Ezequiel 18

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Anduane Homogohanda i̱hondo lalu, Isaraele wali agalihondo bi ogodagua latagi habe laya.
1 Recebi outra mensagem do S enhor :
2 Isaraele wali agaliru tígua bi yobage mbira ogodagua laramili.
2 “Por que vocês citam este provérbio a respeito da terra de Israel: ‘Os pais comeram uvas azedas, mas os dentes dos filhos é que estragaram’?
3 Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga koho i̱ Ngode Datagaliwabe haluhe heneneore kogobi howa tíhondo heneneore laro. Tígua bi ogoni laramiligo lone nale wahaiore holeberemi.
3 Tão certo como eu vivo, diz o S enhor Soberano, vocês não citarão mais esse provérbio em Israel.
4 Wali agali bibahendenaga holene i̱nime yu kogoni. Aba ai̱yalabi waneiginirubi bibahendeorenaga holene i̱nimeore yu kogoni. Ani bidogo mbiralime ko ngago biyagua biagago ibuniore homolebira.
4 Pois todos me pertencem, tanto pais como filhos. Aquele que pecar é que morrerá.
5 Agali mbira ibu tigabiore howa ibunaga manabi tigabi dege biaga heagua ogoni ibu bayaleore ka laramali.
5 “Suponhamos que um homem seja justo e faça o que é certo e direito.
6 Agali ogonibi kago ibugua Isaraele wali agalinaga mbirale gime wabiniruhondo bi pupu nawiagabi urunihondo mbirale bo lomabu miyago nanagabi ka. Agali tigabi ogonibime hogorale buwa agali mendeali one kayu nayagabi wali egengi biruwa ililibu bedangibi mandagi nahaga ka.
6 Não participa de banquetes nos lugares de adoração diante dos ídolos de Israel nem os adora. Não comete adultério e não tem relações com a mulher quando ela está menstruada.
7 Ibugua agali mende mo hondo nahe ibunaga mbirale ngarubi mo page nabiaga ka. Agali mbirala dano heneyagua o biago ibuniore yamialu maru tagoha nalaga ka. Ani bialu howa maru tomo nawi karu tomo nelo mialu aga nabi karu aga bilo talebu miaga.
7 É um credor misericordioso, que não fica com os objetos entregues como garantia pelos devedores pobres. Não rouba dos pobres; antes, dá alimento aos famintos e providencia roupas aos necessitados.
8 Ibunaga nenegerume ibunila dano mbira ho heneyagua emene tago halu ngi nale miyagobiore mo yalu dai biaga ka. Wali agali maname dabaki helo ibiraru bibahende tigabi ngadaguaore tiga biaga ka.
8 Empresta dinheiro sem visar lucros, mantém-se afastado da injustiça, é honesto e imparcial quando julga
9 Agali ogonibi ka ibugua i̱naga bi mana ngogoore talialu baya hanguore biaga ka. Agali mana urunibi biaga kago ibu mini tigabiore howa bayale haabo holebira, lalu Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kagome laya, lalu Esegielehanda lene.
9 e obedece fielmente a meus decretos e estatutos. Quem age desse modo é justo e certamente viverá, diz o S enhor Soberano.
10 Ai agali tigabi ogonibi kago ibu igini mbira hayagua ogoni ibugua anda howa agali mendealinaga mbirale ngaru mo page bialu agali homelo balu mana ko ngaru
10 “Suponhamos, porém, que esse homem tenha um filho ladrão ou assassino, que se recusa a fazer o que é certo.
11 ibu abahanda nabiagadagua biyagua nde ibuni homolene wulebira. Agali igini ogoni ibugua mbirale gime wabiniruhondo bo lomabu miniru naga howa agali mendeali one bedaru kayu yagabi howa
11 Suponhamos que esse filho faça todas as maldades que seu pai jamais faria: participe de banquetes oferecidos a ídolos nos lugares de adoração, cometa adultério,
12 yagibano karu mo hondo hagabi agali mendealime ibuhondo dano hole miraru maru mo do hagabi mbirale gime wabiniruhondo bi pupu wiagabi uruninaga andaha puwa mana ko ngubi ngaru biagabi
12 oprima os pobres e os desamparados, roube de seus devedores ao não lhes devolver sua garantia, adore ídolos, pratique pecados detestáveis
13 ibunaga dano henerume miadai biragola bolangua howa ngi lagabi kayagua ibu bayale holebirabe. Ani ndoyago ibunime mana i̱na hame naledogo bialu kagome ibuni homolene wulebira laro.
13 e empreste dinheiro visando lucros. Acaso esse pecador deve viver? Não, ele será responsabilizado e morrerá.
14 Anigo ai agali mende ko biaga kago ibu igini heagua ogonime anda halu wahe howa ibu abahanda mana ko ngaru biagadagua nabiyagua ogoni ibu bayale holebira.
14 “Suponhamos, porém, que esse filho pecador tenha, por sua vez, um filho que vê a perversidade do pai e decide não viver desse modo.
15 Agali ogonibi kagome Isaraele wali agalinaga mbirale gime wabiniruhondo bi pupu nawiaga howa urunihondo mbirale bo lomabu mini ngaru nanagabi agali mende one kayu nayagabi ka.
15 Esse filho não participa de banquetes nos lugares de adoração, não adora ídolos e não comete adultério.
16 Ibugua agali mendeali mo ko nahagabi tinaga mbirale ngaru mo page nabiagabi mbiralime mbirale dano hene tingi howa ohalu mbira namo yagabi ka. Ibugua mendeali tomo garibilo karu talebu mialu aga nawi karu talebu mialu biagabi ka.
16 Não explora os pobres; antes, trata os devedores com imparcialidade e não rouba deles. Dá alimentos aos famintos e providencia roupas aos necessitados.
17 Ibugua mana ko ngaru mbira nabiagabi muni dano heneru bolangua howa ngi nalagabi ibugua i̱ninaga bi mana ngoru talialu biaiore haga kayagua ibu bayaleore holebira. Heneneore ibu abahanda mana ko ngaru dewa biai hayagonaga ibu igini homolene nawulebira.
17 Ajuda os pobres, não empresta dinheiro visando lucros e obedece a todos os meus decretos e estatutos. Ele não morrerá por causa dos pecados de seu pai; certamente viverá.
18 Ibu abahanda wali agali dewa mo ko howa tinaga mbirale wiaru mo kayu bialu mana ko dewa biaga henego ai ibuni urunidagua biyagome ibu homolene karulape wini.
18 O pai, no entanto, morrerá por causa de seus muitos pecados, por ser cruel, roubar das pessoas e fazer o que era claramente errado no meio de seu povo.
19 Anigo tí Isaraele wali agalime i̱hondo bi ogodagua hale halu ai abame ko biyagonaga pani iginime no aribia naharagoni agidabe laramili. Ai i̱na tihondo ogodagua ladai bero. Igini ibugua mana tigabi ngago bialu howa i̱naga mana ngoru talialu biyagua ibu bayale holebira.
19 “Vocês, porém, perguntam: ‘Como assim? O filho não paga pelos pecados do pai?’. Não! Pois se o filho faz o que é justo e certo e guarda meus decretos, ele certamente viverá.
20 Agali ko biaga karu dege homolene wulebira. Aba ibugua kagua biragonaga iginime pani na aribia holene nawi. Igini ibugua kagua biragome ibu abahanda pani na aribia holenebi nawi dege. Agali mana tigabi biaga karu ti nde tinaga mana tigabi biyarunaga yolo bayale ngaru mo yu holebira. Mana ko ngaru biaga karu ti nde tini mana ko biyarunaga yolo pani nolene ngaru nalu genda yu holebira.
20 Aquele que pecar é que morrerá. O filho não será castigado pelos pecados do pai, e o pai não será castigado pelos pecados do filho. Os justos serão recompensados por sua justiça, e os perversos serão castigados por sua perversidade.
21 Anigo agali mbirame mana ko ngaru yu wahalu mini beregedalu dai buwa i̱naga mana tigabi ngaru talialu biadai biyagua nde agali ogonidagua birago ibu nahome bayaleore holebira.
21 Mas, se os perversos abandonarem seus pecados e obedecerem a meus decretos e fizerem o que é justo e certo, com certeza viverão, e não morrerão.
22 Ibugua ko bibahende biyaru Anduane Homogohanda domo waharagola mana tigabi biaabo hayagonaga ibu holene gahenge yu holebira.
22 Todos os pecados que cometeram no passado serão esquecidos, e eles viverão por causa de seus atos de justiça.
23 I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogome tíhondo hale harogo. Tígua manda beramigola agali ko biaga karu mbira homayagua i̱na turu haga kobe toba kamibe. Ani ndoyago agali ko biaga mbira kago mini beregedowa ko biaga biago wahayagua i̱na ogoni hondowa turu haruli.
23 “Vocês acham que eu gosto de ver os perversos morrerem?, diz o S enhor Soberano. Claro que não! Meu desejo é que eles se afastem de seus maus caminhos e vivam.
24 Anigo agali bayale biaga mbirame mana bayale bialu hayago wahalu mana ko i̱na hame naledogo biyagua agali ogoni ibu bayale holebirabe. Ani ndoyago i̱na ibu mana bayale abale bialu hayago mitangi nabulebero. Ibugua i̱ erembira ngialu mana ko biragonaga ibuni homolebira.
24 Contudo, se os justos se afastarem de sua justiça, cometerem pecados e agirem como outros pecadores, deve-se permitir que vivam? Claro que não! Todos os seus atos de justiça serão esquecidos, e eles morrerão por causa de seus pecados.
25 Anigo tígua ogodagua laramili. Anduane Homogo ibugua o biragonidaguago lehe bira laramiligoni. Anigo Isaraele wali agaliru-o i̱na bi larogo baya hangu hale hadaba. Tígua manda beramigola i̱na berogo lehedabe. Ani ndoyago tíni mana beramigo lehe bialu kami.
25 “Vocês, porém, dizem: ‘O Senhor não é justo!’. Ouça, ó povo de Israel: quem é injusto, eu ou vocês?
26 Ai agali mbira mana bayale bialu hagame lone mana ko ngaru biadai biyagua nde agali ogoni ibugua mana ko uruni biyagonaga ibu homolene wulebira.
26 Se os justos se afastarem de sua justiça e cometerem pecados, morrerão por causa disso. Sim, eles morrerão por causa de seus pecados.
27 Ani bialu agali ko biagame mini beregedalu mana bayale biadai biyagua ogoni ibu mani bayale biyagome nahomolebira.
27 E, se os perversos se afastarem de sua perversidade e fizerem o que é justo e certo, preservarão a vida.
28 Irane ibunime handalu hearia mana ko bialu hayaru leheyane handalu mana ko uruni wahalu tigabi ngaru bialu hayagonaga ogoni ibu homa nabi bayale holebira.
28 Eles viverão, pois pensaram melhor e decidiram se afastar de seus pecados.
29 I̱na nde mana ogonidagua berogola Isaraele wali agali tígua lalu, Mana ogonidagua birago tigabi ndo bira laramiligo. Ai tígua manda bialu kamiria i̱naga mana ogoni tiga nabidabe. Ndoyago tíninaga mana tiga nabi kooreyago.
29 E, no entanto, o povo de Israel continua a dizer: ‘O Senhor não é justo!’. Ó povo de Israel, vocês é que são injustos, e não eu!
30 I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogo i̱na Isaraele wali agali tíhondo bi ogo langero. I̱na tínaga mana hangu hangu birimigodaguaore dabaki bulebero. Aniore bule ngogo ai tígua mana ko bialu kamiru wahai halu mini beregedolene nga. Tígua mana ko birimiru wahalu mini beregedarimiyagua nde ko birimigome tí mo ko naholebira.
30 “Portanto, julgarei cada um de vocês, ó povo de Israel, conforme suas ações, diz o S enhor Soberano. Arrependam-se e afastem-se de seus pecados, e não permitam que eles os derrubem.
31 Isaraele wali agali tí aginaga homole hamelo kamibe. Tígua mana ko bialu kamiru wahalu mini ala tawe ngamirubi wahalu mini gahengebi gubalini holene gahengebi karulo holene ngagoni.
31 Deixem toda a sua rebeldia para trás e busquem um coração novo e um espírito novo. Por que morrer, ó povo de Israel?
32 I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogoni howa i̱na wali agalibi waneiginibi mbirali homelo hame nale kogoni. Anigo nde tíni mana ko bialu kamiru wahalu mini beregedowa mana bayale ngaru bialu halimu, lalu Anduane Homogohanda laya lalu Esegielehanda lene.
32 Não é meu desejo que morram, diz o S enhor Soberano. Arrependam-se e vivam!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ezequiel 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.