na mbira hangu ala buliya í̠na henge emene mbira ngibelo hameledo. I̱naga nenege bedaru baba hari barebare ngaruha ibaga bialu i̱ agali nape biralu homole berogonaga dara howa duguru bialu ege kira biruliya henge ngi, lene.
37 E ajuntou: Concede-me somente isto: Deixa-me que vá sobre as colinas durante dois meses, para chorar a minha virgindade com as minhas amigas.
38 Ani hale hayagola ibu abahanda nde karulapego ani bule pu, lene. Ani lalu Yabedahanda ibu wane ege kirani ibagabu berelo henge mini. Ani berelo waheagola wandari biago ibu nde ibunaga nenege berearu haru howa ibu agali nape bedaore homolobadagonaga dara howa tigua dugu bialu tini dara haga haga bialu ege kira berene.
38 Vai, disse-lhe ele. E deu-lhe dois meses de liberdade. Ela foi com as suas companheiras, e chorou a sua virgindade sobre as colinas.
39 Ege kira ani berenego andaga ibu aba hearia dai biyagola ibu abahanda bule lalu Anduane Homogohondo bi lo wiyadagua bini. Wandari ogoni ibu agali nape wandari biraabo howa homene.
39 Passado o prazo, voltou para seu pai, e ele cumpriu o voto que tinha feito. Ela não tinha conhecido varão.
40 Isaraele wandari mabuage berearume ti andaga wahalu hari barebare wiaruha pu biruwa Gileadali Yabeda wanenaga dara howa dugu bialu biraga wini. Tigua mali bibahendengi horo mariani ani biaga wini.
40 Daqui veio este costume, em Israel, que todos os anos as jovens israelitas reúnem-se para chorar durante quatro dias a filha de Jefté, o galaadita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.