Hebreus 11

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mini mbiraore wu holenego iname mbirale mani yu holeberamago mini dunu bia ho holenenagabi mbirale ngaru iname de nahende howa ngaore manda bu holenenagabi wu holene nga.
1 A fé mostra a realidade daquilo que esperamos; ela nos dá convicção de coisas que não vemos.
2 Wali agali bamba heneru tigua mini mbiraore wu henegome Ngode Datagaliwabehanda tihondo turu hene.
2 Pela fé, pessoas em tempos passados obtiveram aprovação.
3 Ngode Datagaliwabe ibugua bi lenegome dindibi haribi bibahendeore wabiniru áyu mbirale bibahende handabehe kamaru uruni mbirale nahandabeheha howa wabini. Ani binigo ina mini mbiraore wu kamagome manda bu kama.
3 Pela fé, entendemos que todo o universo foi formado pela palavra de Deus; assim, o que se vê originou-se daquilo que não se vê.
4 Kenihanda Ngode Datagaliwabe ibuhondo mbirale bu minigo bagi hene lowa Abele ibugua mini mbiraore wu henegome dege Ngode Datagaliwabehondo bo lomabu minigo bolangua howa mini. Abelehanda mini mbiraore wu henego togoni howa Ngode Datagaliwabehondo bo minigo hondowa Ngode Datagaliwabehanda ibuhondo, Í̠ mini tigabiwi ke, lalu, Karulape biri, lene. Abele ibu áyu nahe homenego ibugua mini mbiraore wu henedagonime áyu bi la ho nga.
4 Pela fé, Abel apresentou a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Com isso, mostrou que era um homem justo, e Deus aprovou suas ofertas. Embora há muito esteja morto, ainda fala por meio de seu exemplo.
5 Inogohanda Ngode Datagaliwabe ibuhondo mini mbiraore wu henegome ibu nahome hene. Ibu nahome heaore dege Ngode Datagaliwabehanda ibuni heagoria helo yalu iraga hene. Ani biyagola wali agalime ibu tai bialu handa walia habe nahe henego irane Ngode Datagaliwabehanda ibu yalu iraga henedagonime. Anduane Homogonaga mbugani lo ngago ogo, Inogo ibu yalu iraga nahe howa ibugua Ngode Datagaliwabe mo turu hene, lalu gilibu nga.
5 Pela fé, Enoque foi levado para o céu sem ver a morte; “ele desapareceu porque Deus o levou para junto de si”. Porque, antes de ser levado, ele era conhecido por agradar a Deus.
6 Ani binigo mbiralime mini mbiraore nawi howa Ngode Datagaliwabe mo turu habe nahe ka. Mbirali Ngode Datagaliwabe karia ibiragome Ngode Datagaliwabe kaore manda bialubi ibu mitangi bialu lotu laga karuhondo ibugua emena miaga ka manda bialubi mini mbiraore wu howa ibulene nga.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus. Quem deseja se aproximar de Deus deve crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 Ngode Datagaliwabe ibugua Noahondo awe bulebiragonaga mbira lamiyagola Noa ibugua de nahende howa mini mbiraore wu henegome hale halu yu tiga bu hene. Yu tiga bu howa ibugua Ngode Datagaliwabehanda, Bibe, layadagua bialu iba talu mbira wabuwa ibunibi ibu onebi ibu iginirubi ti onerubi anda puwa nahome berene. Noahanda ani binigome wali agali bibahende dindini heneru ti nakarulapeore hene walia hene. Ani buwa Ngode Datagaliwabehanda Noa mini mbiraore wu heago hondowa, Í̠ mini tigabiwi ke, lene.
7 Pela fé, Noé construiu uma grande embarcação para salvar sua família do dilúvio. Ele obedeceu a Deus, que o advertiu a respeito de coisas que nunca haviam acontecido. Pela fé, condenou o resto do mundo e recebeu a justiça que vem por meio da fé.
8 Ngode Datagaliwabe ibugua Abarahamahondo, Dindi mbira ngiaore bulebero lalu lowirugoha hole pu, lenego Abarahama ibugua mini mbiraore wu henegome pole pene. Abarahama ibu, Ogoha poro, lalu pene ndo manda nabi howa ibunaga dindi wahalu pole pupe hene.
8 Pela fé, Abraão obedeceu quando foi chamado para ir à outra terra que ele receberia como herança. Ele partiu sem saber para onde ia.
9 Abarahama ibu Ngode Datagaliwabehanda, Dindi ngiaore bulebero, lalu lo wiyagoria anda puwa ibugua kaundiali dindi ogoni bai nale howa mini mbiraore wu henedagonioreme ogoriani hene. Ani binigo Abarahama ibu balai andaha palu hagadagua mani Aisaga Yagabala libubi ani paliaga hene. Ngode Datagaliwabehanda, Dindi ngiaore bulebero, lalu Aisaga Yagabalahondobi lowiyago libugua mani yu tiga bu hene.
9 E, mesmo quando chegou à terra que lhe havia sido prometida, viveu ali pela fé, pois era como estrangeiro, morando em tendas. Assim também fizeram Isaque e Jacó, que herdaram a mesma promessa.
10 Irane Abarahama ibu tano mbira hongo ha ho wulenenaga geneni Ngode Datagaliwabe ibunime bia manda ala buwa binigoha anda pole hondo ho hene.
10 Abraão esperava confiantemente pela cidade de alicerces eternos, planejada e construída por Deus.
11 Abarahama ibu waneigini nahabehe wahe henego ai Sara ibubi waneigini nahabehe berenego Abarahama ibugua mini mbiraore wu heagome ibu waneigini habehe hene. Ani binigo irane Ngode Datagaliwabehanda, Ngiaore bulebero, lalu lowiyago bulebiraore lowa Abarahamahanda mini dunubia ho hene.
11 Pela fé, até mesmo Sara, embora estéril e idosa, pôde ter um filho. Ela creu que Deus era fiel para cumprir sua promessa.
12 Abarahama ibu waheore tingini homene ale henego agali mbiraore ogoniha howa yakundi hari daligaha bu karubi iba angeni iba mu daga labe nahe emene emene ngarubibi ibu aguanene dewaore íbu hene.
12 E, assim, uma nação inteira veio desse homem velho e sem vigor, uma nação numerosa como as estrelas do céu e incontável como a areia da praia.
13 Wali agali uruni bibahende mini mbiraore wu ha ho wiaabo howa homene. Mbirale mbirale Ngode Datagaliwabehanda, Ngiaore bulebero, lalu lowiyaru tigua dindini howa nayi henego mbirale uruni kaundiaore handa angua howa turu halu lalu, I̱na dindini howa bai nale togolo yu ibaga dege biaga kamagoni, lene.
13 Todos eles morreram na fé e, embora não tenham recebido todas as coisas que lhes foram prometidas, as avistaram de longe e de bom grado as aceitaram. Reconheceram que eram estrangeiros e peregrinos neste mundo.
14 Wali agali ogonidagua lalu karume dindi mbira tini hangunaga hole tai birago mo walia haga.
14 Evidentemente, quem fala desse modo espera ter sua própria pátria.
15 Tigua dindi wahalu ibiyago mitangitangi biaabo nahego mitangi biaabo henedale dindi ogoriani dai bulene henge winidale.
15 Se quisessem, poderiam ter voltado à terra de onde saíram,
16 Ani ndogo tigua dindi hame lalu minime handayago dindi bayale taraore winigo dahuliya andaganaga handa angua hene. Wali agali uruni tigua, Inanaga Ngode Datagaliwabe í̠ ke, laragola ani lelo Ngode Datagaliwabehanda taga nahaga walia howa ibugua wali agali biarunaga tano wabu wini.
16 mas buscavam uma pátria superior, um lar celestial. Por isso Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois lhes preparou uma cidade.
17 Ngode Datagaliwabe ibugua Abarahama ba hondole biyangi Abarahamahanda mini mbiraore wu hayago togoni howa ibu igini Aisaga Ngode Datagaliwabehondo bo lomabu mule bini. Ala Ngode Datagaliwabehanda, Ngiaore bulebero, lalu lowiyago Abarahamahondoore lowiya. Ani layago manda bia buwa dege Abarahamahanda ibu igini mbiraore hangu henego bo lomabu mule lo manda manda bu hene.
17 Pela fé, Abraão, ao ser posto à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Abraão, que havia recebido as promessas, estava disposto a sacrificar seu único filho,
18 Ngode Datagaliwabehanda ala Abarahamahondo lamialu lalu, Í̠naga aguanene haore bulebira larugo Aisagaha howa hama tagira pu holebira, lalu lamini.
18 embora Deus lhe tivesse dito: “Isaque é o filho de quem depende sua descendência”.
19 Ani lenego Abarahamahanda, Ngode Datagaliwabe ibugua Aisaga homedagola howa mo heya habehe ka, manda bu henegobiore Aisaga homene aleore biago Abarahamahondo ya dai bini.
19 Concluiu que, se Isaque morresse, Deus tinha poder para trazê-lo de volta à vida. E, em certo sentido, recebeu seu filho de volta dos mortos.
20 Ogonidagua binigo Aisagahanda mini mbiraore wu henegome Yagaba Isolahondo maha holebiragonaga mo turu holeneru, Ngiaore bulebero, lalu lowini.
20 Pela fé, Isaque prometeu bênçãos para o futuro de seus filhos, Jacó e Esaú.
21 Yagaba ibu homolene kaware ngelowa ibugua mini mbiraore wu hayadagonime Yosebe igini kirali henego libu hangu hanguhondo mo turu holene bi lamigi bini. Ani lai howa Yagaba ibugua ibunaga halimbu ngunini malia howa Ngode Datagaliwabe mitangi bialu lotu lalu hene.
21 Pela fé, Jacó, prestes a morrer, abençoou cada um dos filhos de José e se curvou para adorar, apoiado em seu cajado.
22 Yosebe ibu homolene kaware ngelowa ibugua mini mbiraore wialu anda henegome Isaraele wali agalime Iyibi dindi wahalu polebiragonaga lalubi ibuninaga kuni ogodagua bilimu lalubi lamiai hene.
22 Pela fé, José, no fim da vida, declarou com toda a confiança que os israelitas deixariam o Egito e deu ordens para que cuidassem de seus ossos.
23 Mosese aba ai̱yala libugua mini mbiraore wu henegome Mosese taba honowa ege tebira wia do hene. Libugua handalu hebira igiri biago baya gibioreyagola hondowa kini heagome, Igiri gali bibahende bo waholene nga, lalu bi hongohe lowiyago mo wahole gi nahe hene.
23 Pela fé, os pais de Moisés o esconderam por três meses tão logo ele nasceu, pois viram que a criança era linda e não tiveram medo de desobedecer ao decreto do rei.
24 Mosese ibu anda halu mini boga bu howa ibugua mini mbiraore wu henegome lalu, Kini heago wanenaga igini i̱ ndo ko, lene.
24 Pela fé, Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 Ibugua tigi mbira hangu ko bulenerunaga turu holene hame nale Ngode Datagaliwabenaga wali agali baba howa tandaga nolenego dabene.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a aproveitar os prazeres transitórios do pecado.
26 Mosese ibugua Mbirali Dabo Helenego ibulebira lowinigo mitangi bialu taga pani nolene o galone ibuni nga lalu Iyibi dindini muni dabudaburu winigo bagi hene nagaloneore manda bu hene. Ani binigo awe emena yu holebiragoria minime handa anguaho hene.
26 Considerou melhor sofrer por causa do Cristo do que possuir os tesouros do Egito, pois tinha em vista sua grande recompensa.
27 Mosese ibugua mini mbiraore wu hayagome kini biagome keba hayagola gi nahe Iyibi dindi wahalu pene. Ani binigo ibugua Ngode Datagaliwabe deme nahandabehe kago handayago hondo yalu puabo hene.
27 Pela fé, saiu do Egito sem medo da ira do rei e prosseguiu sem vacilar, como quem vê aquele que é invisível.
28 Ogonidagua bialu ibugua mini mbiraore wu henedagonime Bolangua Halu Penegonaga tomo nolenenaga mana tenialu ogoningi bu wini. Ogonidagua bu wialu Homelo Baga Dahuliyalime Isaraele wali agalinaga igini waheneru homelo nabelo, Nogo sibinaga darama anda pangani tindi tandalo ba halimu, lalu lowini.
28 Pela fé, ordenou que o povo de Israel celebrasse a Páscoa e aspergisse com sangue os batentes das portas, para que o anjo da morte não matasse seus filhos mais velhos.
29 Isaraele wali agali ti mini mbiraore wu henegome iba solowara mini Daramabi bereago dindi yobini ubade haradagua bialu pene. Ani piyadagua Iyibi agalime pole poramalo manda bimiria ibame namu lalu nai hene.
29 Pela fé, o povo de Israel atravessou o mar Vermelho, como se estivesse em terra seca. Quando os egípcios tentaram segui-los, morreram todos afogados.
30 Isaraele wali agali mini mbiraore wu henegome Yarigo tanonaga ege to̱le̱ pabe bu gimbu bima iraga heago horo karu pu mabu biyagola podo ibira hai hene.
30 Pela fé, o povo marchou ao redor de Jericó durante sete dias, e suas muralhas caíram.
31 Bayanda wali mbira Lahaba ibugua mini mbiraore wu berenegome Isaraele agali kira dindi hondo wule ibiyagola ibugua turu howa libuhondo, Hami̱ya ibidaba, lene. Ani lenegome Ngode Datagaliwabehanda ibu biamogo bialu maru bo wahenedagua ibu nabe berelene.
31 Pela fé, a prostituta Raabe não foi morta com os habitantes de sua cidade que se recusaram a obedecer, pois ela acolheu em paz os espiões.
32 Te ogoni Gidionobi Baragabi Samasonobi Yabedabi Debidibi Samuelebi Ngode Datagaliwabe mana latagi hagarubi uruni bibahendenaga te lama puabo kolego lolene henge nawida.
32 Quanto mais preciso dizer? Levaria muito tempo para falar sobre a fé que Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas tiveram.
33 Tigua mini mbiraore wu henegome dindi tara tarani agali bu hearu baba wai bialu wayali hene. Tigua mana tigabi binigome Ngode Datagaliwabehanda, Ngiaore bulebero, lalu lowinigo yu hene. Tigua budi gabua ale timbuni mini laiononaga ne hariga mo ndibu lalubi
33 Pela fé, eles conquistaram reinos, governaram com justiça e receberam promessas. Fecharam a boca de leões,
34 ira hungu gibiore biyago mo hundia halubi hene. Marume wai biagane ayu tibume dibule biyagola ti nabe yo pialu pene. Ti hongo nahe henego mani mo hongo hene. Ani bialu tigua wai bialu howa hongo timbuni halu dindi tarali ami hearu bope halu ti wayali hene.
34 apagaram chamas de fogo e escaparam de morrer pela espada. Sua fraqueza foi transformada em força. Tornaram-se poderosos na batalha e fizeram fugir exércitos inteiros.
35 Wali Ngode Datagaliwabehondo mini mbiraore wu berenerume Ngode Datagaliwabehanda tinaga damene homeneru mo heya hayagola ti haru mandagi hene.
35 Mulheres receberam de volta seus queridos que haviam morrido. Outros, porém, foram torturados, recusando-se a ser libertos, e depositaram sua esperança na ressurreição para uma vida melhor.
36 Wali agali marume ti maru mege bialu maru tibume balu maru pu senime gi ge dariba howa garabaya andaha hela bigi bini.
36 Alguns foram alvo de zombaria e açoites, e outros, acorrentados em prisões.
37 Ai maru ege to̱le̱me homelo balu maru ira podaga tome podaki halu maru wai biagane ayu tibume homelo dibalu bini. Ti yagibano howa marume mo tandaga ha ba bigi biyagolabi tigua aga nogo sibinaga dongonebi memenaga dongonebi karulowa ibaga bu hene.
37 Alguns morreram apedrejados, outros foram serrados ao meio, e outros ainda, mortos à espada. Alguns andavam vestidos com peles de ovelhas e cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Ani bialu dindi ko yobi wali agali nahaga wiagoriabi hari barehabi tigua wai togolo yu ibaga bu hagadagua buwa ege andahabi dindi ha̱u̱habi palu haga hene. Wali agali mini timbuni taraorewi uruni ti dindi wali agali maru hearu baba bia tago nahe hene.
38 Este mundo não era digno deles. Vagaram por desertos e montes, escondendo-se em cavernas e buracos na terra.
39 Wali agali mini mbiraore wu henedaruni bibahendeme Ngode Datagaliwabe wanakuini howa mini lene holene karulene. Mini ogoni karulenegoyu Ngode Datagaliwabehanda, Ngiaore bulebero, lalu lowiyago tigua mo ya nabi dege hene.
39 Todos eles obtiveram aprovação por causa de sua fé; no entanto, nenhum deles recebeu tudo que havia sido prometido.
40 Mo ya nabi henedagoni irane Ngode Datagaliwabehanda ina mitangi bialu mbira bayale daligaore manda manda bu winigome. Ogoni tini hangu ndo tibi inabi mandagi howa baya buruguleore hai helole lowa manda manda bu winigome ti nayi hene.
40 Pois Deus tinha algo melhor preparado para nós, de modo que, sem nós, eles não chegassem à perfeição.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.