Juízes 11
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Dindi Gileada wiagoha agali mbira mini Yabeda henego ibu wai biaga agali hongohe hene. Agali ogoni ibu ai̱ya bayanda wali berenego ibu aba mini Gileada hene.
1 Jefté era um guerreiro corajoso. Era filho de Gileade, mas sua mãe era uma prostituta.
2 Ani bialu Gileada one berenegome igiri maru taba henene. Igiri uruni ti anda hai howa tigua Yabeda bo taliatagi halu howa lalu, Í̠ ina abanaga paluni ngaru aria mbira nayuleberego í̠ wali mende igini kego pu, lene.
2 A esposa de Gileade teve muitos filhos, e quando esses meios-irmãos cresceram, expulsaram Jefté, dizendo: “Você não receberá parte alguma da herança de nosso pai, pois é filho de outra mulher”.
3 Ani laya handala Yabeda ibugua ibu hamene hearu helo wahalu tagira ibida pialu Tobo dindi wiagoha pene. Ogoniha pu howa ibugua agali ko bu hearunaga bu mini bamigi bialu heagola tigua ibu talima ibaga bini.
3 Então Jefté fugiu de seus irmãos e foi viver na terra de Tobe. Em pouco tempo, passou a chefiar um bando de desocupados que se uniram a ele.
4 Mani howa Amonoali hearume Isaraeleali baba wai bule pene.
4 Por essa época, os amonitas começaram a guerrear contra Israel.
5 Wai bu pole howa Gileada agali haguane hearume Tobo dindiha Yabeda hearia damu pene.
5 Quando os amonitas atacaram, os líderes de Gileade mandaram buscar Jefté na terra de Tobe.
6 Tigua puwa ibuhondo lamialu lalu, Iname Amonoaliru baba wai bu mali̱ya í̠na ina haru bamba hole íbu, lene.
6 “Venha e seja nosso comandante!”, disseram. “Ajude-nos a lutar contra os amonitas!”
7 Ani layagola Yabeda ibugua agali haguane biaruhondo lamialu lalu, Tígua i̱ handabe manga halu i̱ aba andagaha howa bo taliatagi harimigodago ai tíha genda anda ibiyagola i̱ hondo ibirimidagoni aginagabe, lene.
7 Mas Jefté lhes disse: “Não são vocês os mesmos que me odiavam e que me expulsaram da casa de meu pai? Por que me chamam agora que estão em apuros?”.
8 Ani layagola Gileada agali haguane biarume ibuhondo lalu, Bi ogoni tiga tigaore larigo áyu iname í̠ ina Amonoaliru baba wai bu mali̱ya hondo ibirima. Í̠ Gileada wali agalinaga agali haguane howa haru habelo lowa hale hole í̠ keria ibirima, lene.
8 “Porque precisamos de você”, responderam os líderes. “Se você nos comandar na batalha contra os amonitas, nós o proclamaremos governante de todo o povo de Gileade.”
9 Tigua anidagua layagola Yabeda ibugua Gileadanaga agali haguane biaruhondo lalu, Tígua i̱ haru dai beremigola i̱na tí haru howa Amonoaliru baba wai berogola Anduane Homogohanda i̱ biamogo bialu ina wayali harimayagua nde i̱na Gileada wali agali tínaga agali haguane holiya, lene.
9 Jefté lhes disse: “Quer dizer que se eu for com vocês e o S enhor me der a vitória sobre os amonitas, governarei todo o povo?”.
10 Ani layagola agali haguane biarume lalu, Anduane Homogonaga deni howa iname heneneore laramago í̠na bia lalu inahondo langerego bibahende biai holeberema, lene.
10 Os líderes de Gileade responderam: “O S enhor é nossa testemunha de que faremos exatamente como você disse”.
11 Ani laya handala Yabeda ibu agali haguane biaru heba pialu Gileada agaliru bu hearia piyagola tigua Yabeda ibu tinaga agali haguane helo dabo helene. Ani dabo helayagola Misiba dindi ogoriani hearia Yabeda ibu Anduane Homogonaga deni howa ibugua agali biaruhondo hongo howa lalu, I̱ tínaga haguane haruyagua i̱na bia larogo hale halu buleberemi laro, lene.
11 Então Jefté foi com os líderes de Gileade, e o povo o fez governante e comandante do exército. Em Mispá, na presença do S enhor , Jefté repetiu o que tinha dito aos líderes.
12 Mani howa Yabeda ibugua agali maru Amononaga kini hearia bi mbira lo yalu pudaba layagola tigua puwa kinihondo hale halu lalu, Inahondo irane aginaga í̠na keba howa ina baba wai bule kebe, lene.
12 Jefté enviou mensageiros ao rei de Amom para perguntar: “Por que você saiu para guerrear contra minha terra?”.
13 Ani layagola hale howa Amononaga kini biagome Yabedanaga bi yalu ibiyaruhondo ladai bialu lalu, Bamba Isaraele ti Iyibi dindiha howa tagira pialu ibuwa tigua inanaga dindi Iba Anono poragoria howa karulama pialu amuraore Iba Yabogo poragoria puabo halu Iba Yodana poragoria tagira piya. Anidagua biyagonaga keba ho kogo ai tígua inanaga dindi uruni ngiadai biyagua nde karulape. Ngiadai naberemiyagua nde wai bimi̱ya, lene.
13 O rei de Amom respondeu aos mensageiros de Jefté: “Quando saíram do Egito, os israelitas roubaram minhas terras desde o rio Arnom até o rio Jaboque, e até o Jordão. Agora, devolva-nos pacificamente esse território”.
14 Anidagua layiyago hale howa Yabeda ibugua agali maru Amononaga kini biago hearia lone, Bi yalu pudaba, lene.
14 Jefté enviou a seguinte mensagem em resposta ao rei amonita:
15 Ani laya handala tigua pialu kininaga bi layago lamialu lalu, Yabeda ibugua bi ogodagua laya lalu, Isaraele wali agali uruni tigua Moaba wali agalinaga dindibi Amono wali agalinaga dindibi mbira ina karu naleore kama.
15 “Assim diz Jefté: Israel não roubou terra alguma de Moabe nem de Amom.
16 Isaraele ti Iyibi dindi howa tagira ibiyangi ti hariga dindi ko iba dalu naibaga wiadagua pialu iba mini Solowara Daramabi laga bereagoria tagira ibalu mani Kadese tano wiagoria anda íbu hene.
16 Quando o povo de Israel veio do Egito e chegou a Cades, depois de atravessar o mar Vermelho,
17 Ani íbu howa Isaraelealime agali maru Idomonaga kini heagohondo bi hale hole pudaba lowa lalu, Ina hariga í̠naga dindiha bolangua halu polene henge nguleberebe be nanguleberebe, hale hene. Ani hale hayagola Idomonaga kini heagome, Nangulebero, layagola Isaraelealiru tigua Moabanaga kini heago hale hole pene. Ani hale hayagola ibuguabi nde, Nangule, dege lene. Ani layagola ai Isaraele wali agali ti Kadeseha haabo hene.
17 enviou mensageiros ao rei de Edom e pediu: ‘Deixe-nos passar por sua terra’. Contudo, seu pedido foi negado. Então fizeram o mesmo pedido ao rei de Moabe, mas ele também não os deixou passar. Por isso, o povo de Israel ficou em Cades.
18 Ani bialu mani ti dindi ko iba dalu naibaga wiagoha pialu howa Idomo dindi yu wahalu pialu Moaba dindibi bolangua halu pu dege bini. Pialu Moaba dindinaga abene ni tagira ibiragoha Iba Anono pedagohayagi bolangua halu pene. Tigua ogoriani pu howa Iba Anono doma ede halu polenego Moabala tubariyagola ti iba doma ede nahe ogoriani balai anda bu hene.
18 “Depois, passaram pelo deserto, contornando Edom e Moabe. Acompanharam a divisa de Moabe a leste e acamparam do outro lado do rio Arnom. Em momento algum atravessaram o Arnom para entrar em Moabe, pois o Arnom era a divisa de Moabe.
19 Ani bu howa Amoroalinaga Kini Sihono ibu Hesebono dindiha haru haga hearia Isaraeleali marume ibu hale hole pudaba, lene. Puwa ibuhondo hale halu lalu, Í̠ni i̱ dalu o ngagoha pu bolangua halu inane dalu pole poloma̱ya karulapebe, lalu hale hene.
19 “Então Israel enviou mensageiros a Seom, rei dos amorreus, que governava em Hesbom, e pediu: ‘Deixe-nos passar por sua terra, para chegarmos ao nosso destino’.
20 Ani hale hayagola kini ibugua Isaraeleali ibunaga dindini bolangua halu pelo manga hene. Ani manga howa ibugua ibunaga ami agali bu hearu haru puwa Isaraeleali baba wai bule lowa Yahasa tano wiagoria puwa wai bialu hene.
20 O rei Seom, porém, não confiava em Israel o suficiente para deixar o povo passar por seu território. Em vez disso, mobilizou seu exército em Jaza e atacou Israel.
21 Ani bialu heagola Anduane Homogohanda Isaraele wali agali biamogo biyagola tigua Kini Sihonobi ibunaga ami agali hearubi bibahende bope hai hene. Ani buwa tigua Amoroalirunaga dindi ogoniha wiaru karulai hene.
21 Mas o S enhor , o Deus de Israel, entregou o rei Seom nas mãos de seu povo, que derrotou os amorreus. Israel tomou posse de toda a terra dos amorreus que viviam naquela região,
22 Tigua Amoro wali agalinaga dindi bibahendeore unurayagi Iba Anono pedagoria howa karulama pialu uyurayagi Iba Yabogo pedagoriabi karula dege bini. Ani bialu ogoriani howa ni tagira ibiragohayagi dindi ko iba dalu naibaga wiagoria howa pialu Iba Yodananaga abene ni paliragohayagi wiarubi karulaga bima puabo hene.
22 desde o Arnom até o Jaboque, e desde o deserto até o Jordão.
23 Ani binigo dindi uruni Anduane Homogo Isaraele wali agalirunaga Ngode Datagaliwabe ibunime Amoroali bo taliatagi howa dindi ogoni Isaraele ibuninaga wali agali mo mini.
23 “Como você vê, foi o S enhor , o Deus de Israel, que tirou a terra dos amorreus e a entregou a Israel. Por que, então, haveríamos de devolvê-la?
24 Ani mo minigo áyu í̠na dindi ogoni mo yu dai buleberebe. Í̠ mbirale bibahende í̠ni bi pupu wiaga mini Kemoso ibugua ngiraru yu holebere. Ina nde Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibunime inanenaga wilimu lalu ngini ngagoore yu holeberema.
24 Fique com o que seu deus Camos lhe der, e nós ficaremos com o que o S enhor , nosso Deus, nos der.
25 Anigo í̠na manda bu handalu keria í̠ hongo timbuniore howa Moabali Siboro igini Kini Balaga henegonaga hongo bolanguahe kebe. Ibugua inahondo ibunaga dindi maru ngiadai bidaba lalu bi mbira nale wahenego agua. Ina baba waibi nabi wahene.
25 Acaso você é melhor que Balaque, filho de Zipor, rei de Moabe? Ele tentou disputar esses territórios com Israel? Entrou em guerra contra os israelitas?
26 Ani biyagola Isaraele wali agali tigua Hesebono tanohabi Aroe tanohabi tano uruniha dindi emene maru wia para para bini ngarubi Iba Anono angeha tano wuyu pedaruhabi Isaraele wali agali ti mali handari tebirani (300) haru haabo hene ngago. Ai água biyagola dindi uruni abale ogoningi í̠ mo yu dai nabi henebe.
26 “Israel vive aqui há trezentos anos. Habita em Hesbom e nos povoados ao redor, até Aroer e seus povoados, e todas as cidades às margens do rio Arnom. Por que, até agora, vocês não fizeram esforço algum para reaver esse território?
27 I̱na í̠hondo mana ko mbira biaede nahe í̠na dege i̱hondo mana ko bialu i̱ hewagoha wai biaede hole kegoni. Ani kego ainde Anduane Homogo ibugua mana bayale bialu kagobi mana ko bialu kagobi lalu mo tale biaga ka. Ai ibugua í̠na bialu kegobi i̱na bialu kogobi mo tale bilo laro, Yabedahanda layago lalu lamini.
27 Portanto, não pequei contra você. Pelo contrário, você fez mal ao me atacar. Que o S enhor , o Juiz, decida hoje qual de nós está certo: Israel ou Amom”.
28 Ani layago lelowa Amononaga kini heagome Yabedahanda bi lawia hayago hale howa donge hene.
28 Mas o rei de Amom não deu atenção à mensagem de Jefté.
29 Ani biya handala Anduane Homogonaga Dinini Yabedaha mo karula hayagola ibugua ami agaliru haru halu Gileada dindibi Manase dindibi Gileada dindiha Misiba tano wiagoria bolangua halu pene. Ani bialu Misiba yu wahalu puabo halu Amono dindihayagi anda pene.
29 Então o Espírito do S enhor veio sobre Jefté. Ele atravessou o território de Gileade e Manassés, incluindo Mispá em Gileade, e dali avançou contra os amonitas.
30 Ani puwa Yabeda ibugua buleore lalu bi mbira Anduane Homogohondo lo wialu lalu, Í̠na i̱ biamogo bialu Amonoali bope halu wayali haruyagua nde
30 Jefté fez um voto ao S enhor : “Se entregares os amonitas em minhas mãos,
31 i̱na wai bialu dai buwa mbirale i̱ andagaha howa pigane tagira ibirago Anduane Homogo í̠ninaga loma bialu irame dai helo bo delolebero, lene.
31 darei ao S enhor o que sair primeiro de minha casa quando eu regressar vitorioso. Eu o oferecerei como holocausto”.
32 Ani lowa Yabeda halu ibunaga ami agali biaru tigua iba domaede halu wai bule Amonoali dindihayagi ubaede halu pene. Puwa Anduane Homogohanda Yabeda biamogo biyagola tigua wai bialu wayali hene.
32 Jefté saiu com seu exército para combater os amonitas, e o S enhor os entregou em suas mãos.
33 Tigua wai bialu howa Amonoali dewaore bo wahai hene. Tigua Aroe tano howa bama pialu wali agali tano pira kira (20) palearu bibahende bo wahai halu Minidi tano wiagoria pialu iba Abele Keramimi peagoria tagira pene. Yabeda halu ibunaga ami agali biarume Amono agali dewaore bo wahaiore hene.
33 Ele aniquilou os amonitas e destruiu vinte cidades, desde Aroer até os arredores de Minite, chegando até Abel-Queramim. Assim, os israelitas derrotaram os amonitas.
34 Yabeda ibu Misiba tano dai bialu hearia ibu andagaha howa ibu wane abale gerai lalu ibu aba lola hole ibini. Ibugua turu howa irabitele ke̱le̱nge̱le̱ lalu iba gana lama ibini. Yabeda ibu waneigini maru nahe ibu wane mbira ogoni hanguore berene.
34 Quando Jefté voltou para casa em Mispá, sua filha saiu ao seu encontro, tocando tamborim e dançando. Era sua única filha; ele não tinha nenhum outro filho nem filha.
35 Yabeda ibu wane mbiraore biago ibiyago hondowa ibu mogo timbuni lowa ibunaga aga bu heago mini lerelowa lalu, Wane-o i̱naga gubaliniore mo ko haruagonidago daraba. Irane aginaga i̱naga gubalini mo ko holeore í̠ ibiribe. I̱na buleore lalu Anduane Homogohondo bi lo wirugo mo habo nalabehe kogoni, lene.
35 Quando Jefté a viu, rasgou as próprias roupas e gritou. “Ah, minha filha! Você acabou comigo! Trouxe desgraça sobre mim! Fiz um voto ao S enhor e não posso voltar atrás!”.
36 Ani layagola ibu wane biagome lalu, Aba-o í̠na Anduane Homogohondo mbira bule lalu lo winiyagua nde ibugua í̠ biamogo biyagola í̠na Amonoali waitigi biaru bo wahai halu wayali harigodago. Ainde í̠nime bi lo wiridadagua ani bibe.
36 Ela disse: “Pai, se fez um voto ao S enhor , faça comigo o que prometeu, pois o S enhor lhe deu grande vitória sobre seus inimigos, os amonitas.
37 Anigo i̱na mbira hangu ala buliya í̠na henge emene mbira ngibelo hameledo. I̱naga nenege bedaru baba hari barebare ngaruha ibaga bialu i̱ agali nape biralu homole berogonaga dara howa duguru bialu ege kira biruliya henge ngi, lene.
37 Mas, primeiro, permita que eu ande pelos montes e chore com minhas amigas por dois meses, pois morrerei virgem”.
38 Ani hale hayagola ibu abahanda nde karulapego ani bule pu, lene. Ani lalu Yabedahanda ibu wane ege kirani ibagabu berelo henge mini. Ani berelo waheagola wandari biago ibu nde ibunaga nenege berearu haru howa ibu agali nape bedaore homolobadagonaga dara howa tigua dugu bialu tini dara haga haga bialu ege kira berene.
38 “Pode ir”, disse Jefté, e deixou que ela se ausentasse por dois meses. Ela e suas amigas foram para os montes e lamentaram, pois ela jamais teria filhos.
39 Ege kira ani berenego andaga ibu aba hearia dai biyagola ibu abahanda bule lalu Anduane Homogohondo bi lo wiyadagua bini. Wandari ogoni ibu agali nape wandari biraabo howa homene.
39 Quando ela voltou para casa, seu pai cumpriu o voto que havia feito, e ela morreu sem ter tido relações com homem algum. Por isso, tornou-se costume em Israel
40 Isaraele wandari mabuage berearume ti andaga wahalu hari barebare wiaruha pu biruwa Gileadali Yabeda wanenaga dara howa dugu bialu biraga wini. Tigua mali bibahendengi horo mariani ani biaga wini.
40 as moças israelitas saírem por quatro dias todos os anos para lamentar o destino da filha de Jefté, de Gileade.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.