Ezequiel 20
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Ina Babilono pu hemagola mali kanegonaga ege daunini horo pini hayagola Isaraelealinaga agali haguane bu hearu i̱ berewaria kaware íbu biraya. Tiha genda mbira wiagola Anduane Homogonaga hame hale hole i̱hondo haleha laya.
1 No sétimo ano, no décimo dia do quinto mês, vieram alguns anciãos de Israel consultar o Senhor, e se assentaram diante de mim.
2 Ani layagola Anduane Homogohanda i̱hondo langialu lalu,
2 A palavra do Senhor me foi dirigida nestes termos:
3 Dindiali-o i̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogo i̱na agali haguane urunihondo bi o larogo tihondo lamibe laro. Tígua i̱naga hame ngogo hale holenaga ibirimibe. I̱ Ngode Datagaliwabe haluhe heneneore kogobi i̱na tíhondo tigatigaore larogo bameore ibirimida laro. Tígua bi hale haramiru aria mbiraore hangubi mbira ladai nabulebero. I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogo i̱na bi o ledogoniore, laya.
3 filho do homem, dirige-te como se segue aos anciãos de Israel: eis o que diz o Senhor Javé: viestes para me consultar. Por minha vida! Eu não me deixarei consultar por vós - oráculo do Senhor Javé.
4 Dindiali-o agali o bedaruni manani helai habelo hameledo. Agali uruni ti mamalinaga mana ko ngubi bialu haga wiyaru mo mitangi bia habe.
4 Julga-os, julga-os pois, filho do homem. Faze-os reconhecer as abominações de seus pais.
5 Tihondo bi o larogo lamibe. I̱na bamba tínaga mamali Isaraele hearu ti i̱ninaga wali agaliore helo dabarungi i̱na mbirale mbira tihondo buleore lalu bi hongoheore lo wirugoni. Ti Iyibi dindini heangi i̱ni ogobi ko lowa mo walia halu Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe kogoni lalu lamiru.
5 Dize-lhes: eis o que diz o Senhor Javé: no dia em que fiz a escolha de Israel, em que levantei a mão para a raça de Jacó, em que me dei a conhecer a eles no Egito, em que ergui a mão para eles, dizendo: sou eu que sou o Senhor, vosso Deus -,
6 Ogoningi howa i̱na ti Iyibi dindi yu wahalu dindi mbira ti mule lalu bi hongohe lo wirugoria haru halu ibule laru. Dindi ogoni ibane bere baya tomo mbirale ngaru anda hai holene nga laru. Dindi tara tara bu ngaruha dindi ogonibi mbira nawi baya gibiore mbira nga laru.
6 foi nesse dia que jurei tirá-los do Egito para conduzi-los à terra que eu escolhera para eles, terra que mana leite e mel, a jóia de todos os países.
7 Ani bialu i̱na tihondo ogodagua lamiru. Tíni hangu hangu kamigoha howa Iyibi wali agalinaga dama mitangi bialu mbirale gime wabinigohondo bi pupu wulenaga hame lalu ngelo kamiruni wahai halimu. Tígua mbirale ko urunihondo bi pupu nawilimu. Anidagua bialu kamigome Anduane Homogo tíninaga Ngode Datagaliwabe i̱naga deni mo dodo nahalimu, laru.
7 Eu lhes disse então: que cada um lance para fora os ídolos abomináveis que atraem os vossos olhos; não mais vos mancheis com os ídolos do Egito. Eu é que sou o Senhor, vosso Deus.
8 I̱na tihondo ogonidagua lamirugoyu tigua doga halu bi ogoni hale nahaya. Ti bibahendeme i̱na bi larugo mo wahalu Iyibi wali agalinaga dama mitangi bialu gime wabini wiaru wahoa nahaya. Anidagua bialu hayagonaga ti Iyibi dindiha heangi i̱na i̱ miniha keba timbuni halu tandaga harudago tiha biba helole manda birugoni.
8 Eles, porém, se rebelaram contra mim e se recusaram a escutar-me; nenhum deles rejeitou os ídolos abomináveis que atraem os olhos e nenhum abandonou os ídolos do Egito. À vista disso, decidi desencadear sobre eles a minha cólera e contra eles e contra o próprio Egito saciar o meu furor.
9 Ainde ani nabi waharudago irane i̱na ala Isaraele wali agali lamialu, I̱na tí Iyibi dindi yu wahalu dindi ogoha haru ibulebero, lalu lo wirugola wali agali Isaraeleali baba mandagi haga hearunaga deni howa larugoyane bulebirugo nabi waharu. I̱na buleore lalu bi lo wirugo mo habo laruyagua nde i̱nime tinaga deni i̱naga mini mo dindiha holilono waharu.
9 Se eu os tirei do Egito, foi somente em consideração ao meu nome, a fim de que não fosse odiado aos olhos das nações entre as quais viviam, e onde eu me tinha dado a conhecer a eles.
10 Ani larugoyane i̱na Isaraele wali agali Iyibi dindi wahalu haru tagira pialu dindi ko iba dalu naibaga wiagoha haru ibiru.
10 Eu os fiz assim sair do Egito e os conduzi ao deserto.
11 Ani haru íbu helowa i̱na mana buleneru lamialu i̱naga bi mana lowini ngorubi lawai halu biru. Wali agali bu karume bi mana ogoni hale halu taluwa bialu hayagua tiha bayale holene wulebira.
11 Eu lhes dei as minhas leis e lhes ensinei os meus preceitos, em virtude dos quais vive aquele que os observa.
12 Ani bialu i̱na ti baba habo nalolene bi lo wirudagonaga manane mbira walia halu Sabada horo mo ngelaru. I̱ Anduane Homogo i̱nime ti mo dabobagi howa i̱naga wali agaliore helayadalo manda bilonaga horo ogoningi ti biabe tara tara nabi ha̱lo halu i̱ mitangi bialu holene wini.
12 Instituí mesmo para eles os meus sábados, como sinal entre mim e eles, a fim de que reconhecessem que sou eu, o Senhor, que os santifica.
13 Anigo ai dindi ko iba dalu naibaga wiagoha howabi nde tigua doga halu i̱naga bi hale nahaya. Dindi ko wali agali nahaga wiagoha howa tigua i̱naga bi hale habe manga halu tini bayale holenaga mana ngago taluwa bialu holene biago pugualu Sabada horonaga manabi puguaya. Anidagua biyagola i̱naga bu miniha keba timbuni halu tandaga harugo tiha biba hole manda biru.
13 No deserto, todavia, os israelitas se rebelaram contra mim; não praticaram as minhas leis e rejeitaram os meus preceitos, em virtude dos quais o homem vive, quando os cumpre; profanaram gravemente os meus sábados. Por isso tomei a resolução de desencadear sobre eles o meu furor, no deserto, para aniquilá-los.
14 Ainde ogonidagua nabirudago irane wali agali bu karunaga deni i̱naga mini mo dindiha holobada manda bialu ti bo wa nahe waharu. Wali agali tara tara uruni ti handayaho heaore i̱na Isaraele wali agali Iyibi howa haru tagira ibirugo mitangi bialu ti pani mialu bo wahai nahe waharu.
14 Mas o fiz em consideração ao meu nome, a fim de que não ficasse ele desmoralizado aos olhos das nações, perante as quais eu os tinha feito sair {do Egito}.
15 Anigo Isaraele wali agali dindi ko iba dalu naibaga wiagoha íbu heangi i̱na tihondo bi hongo howa lamialu, I̱na tí dindi ibane bere bayale dindi maru ngaru ogonibi mbira nawiore larugo dindi ogoniha halimulo haru pole larugoha ai haru napolebero, laru.
15 Todavia, no deserto, eu lhes fiz o juramento de não levá-los à terra que eu lhes tinha prometido, terra onde corria leite e mel, a mais bela de todas as terras,
16 I̱na bi ogoni larugo irane tigua i̱na mana bulene nga laruru talialu bia nabi hayagonagabi i̱naga bi lo winigo ngoru puguayagonagabi laru. Tigua dama mitangi bialu mbirale gime wabini wiaruhondo bi pupu wulene dege hamelo howa i̱naga bi mana pugualu Sabada horonaga manabi pugua dege bialu hene.
16 porque haviam rejeitado as minhas leis, abandonando os meus preceitos, profanando os meus sábados e entregando-se intimamente a seus ídolos.
17 I̱na ani larugoyu ti dindi ko iba dalu naibaga wiagoria howa homai helo bo wahai holene winigo ai i̱na ti dara hodai bialu bo wanahe waharu.
17 Depois eu me compadeci deles; renunciei à idéia de destruí-los, e não os exterminei completamente no deserto.
18 Ani nabi howa i̱na tinaga waneigini daliahe hearuhondo lamialu lalu, Tínaga mamalirume mana bialu haga wiyaru nayalimu. Ani bialu wali agali tara bu karunaga dama mitangi bialu mbirale gime wabini ngaruhondo bi pupu wialu i̱naga deni tíni dodohe nahalimu.
18 Eu disse no deserto a seus filhos: não sigais os preceitos dos vossos pais, não imiteis as suas práticas, contaminando-vos com os ídolos.
19 I̱ Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe kogo tígua i̱naga bi lowini ngoru hale halu mana bulene ngorubi baya hangu taluwa bialu halimu.
19 Sou eu, o Senhor, que sou o vosso Deus. Deveis guardar as minhas leis, observar e praticar as minhas ordens.
20 I̱na Sabada horo ogoni i̱naga wiabagi ho wirugo mitangi bialu tígua horo ogoniore i̱naga nga manda bialu halimu. Horo ogoni i̱na habo nalolene bi lo wirugonaga manane ngelalu tígua horo ogoningi biabe nabi ha̱lo howa i̱ni Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabeore henedane manda bilimulo wirugoni, laya lene.
20 Respeitai santamente os meus sábados, a fim de que sejam um sinal entre mim e vós, e que se saiba que eu, o Senhor, é que sou o vosso Deus.
21 I̱na wali agali urunihondo anidagua larugoyu tinimebi i̱hondo doga haabo halu hene. Tigua i̱naga bi lowinigo wahalu tini bayale holenenaga i̱naga mana bulene ngaru taluwa bialu nahe pugualu haabo hene. Ani bialu tigua Sabada horonaga mana lo wirugo puguaore bialu heagola i̱naga bu miniha keba timbuni howa tandaga harugo tiha biba halu dindi ko wali agali nahaga wiagoria howa bo wahai holene winigo waharu.
21 Mas também os filhos se sublevaram contra mim, não cumpriram as minhas leis, não as observaram, pondo em prática os meus preceitos, em virtude dos quais o homem vive, desde que os cumpra; e eles profanaram os meus sábados. Por isso concebi o desígnio de desencadear contra eles a minha cólera, de fartar minha ira contra eles no deserto.
22 Ogonidagua manda bialu waharudagoni irane wali agali tara tara bu hearunaga deni i̱naga mini mo dindiha holobayane mitangi bialu bia nabi waharu. Wali agali tara uruni ti handayaho heaore i̱na Isaraele wali agali Iyibi dindini howa haru tagira ibirugoni mitangi bialu ti bo wa nahe waharugoni.
22 Se retirei a minha mão, foi em atenção ao meu nome, a fim de que não seja desrespeitado entre as nações perante as quais eu os tirei {do Egito}.
23 Anigo i̱na bi mende hongohe lo wiru. I̱na ti bo talia togolalu dindi tara tara wiaruha hama purogo lelolebero manda biru.
23 Entretanto, fiz, no deserto, o juramento de dispersá-los entre as nações e de disseminá-los através dos países,
24 I̱na bi ogoni larugo irane tigua i̱naga mana bulene ngoru mo wahayagobi i̱naga bi lowiniru puguayagobi Sabada horonaga mana lowinigo puguayagobi tinaga mamalinaga dama mitangi bialu gime wabini wiaruhondo bi pupu wialu hayagobi tigua ko uruni biyarunaga i̱na bi ogonidagua lo wirugoni.
24 porque não haviam observado os meus preceitos, tinham rejeitado as minhas leis, profanando os meus sábados e deixando seus olhos se apegar aos ídolos de seus pais.
25 Ani buwa i̱na bi mana tarabi lo wialu mana bulene tara alebi lamirugo urunime ti bayale helonaga ndo lo wirugoni.
25 De minha parte, cheguei a dar-lhes estatutos que lhes foram funestos, ordens em virtude das quais não podiam viver;
26 Tigua dama mitangi bialu mbirale gime wabini wiaruhondo bi pupu wialu mbirale lomabu mule hame ledadagua bilaru. Ani bialu tinaga igiri wahene hayago dama mitangi bialu gime wabini urunihondo bo lomabu migi bilo helaru. Tigua mana uruni bialu helo waharudagoni irane ti mogolo handalu tinime mana ko bialu hayarunaga pani nalu helobi i̱ni Anduane Homogo heneneore henedane hendelobi ani biru, laya lene.
26 eu os tornei impuros por suas oferendas - quando faziam passar seus primogênitos pelo fogo - para puni-los e dar-lhes a conhecer que eu sou o Senhor.
27 Anduane Homogohanda i̱hondo laabo halu lalu, Dindiali-o i̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogo i̱na Isaraeleali karuhondo bi larogo lamibe. Tinaga mamali biarume mana ko tara mende ale bialu tigua i̱naga bi larugo mo wahalu i̱naga minibi mo yo handalu biya.
27 Por isso, filho do homem, dirige-te à casa de Israel: eis o que diz o Senhor Javé: ainda nisso me ultrajaram os vossos pais, e me foram infiéis.
28 I̱na dindi tihondo ngulebero lalu lo wirugoria haru íbu helewagola tigua ira timbuni hearubi hari timbuni wearubi de hondowa dindi ogoniha dama mitangi bialu mbirale gime wabini wiaruhondo bi pupu wialu lomaru bu mialu holene bayale mbira winidalo manda biya. Ani manda bialu tigua nogo dewabi waini iba dewabi yalu ibuwa tigua lomabu miyagome i̱ mo keba timbuniore haya.
28 Após haverem sido introduzidos por mim na terra que lhes havia jurado dar à vista de todas as suas colinas elevadas, de todas as árvores frondosas, ofereceram seus sacrifícios e apresentaram as suas oblações que me irritavam; depuseram o agradável odor {de suas oferendas} e derramaram as suas libações.
29 Anidagua bialu heagola i̱na tihondo ogodagua hale haru. Tígua irane aginaga hari nene daligaore ngagoha puwa dama mitangi bialu mbirale gime wabini ngaruhondo bi pupu wule aginaga pialu kamibe, laru. Ani larugoni irane Isaraele wali agali tigua hari neneha bi pupu wule piaga uruni mini Hari Neneha laga wini.
29 Então eu lhes disse: que lugar alto é esse, aonde ides? E esse nome de lugar alto é o que até hoje tem subsistido.
30 Ogoni manda bialu ai Isaraele wali agali tihondo bi la larogo lamibe. Tínaga mamalirunaga dama mitangi bialu mbirale gime wabini ngaru hangu bi pupu wule tíguabi talima pialu kamigonida. Tígua mana ko uruni talialu bialu haabo kamigo irane agibe.
30 Por isso, dirige-te assim à casa de Israel: eis o que diz o Senhor Javé: vós vos contaminais, à maneira dos vossos pais, e vos prostituís como os seus ídolos.
31 Áyubi tígua dama mitangi bialu mbirale gime wabini urunihondo lomaru bu mialu haabo kami. Ani bialu tínaga waneiginirubi mbirale gime wabini urunihondo bo lomabu mialu irani delaga kamigoni. Tígua mana ogonibi bialu kamigome tínibi nde i̱naga deni dodohe dege kami. Anidagua bialu howa Isaraele wali agaliru tí i̱ koria i̱naga hame ngogo hale ho ibulene nawi howa tí bame dege eberemili. I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogo i̱ Ngode Datagaliwabe haluhe heneneore kogobi i̱na áyu tíhondo tigatigaore laro. I̱na tígua hale haramigo ale mbira ladai nabulebero.
31 Apresentando as vossas oferendas, fazendo passar vossos filhos pelo fogo, vós ainda hoje vos manchais com todos os vossos ídolos. E eu, casa de Israel, eu me deixarei consultar por vós? Por minha vida - oráculos do Senhor Javé -, não o farei.
32 Tíore hameigini tara dindi tara taraha bu karu ale dege hoa howa ira karuhondo bi pupu wia ege to̱le̱ ngaruhondo bi pupu wia bigi bialu holene hamelo kamigoni. Anigo i̱na tí urunidagua kamigo bialu halimulo yupe naholebero.
32 Nada sucederá daquilo que sonhais quando dizeis: iremos fazer como as nações, como as raças da terra, rendendo culto à árvore e à pedra.
33 I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogo i̱ Ngode Datagaliwabe haluhe heneneore kogobi i̱na tíhondo bi heneneore hongohe mbira ogodagua laro. I̱na tíhondo keba howa i̱naga hongo timbuni kogome tí minu balu tandaga mo ngulebero.
33 Por minha vida - oráculo do Senhor Javé -, é com mão forte, com braço estendido, no desencadeamento do meu furor, que eu reinarei sobre vós.
34 Áyu tí dindi tara tara bu ngaruha garabaya pu haga haga bu kamigo i̱na haru dai bialu dindi mbiraoreni mo mogobu helolebero. Ani heledogola tígua i̱naga hongobi bu miniha keba howa tandaga holenebi panigi handa walia holeberemi.
34 Eu vos tirarei do meio das nações; reunir-vos-ei fora dos países onde vos achais dispersos e, com mão poderosa, braço estendido, no desencadear do meu furor,
35 I̱na dindi mo mogobu heloleberodago ko yobi iba dalu naibaga ngago ogoni mini Hameigini Tara Taranaga Dindi Yobi laga nga. Dindi ogoriani kamiria i̱na tí dengui handade halu tígua mana ko bialu harimigonaga manani helalu pani ngulebero.
35 vos conduzirei ao deserto das nações onde, face a face, entrarei em julgamento convosco.
36 Bamba tínaga mamaliru Sainai dindi ko iba dalu naibaga wiagoria howa i̱na ti manani helowa pani mirudagua ngulebero. I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogome i̱na bi ani laro.
36 Como entrei em demanda com os vossos pais, no deserto do Egito, assim entrarei em demanda convosco - oráculo do Senhor Javé.
37 Dindi ogoniha íbu kamigola i̱na tí haru howa habo nalolene bi lo wirugo tígua talialu bialu halimulo mo bia holebero. Ani bialu mana tí hangu hangume bialu harimidadagua mo dabaki bulebero.
37 Eu vos farei passar sob o bastão e reentrar nos liames da aliança.
38 I̱na maru mana ko biaga karubi doga haga karubi bibahende tí kamiru baba mandagi nahelo ti dindi áyu kagoria i̱na bo taliatagi hai holebero. Doga halu mana ko biaga bu karu ti Isaraele wali agalinaga dindi dai naibilolebero. I̱na anidagua berogo hondowa tígua i̱ Anduane Homogoore henedane hondoleberemi.
38 Segregarei do vosso meio os rebeldes e aqueles que contra mim se revoltaram, e os tirarei da terra onde se estabeleceram, e eles não entrarão na terra de Israel. Assim sabereis que sou eu o Senhor.
39 Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogome Isaraele wali agali tíhondo i̱na bi ogoni laro. Tíni hame ledamidagua bidaba. Tígua dama mitangi bialu mbirale gime wabini ngaruhondo bi pupu wule talima polene mitangi bu kamiyagua nde ogoni talima pilimu. Anigo tígua ogoni talima pirimiyagua nde i̱naga wali agali bu karu baba mandagi naholeberemi. Tínaga dama mitangi bialu mbirale gime wabini ngaruhondo bi pupu wialu mbira lomabu mialu hemiyagua nde mana ogoni beremigome i̱naga mini tigabi ngogo yo handaganego ani bulene nawiore.
39 Quanto a vós, israelitas, eis o que diz o Senhor: ide, servi cada um de vós aos ídolos! Depois disso juro que me escutareis, e não profanareis o meu santo nome por vossas oferendas e vossos ídolos.
40 I̱naga wali agali tí bibahende tíninaga dindi ngagoria dai biai howa tígua i̱naga hari timbuni loma biahene Isaraele dindini wedagoria pialu i̱ mitangi bialu lotu lalu holeberemi. Ani kamigola i̱na tíhondo turu timbuni holebero. Ani howa tígua i̱nihondo tínaga loma bayaleru bu yu ibalu i̱hondo mbirale bayaleru i̱ mo turu halu yu ibugu buleberemi.
40 É na minha montanha santa, na montanha de Israel - oráculo do Senhor Javé -, é lá que me prestará culto toda a casa de Israel, todos desta nação. Lá vos farei uma acolhida favorável. Lá receberei vossas oferendas e as primícias dos vossos dons, com tudo o que me apresentardes.
41 Ainde tí dindi tara tarani purogolo kamiria howa bibahende i̱na mo mogo bialu i̱ninaga hari kagoria haru dai buwa i̱hondo loma bayale ngabiore bu yu ibuwa delaramigola turu harulidagua tíhondo turu howa i̱naga bu miniha dungulo holebero. Anidagua berogola hameigini tara dindi tara taraha bu karume ti de hondowa i̱ mini baya burugule tigabioredalo manda biai holebira.
41 Em vós deliciar-me-ei com perfume agradável, quando vos tiver arrancado do meio dos povos e reunido fora dos países em que vos acháveis dispersos. Aos olhos das nações, manifestarei em vós a minha santidade;
42 I̱na tí bamba tínaga mamaliruhondo dindi ngulebero lalu bi lo wirugoria daibu kamingi tígua i̱ Anduane Homogo henene henedane hondoleberemi.
42 e sabereis que eu sou o Senhor, quando vos tiver conduzido à terra de Israel, que jurei dar a vossos pais.
43 Ani hondowa tígua mana ko ngubiore wiaru bialu harimigome tíni mo ko henedane mitangi bu dai buleberemi. Ani buwa mana koorene ko uruni bialu harimigonaga taga timbuni ho holeberemi.
43 Lá reconhecereis vossa má conduta pela qual vos tornastes impuros e sentireis desgosto de vós mesmos, pelo mal que cometestes.
44 I̱ninaga mini bayale mini leneore kogo mitangi bialu tí mana koorene ko bialu harimigonaga i̱na pani ngulene winidagua nangi tí dara howa waharudane hondoleberemi. Ani hondowa tígua i̱ni Anduane Homogo heneneore henedane hondoleberemi. I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho haga kogo i̱na bi o ledogoniore, laya lene.
44 E sabereis que eu é que sou o Senhor, quando eu proceder convosco em atenção ao meu nome, não em consideração aos vossos erros e vossos costumes corrompidos, ó casa de Israel - oráculo do Senhor Javé!
45 Anduane Homogohanda i̱hondo langialu lalu,
45 A palavra do Senhor foi-me dirigida nestes termos:
46 Dindiali-o í̠na dindi abene unurahayagi handa daliho howa ibuhondobi ibunaga irabu karuhondobi lai lalu habe.
46 filho do homem, volta-te para a direita e profere um oráculo para o sul, um oráculo contra a floresta do meio-dia.
47 Irabu ngaruhondo lalu, Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kago ibugua bi o larago hale ha, labe. I̱na ira mbira delarogome í̠naga irabu ngeruha ira gahengeyaguabi gabuniyaguabi bibahende dai holebira. Ani dalu kagola mbirame ba hundia habe nahe holebira. Ira ogoni dama pialu dindi abene uyurahayagibi dama polebira. Ani daragome wali agali bibahendenaga tingini poboyogo holebira.
47 Dize à floresta meridional: escuta a palavra do Senhor: eis o que diz o Senhor Javé: vou acender em tuas matas um fogo que devorará toda árvore verde e toda árvore seca. Uma chama ardente, que não se extinguirá, e queimará todos os rostos do sul ao norte.
48 Ani darago hondowa wali agali mbirame iba odo hundia habe nahedagola tigua ira ogoni Anduane Homogo ibunime hedope heneda lowa wali agali bibahendeme manda biai holebira, laya lene.
48 Todo ser vivo verá que sou eu o Senhor que acendi esse fogo. Ele não se extinguirá.
49 Anduane Homogohanda bi ogoni lai hayagola i̱na ibuhondo ladai bialu lalu, Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga-o ainde i̱na bi ogoni latagi ha nalabe. Wali agali bu karume i̱ mini lalu i̱na bi yobage ogoni ale dege laabo haruligonaga ti hale habe manga haga ka, lalu ladai biru.
49 Exclamei então: ah! Senhor Javé, dir-se-á de mim que falo sempre por parábolas!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ezequiel 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.