Marcos 4

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús oporombohe iri ɨpa popɨ rupi. Aheve ava rehɨi oyemboya yuvɨreco sese. Ipare oha carite ɨmbehɨve tui vahe pɨpe. Aheve oguapɨ oĩ oñehe. Ava rumo opacatu ɨvɨ ãtasa rupi opɨtaño yuvɨreco.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Evocoiyase ava mbohe ãgua omboyoya tecocuer mbahe tɨ̃sa rese aipo ehi:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 “Pesendu co ñehesa: Ñepei mbɨa osẽ omahetɨ.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Ahe otɨapɨ-apɨise mbahe rãhɨi oso, movɨro ovɨapi perɨ rupi. Vɨ̃rai yugüeruse rumo, opaño yuvɨrohu.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Iyavei movɨro oitɨ ɨvɨ nayanai vahesave, ita pãhuve. Sese cũriteimi sorɨ.
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 Arɨ tasɨse rumo, opaño ipiru. Esepia, ndasapoi niha.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Iyavei ambuae mbahe rãhɨi oitɨ yu pãhuve; ahe yu rumo sorɨ poyava catu. Sese opaño oyopɨ. Evocoiyase ahe mitɨ ndihai eté.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Ambuae mbahe rãhɨi oitɨ ɨvɨ avɨye vahesave. Ahe opa ocuacua mitɨ, iha tuprɨ ai yuvɨreco: amove iha treinta tuprɨ ohɨ rese, amove sesenta, amove cien tuprɨ ité oha vɨreco” ehi.
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Evocoiyase, “Acoi osendu pota vahe che ñehe, toyapɨsacaño sese” ehi Jesús ava rehɨi upe.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Ipare Jesús opɨta ahe ae. Ava opɨta vɨte vahe semimbohe eta reseve oyemboya yuvɨraso sese oporandu yuvɨreco chupe, “¿Mara oya vo co yembohesa aipo ehi?” ehi yuvɨreco chupe.
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 Ahe aipo ehi: “Pẽu niha Tũpa oicua uca mbahe ndicuasai vahe omborerecuasa resendar. Ndache reroya potai vahe upe rumo imboyoyasa mbahe ambuae mbahe rese yepi.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 Yepe osepia tẽira, ndosepiacuai chietera rumo yuvɨreco. Iyavei yepe osendu tẽira, ahe rumo ndosenducuai chietera yuvɨreco, Tũpa upe oyevɨ potaẽhɨsave, ipɨpe sui ndipoi chira ñeroisa yuvɨreco chupe” ehi.
12 Saise,
13 Iyavei aipo ehi: “¿Ndapesenducuaimi vo aipo porombohesa? ¿Mara peyera ru opacatu ambuae che porombohesa cua tuprɨ ãgua?
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Evocoi mbahe rãhɨi oñotɨ vahe, Tũpa Ñehengagüer mombehusar nungar.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Amove ava recocuer inungar co mbahe rãhɨi seitɨprɨ perɨ rupi: osendu angahu Tũpa Ñehengagüer. Sendu pare rumo, ou Caruguar ovɨrocuapaño oique vahe ipɨha pɨpe ichui.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Ambuae ava recocuer inungar mbahe rãhɨi seitɨprɨ ita pãhu rupi: osendu Tũpa Ñehengagüer, oipɨsɨ tuprɨ angahu oyeupe nara vorɨvetesa pɨpe;
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 ndovɨrecoi rumo guapo oyese opĩrata ãgua. Evocoiyase yuvɨrecoise mbahe-mbahe tẽi pɨpe Tũpa Ñehengagüer sui tẽi, cũriteimi seroyaẽhɨsave, ‘Apoira ichui’ ehi yuvɨreco.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Ambuae ava recocuer inungar mbahe rãhɨi ñotɨmbrɨ yu pãhu rupi: osenduse ñehesa Tũpa suindar,
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 ahe rumo ipɨhañemoñeta catu opacatu ombahe eta co ɨvɨ pɨpendar rese saɨsusave. Oyembopa uca rumo ombahe eta upe. ‘Opacatu ité mbahe tareco’ ehi tiẽte viña. Ipɨpe sui omocañɨ tẽi Tũpa Ñehengagüer. Ndoyapo ucai avei mbahe eta avɨye vahe evocoi nungar ava upe.
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Ambuae ava rumo osendu vahe Tũpa Ñehengagüer seroyasa pɨpe, oyapoño ité mbahe avɨye vahe. Ahe inungar mbahe rãhɨi ñotɨmbrɨ ɨvɨ avɨye vahe rese: amove vɨreco ohɨ rese treinta, ambuae sesenta, ambuae cien” ehi.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Iyavei aipo ehi: “¿Serecosa vo tataendɨ mbahe rɨruvrɨve nara tẽi iyavei yande rupavrɨve nara tẽi no? Aní, tataendɨ imondosa ɨvate poroesape ãgua.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Ndipoi chietera mbahe ñomiprɨ ndayasepiai vaherã curi.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Acoi osendu pota vahe che ñehe, toyapɨsacaño yuvɨreco sese” ehi.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Iyavei aipo ehi: “Peyapo catu mbahe pesendu vahe. Pe rembiapo nungar rupi tuprɨ asenducua ucara che ñehe pẽu. Iharɨve amondo iri catura pẽu.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Vɨreco tuprɨ vahe upe, imondosa catura. Acoi ndovɨreco tuprɨi vahe sui, serocuasañora” ehi.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Aipo ehi iri avei Jesús: “Tũpa mborerecuasa co ɨvɨ pɨpe inungar que ava oñotɨ vahe mbahe rãhɨi.
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 Omahetɨ pare, oso oque. Ipare coiye catu oñarapuha. Ahe oñocua pɨ̃tu, arɨ avei, evocoiyase mbahe rãhɨi sorɨ poyava yuvɨreco. Itɨ̃sar rumo ndoicuai mara ehi vorɨ.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Ɨvɨ rese niha oyesu mitɨ: yɨpɨndar sorɨ, ipare iha, ipare sãhɨi yuvɨnose sese.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Evocoiyase co mbɨa mbahe ha yavɨyese, oipoho. Esepia, oyepota arɨ ipoho ãgua chupe” ehi.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Iyavei aipo ehi: “¿Mara ehi vo Tũpa povrɨ pendar co ɨvɨ pɨpe pẽu; mbahe rese pĩha iyacatu imboyoyasa icua ãgua?
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Ahe oyoya tuprɨ mostaza rãhɨi rese. Ahe tahɨmi catu opacatu ambuae mbahe rãhɨi sui.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 Ñotɨ pare rumo, sorɨ, ocuacuase tuvichá catu ambuae mbahe mitɨ sui. Sãca tuvichá ité, sese vɨ̃rai oyemboaitɨ sovrɨ rupi yuvɨ́reco” ehi.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Ẽgüe ehi Jesús oporombohe Tũpa Ñehengagüer rese, omboyoya-yoya ñepei mbahe ambuae mbahe rese ava mbahecuagüer rupi.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Nomombehui eté mbahe ambuae mbahe rese imboyoyaẽhɨ pɨpe. Ahe rumo omombehu tuprɨ güemimbohe upe ahe aemi yuvɨrecoise.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Ahe arɨ pɨpe pɨ̃tu ramomise, aipo ehi güemimbohe upe:
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 Evocoiyase ava sui osɨrɨ yuvɨreco, yuvɨraso carite pɨpe. Ambuae carite pɨpendar avei yuvɨraso supi.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Oyepotase rumo ɨvɨtu ai ipĩrata vahe, ɨ ohɨtu vahe oha guasu-guasu carite pɨpe, omboapɨpo seni yuvɨreco chupe.
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 Jesús rumo oyeatocoño, oque ou supɨta cotɨ. Evocoiyase omomahe voi yuvɨreco, aipo ehi chupe:
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Evocoiyase aipo hese, omahe, oñehe pĩrata ɨvɨtu ai upe, ɨpa upe avei:
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Ipare aipo ehi güemimbohe upe:
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 Ahe rumo osɨquɨyepave oporandu-randu oyeupe yuvɨreco:
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.