Josué 22

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Isaraeleali dindi tu wa ta hai ho howa Yosuahanda Lubene hameiginirubi Gada hameiginirubi Manase hameigini maru ni ibiragohayagi henerubi olalu ti bibahende íbu ngoai hene.
1 Então Josué convocou as tribos de Rúben e Gade e a meia tribo de Manassés
2 Íbu ngoai ho hearia ibugua tihondo lalu, Tígua Anduane Homogonaga biabe biahaga Mosesehanda bilimu lalu langiyadagua bialu harimi. Ani bialu i̱naga bi langirugobi hale halu birimigoni.
2 e lhes disse: “Vocês fizeram tudo que Moisés, servo do S enhor , mandou e obedeceram a todas as minhas ordens.
3 Ani bialu howa horo bibahendengi tínaga damene Isaraele wali agali bu karu mbirago yu wa nahe biamogo bialu haabo harimi. Tígua Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabenaga bi layagobi hale halu bayuwa biaabo haga kamigoni.
3 Durante todo esse tempo e até hoje, não abandonaram seus irmãos das outras tribos e tiveram o cuidado de obedecer a tudo que o S enhor , seu Deus, ordenou.
4 Ai áyu Anduane Homogohanda bamba bulebero lalu lo wiyadagua tínaga damene bu karuni tiha bayale dege holene mbirani heledagoni. Ani bidago ai tínaga dindi Anduane Homogonaga biabe biahaga Mosesehanda tu wa nginigo Iba Yodana peago ange ni ibiragohayagi ngagoha hama dai bidaba.
4 Agora o S enhor , seu Deus, concedeu descanso a seus irmãos, como prometeu a eles. Portanto, voltem para casa, para a terra que Moisés, servo do S enhor , lhes deu como sua propriedade do outro lado do rio Jordão.
5 Ani dai bu howa Anduane Homogohanda ibunaga biabe biahaga Moseseha howa bi mana tíhondo bilimu lalu langiyaruni bayuwa taluwa bialu haabo halimu. Ani bialu howa tígua Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabehondo gubalini howa ibugua hame ledadagua bialu ibunaga bi langiyago taluwa biai halu mini bilinahe ho halimu. Ani howa tígua tínaga gubalinimebi mandamebi hongo howa ibunaga biabe bia halu halimu, lalu lamini.
5 Mas tenham muito cuidado de cumprir todos os mandamentos e a lei que Moisés, servo do S enhor , lhes deu. Amem o S enhor , seu Deus, andem em todos os seus caminhos, obedeçam a seus mandamentos, apeguem-se a ele firmemente e sirvam-no de todo o coração e de toda a alma”.
6 Yosuahanda bi ogoni lai howa ibugua, Anduane Homogohanda tí biamogo biaabo helo, lalu bi la hene. Ogonidagua layagola tini daluha pole pene.
6 Então Josué os abençoou e se despediu deles, e eles foram para casa.
7 Bamba Mosesehanda Manase hameigini halu mende hearuhondo dindi podene Basana Iba Yodana peago domo ede ni ibiragohayagi wiaru mini. Ani minigo mani Yosuahanda dindi maru Iba Yodana peagonaga abene ni paliragohayagi wiaru Manase hameigini maru hearubi Isaraele hameigini maru hearubi tihondo mialu bini. Ani bialu agali uruni tini dindi Iba Yodana peagoha hama dai bilonaga Yosua ibugua Anduane Homogohanda ti mo turu halu biamogo bilonaga bi lalu howa
7 Moisés tinha dado o território de Basã, a leste do rio Jordão, à meia tribo de Manassés. À outra metade da tribo, Josué deu terras a oeste do Jordão. Quando Josué se despediu deles e os abençoou,
8 tihondo lamialu lalu, Áyu tígua dabudabu dewaore mo yalu nogo sibi bulumagarubi muni ngolo silibarubi boronosibi aeanerubi aga dewaorerubi yu kamiruni yalu tíni dindi dai bidaba. Yalu dai buwa tígua wai bialu wai labuha howa mbirale mo yidamiruni aria maru tínaga damene andaga hayadaru talebu migi bilimu, lene.
8 disse: “Voltem para casa com toda a riqueza que tomaram de seus inimigos: grandes rebanhos, prata, ouro, bronze, ferro e muitas roupas. Repartam os despojos com seus parentes”.
9 Ani lai haya handala Lubene hameigini biarubi Gada hameigini biarubi Manase hameigini maru biarubi ti bibahende tini dindi ni ibiragohayagi dai biai hene. Hameigini uruni ti tinaga hameigini Isaraele maru hearu aria Kenana dindini Silo tano wiagoria hemi handala ti tininaga dindi Gileada ala henegoha dai bini. Dindi ogoni Anduane Homogohanda Moseseha howa layadagua ti karulene winigo tinaga dindi ogoniha dai bini.
9 Assim, os homens de Rúben e Gade e da meia tribo de Manassés deixaram os outros israelitas em Siló, na terra de Canaã, e partiram para sua própria terra em Gileade, da qual haviam tomado posse de acordo com a ordem do S enhor , por meio de Moisés.
10 Ani pialu Kenana dindihayagi yu wahalu piai nahe wene dege pialu iba Yodana peago angeni ni paliragohayagi hearia tigua dagia dabu timbuni mbira iba ange ogoriani bu helene. Tigua dagia dabu timbuni mbira iba ange ogoriani bu helene.|src="HK 63A.tif" size="1" ref="(22.10)"
10 Enquanto ainda estavam em Canaã, chegaram a um lugar chamado Gelilote, perto do rio Jordão. Ali os homens de Rúben e Gade e da meia tribo de Manassés pararam e construíram um altar grande e imponente.
11 Ani buwa Isaraele hameigini maru hearume tini aria bu hearu lamule puwa lalu, Hale hadaba. Lubene hameiginibi Gada hameiginibi Manase hameigini maru karubi tigua Anduane Homogonaga lomabu delaga dabu mbira Iba Yodana angeni ina daluhayagi abale bu heledago, lalu lamini.
11 Os outros israelitas souberam que os membros das tribos de Rúben e Gade e da meia tribo de Manassés haviam construído um altar em Gelilote, nos limites da terra de Canaã, do lado oeste do Jordão.
12 Ani layago hale howa Isaraele hameigini maru bu hearu tigua abaleore Silo tano wiagoria hameigini tebira uruni baba wai bu pole manda manda bialu tidiyu hene.
12 Por isso, toda a comunidade de Israel se reuniu em Siló e se preparou para guerrear contra eles.
13 Ani manda manda bu howa tigua loma binigo mo miaga Eleasa igini Piniasa heago Lubene hameiginibi Gada hameiginibi Manase hameigini maru biarubi Gileada dindi ti karia í̠ pole pu lene.
13 Antes, porém, enviaram à terra de Gileade uma delegação liderada por Fineias, filho do sacerdote Eleazar, para conversar com as tribos de Rúben e Gade e a meia tribo de Manassés.
14 Ani layagola agali haguane pirali ti haru ma lalu Piniasa heba pene. Agali uruni ti bibahende Isaraeleali howa hameigini ni paliragohayagi hearu mbira mbiranaga agali haguane haga biniru ti pene.
14 A delegação era formada por dez líderes de Israel, um de cada uma das dez tribos, e todos eles eram chefes de suas famílias dentro dos clãs de Israel.
15 Tigua Gileada dindi anda puwa Lubene hameigini bu hearubi Gada hameigini hearubi Manase hameigini maru biarubi tihondo lalu,
15 Quando chegaram à terra de Gileade, disseram às tribos de Rúben e Gade e à meia tribo de Manassés:
16 Anduane Homogonaga wali agali bibahende bu kamarume tíhondo bi mbira laramago hale halimu. Tígua irane aginaga Isaraele wali agali inanaga Anduane Homogohondo mana ko ogoni birimibe. Tígua Anduane Homogonaga bi mo wahalu tíninaga dagia dabu mbira bu helarimida. Anduane Homogo talima nape waharimida.
16 “Toda a comunidade do S enhor quer saber por que vocês foram tão infiéis ao Deus de Israel! Como puderam se afastar tanto do S enhor ? Vocês construíram para si um altar, rebelando-se contra ele!
17 Bamba iname Peo dindini howa mana ko bialu hemaria Anduane Homogohanda warago koore mbira Isaraele wali agali mo ko halu bo wahai holenaga ibilayago mitangi bilimu. Áyubi nde iname ko ogoni birimagonaga genda yu haabo kamagoni. Tígua manda bu handalu hemiria ko ala birimago nakarulape degeyagola ai mendebi biatago holene manda bu harimibe.
17 Não bastou o pecado do incidente em Peor? Até hoje, não estamos completamente purificados dele, mesmo depois que a praga feriu toda a comunidade do S enhor .
18 Áyu tígua, Iname Anduane Homogo talima napoleberama, laramigo irane agibe. Áyu howa tígua Anduane Homogo erembira mirimiyagua nde yawi ina Isaraele wali agali bibahendehondo ibugua keba hai holobada.
18 E, ainda assim, vocês abandonam o S enhor . Se hoje vocês se rebelarem contra o S enhor , amanhã ele voltará sua ira contra toda a comunidade de Israel!
19 Anigo tígua manda bu handalu kamiria tíninaga dindiha Anduane Homogo mitangi bialu ibuhondo lotu lolene nakarulape lo manda birimiyagua nde dindi ogoni wahalu dai buwa ina kamagoha dege Anduane Homogo ibuni dindi ngagoriabi ibuninaga Balai Anda kagoriabi dindi dombeni mbira karulole dai nabirimida. Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibunaga lomabu delolene dabu mbiraore Silo dindini bu helarimagoni. Anigo tígua dabu mende ogoni irane aginaga bu helarimibe. Tíguabi ani birimigome tí dege ndo ina bibahende Anduane Homogonaga bi ala lowinigo mo wahene kamagoni.
19 “Se a porção de terra que receberam como herança está impura, passem para o nosso lado, para a terra do S enhor , onde está o tabernáculo do S enhor , e tomem posse de um território entre nós. Mas não se rebelem contra o S enhor nem contra nós, construindo para si um altar que não seja o verdadeiro altar do S enhor , nosso Deus.
20 Ani bialu harimidago ai Sera igini Agana hayago mitangi bilimu. Abale Anduane Homogohanda Yarigoha wai bialu howa mbirale tano ogoniha winiru aria mbira nayalimu lene. Ani layago lelowa Agana ibugua bi mo wahalu mo yayagome Isaraele wali agali bibahendeha genda anda ibai hene. Ko ibugua biyagome genda ibuni hanguha anda ibini ndo wali agali maru hearuhabi mo ko holene anda ibai hene, lalu agali haguane biarume lamini.
20 Quando Acã, descendente de Zerá, foi infiel ao S enhor , roubando as coisas separadas para o S enhor , a ira divina não caiu sobre toda a comunidade de Israel? E Acã não foi o único que morreu por causa do seu pecado!”.
21 Ani lamiyagola Lubene hameiginibi Gada hameiginibi Manase hameigini marubi tigua lo mbiraore howa Isaraele hameigini mbira mbiranaga agali haguane dindi ni paliragohayagi howa ibini biaruhondo ladai bialu lalu,
21 Então os membros das tribos de Rúben e Gade e da meia tribo de Manassés responderam aos chefes dos clãs de Israel:
22 Mbirali Hongo Haiheore kago ibu Ngode Datagaliwabe ka. Ibuni hangu Anduane Homogo kagoni. Mbirali Hongo Haiheore kago ibu Ngode Datagaliwabe ka. Ibuni hangu Anduane Homogo kagoni. Iname o birimadagoni irane ogonaga biya lalu ibuni manda bu ka. Ai tíguabi nde irane manda bilimulo hamelo kamagoni. Iname Anduane Homogo erembira mialu ibuhondo mini mbiraore nawi ibunaga bi mo waharimayagua nde ani holene nawigo tígua ina homelo bo wahai halimulo.
22 “O S enhor , o Poderoso, é Deus! O S enhor , o Poderoso, é Deus! Ele sabe a verdade, e que Israel a saiba também! Não construímos o altar por rebeldia nem por infidelidade ao S enhor . Se o fizemos, não poupem nossa vida hoje.
23 Iname Anduane Homogonaga bi ledago mo wahalu inanenaga dagia dabu bu helowa loma biniru irame dai helo bo delolenebi widiru lomabu delolenebi Anduane Homogola ho gimbu bulenaga lomabu delolenebi manda buwa dabu ogoni bu helarimayagua nde Anduane Homogo ibunime ina pani ngialu bo waholene nga.
23 Se construímos o altar para nos afastarmos do S enhor ou para apresentarmos holocaustos, ofertas de cereal ou ofertas de paz, que o próprio S enhor nos castigue.
24 Anigo ogonidagua bini ndo. Tínaga aguanene mani holobadarume inanaga aguanene mani holebiraruhondo lalu, Irane aginaga ina Anduane Homogo Isaraelenaga Ngode Datagaliwabe kago mitangi bialu lotu lalu kamibe.
24 “A verdade é que construímos este altar por medo de que, no futuro, seus descendentes digam aos nossos: ‘Que direito vocês têm de adorar o S enhor , o Deus de Israel?
25 Anduane Homogohanda Iba Yodana poragoha tubari wialu ina Isaraele wali agali kamaru tí Lubene hameigini Gada hameiginiru baba mandagi naholenaga wini. Ani winidago hondowa tí Anduane Homogonaga ndo kamiruni lolobada. Anidagua lalu tínaga aguaneneru mani holebirarume inanaga aguaneneru mani holebiraru ti Anduane Homogo mitangi nabi erembira mu holobadagonaga anidagua lolobadago manda bialu ina gi ho harimagoni.
25 O S enhor pôs o rio Jordão como barreira entre o nosso povo e o povo de Rúben e Gade. Vocês não têm parte com o S enhor ’. Então seus descendentes poderão impedir os nossos de adorarem o S enhor .
26 Ani giho howa iname dabu ogoni loma tara tara mbira bule ndo iname bame manane walia hole bu helarima.
26 “Por isso, resolvemos construir o altar, não para oferecer holocaustos ou sacrifícios,
27 Dabu ogoni bu heledamagome tínaga aguanenebi inanaga aguanenebi mani holobadaru ina bibahende mo walia halu Anduane Homogo mbiraore kago ibunaga Balai Anda kagoni hondowa ibu mitangi bialu ibuhondo lotu lalu loma biniru irani dai helonagabi Anduane Homogo ibunila ho gimbu bulenaga loma marubi delaga beremali hendelo helarima. Ani bialu mani tínaga aguanenerume inanaga aguaneneruhondo lalu, Tí ina aria ndo kamigoni lolobadago manda bialubi bu helarima.
27 mas como testemunho. Ele lembrará os nossos e os seus descendentes de que nós também temos o direito de servir ao S enhor em seu santuário com holocaustos, sacrifícios e ofertas de paz. Então seus descendentes não poderão dizer aos nossos: ‘Vocês não têm parte com o S enhor ’.
28 Iname mitangi bialu tígua inahondo bi ogoni larimiyaguabi tínaga aguanenerume inanaga aguanene holobadaruhondo bi ogonidagua larimiyaguabi nde iname ogodagua loleberema. Ai de handadaba. Dabu ogoni ina mamalirume bu helenego Anduane Homogonaga lomabu delaga dabu kagoni ale dege o bu kagoni. Dabu ogoriani loma biniru irani dai helo lomabu delolebi loma marubi bu delole ndo manane hangu tínaga wali agalirubi inanaga wali agalirubi hendelonaga bu heledema, loleberema.
28 “Se disserem isso, nossos descendentes responderão: ‘Vejam esta réplica do altar do S enhor que nossos antepassados fizeram. Não é para holocaustos nem sacrifícios; é uma lembrança do relacionamento que vocês e nós temos com o S enhor ’.
29 Iname dagia dabu ogoriani loma irani dai helo delolebi widi lomabu delolebi loma bini marubi delole ndo bu heledema. Ani bule ndoore. Iname ani birimayagua nde Anduane Homogonaga bi mo wahalu ibu erembira mialu poleberema. Iname Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabeore kago ibuninaga lomabu delaga dabu ibunaga Balai Anda kagoria bu helene kagoni yu wahalu puwa mende bu aribia holene manda buwa ndo birima, lalu tihondo ladai bini.
29 Longe de nós nos rebelarmos contra o S enhor , ou nos afastarmos dele, construindo nosso próprio altar para holocaustos, ofertas de cereal ou sacrifícios. Somente o altar do S enhor , nosso Deus, que está diante do seu tabernáculo pode ser usado para esse fim”.
30 Ani ladai biyagola loma binigo mo miaga Piniasabi Isaraele hameigini aria ni paliragohayagi hearu mbira mbiranaga agali haguane biarubi tigua Lubenebi Gadabi Manase hameigini aria maru biarume bi ladai biyago hale howa ti turu hene.
30 Quando o sacerdote Fineias e os líderes da comunidade, os chefes dos clãs de Israel, ouviram o que os membros das tribos de Rúben e Gade e da meia tribo de Manassés disseram, ficaram satisfeitos.
31 Loma binigo mo miaga Eleasa igini Piniasahanda Lubene hameiginibi Gada hameiginibi Manase hameigini maru biaru tihondo lamialu lalu, Tígua Anduane Homogo erembira mialu ibunaga bi mo wahowa ndo bialu harimidagome áyu Anduane Homogo ibuni ina heba mandagi kama manda bu kogoni. Ai bialu harimigome nde Anduane Homogohanda inahondo keba nahelo laro, lalu Piniasahanda lene.
31 Fineias, filho do sacerdote Eleazar, lhes respondeu: “Hoje sabemos que o S enhor está no meio de nós, pois vocês não foram infiéis ao S enhor , como havíamos imaginado. Ao contrário, livraram Israel de ser destruído pela mão do S enhor ”.
32 Ani lai halu Piniasa heba agali haguane biaru ti Lubenebi Gadabi Manase hameigini aria maru biarubi ti Gileada dindini hemi handala tigua Isaraele hameigini Kenana dindiha hearuhondo ogoale bialu heneya laga bima ti hearia dai bini.
32 Então Fineias, filho do sacerdote Eleazar, e os outros líderes deixaram as tribos de Rúben e Gade em Gileade e voltaram à terra de Canaã para relatar aos israelitas o que havia acontecido.
33 Ani dai buwa Isaraeleali hearu lamiyagola tigua te uruni hale howa turu timbuni ho hene. Ani howa tigua Lubene hameiginibi Gada hameiginibi Manase hameigini aria maru bababi wai bialu tinaga dindi andaru bo gialopaya bialu mo ko hole abale manda bu henego embeda halu ai te biago hale howa tigua turu halu Anduane Homogonaga mini yaraga ho hene.
33 Todos os israelitas ficaram satisfeitos, louvaram a Deus e não falaram mais em guerrear contra Rúben e Gade.
34 Anigo nde Lubene hameiginibi Gada hameiginibi Manase hameigini aria maru hearubi tigua lalu, Dagia dabu ogoni Anduane Homogo ibuni hangu Ngode Datagaliwabe ka lalu ina bibahende mo walia holenaga manane o bu heledagoni, lene. Ani lenedagoni dagia dabu ogoni mini Tigatiga Latagi Haga laga wini.
34 Os membros das tribos de Rúben e Gade chamaram o altar de “Testemunho”, pois disseram: “É um testemunho entre nós e eles de que o S enhor é, também, o nosso Deus”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Josué 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.