Mateus 22
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs ARC
1 Awo oYesu ni yeeyongera tete okutumula nʼabeekubbemberi bʼaBayudaaya ngʼakolesya ngero, nʼakoba ati,
1 Então, Jesus, tomando a palavra, tornou a falar-lhes em parábolas, dizendo:
2 “Obwakabaka bwʼomwigulu tubufaananiaku nʼokabaka eyategekeire omutaanewe embaga yʼobugole.
2 O Reino dos céus é semelhante a um certo rei que celebrou as bodas de seu filho.
3 Awo esaawa yʼembaga oweyatuukire nʼatuma abagalamabe okukoba abagenibe abeete baabe oku mbaga. Neye abageni ni bagaana okwaba.
3 E enviou os seus servos a chamar os convidados para as bodas; e estes não quiseram vir.
4 “Kale nʼatuma abagalama abandi okubakoba bati, ‘Bamalire okutegeka embaga era nʼokusala ente endaawo, nʼente egindi ensava nʼokutegeka nabuli kimo. Kale mwize twabe oku mbaga.’
4 Depois, enviou outros servos, dizendo: Dizei aos convidados: Eis que tenho o meu jantar preparado, os meus bois e cevados
5 Neye abageni abeete kadi kubafaaku era nʼabamo ni beeyabira mubyabwe. Era abandi ni beeyabira mu misiri gyabwe, nʼabandi mu bisuubuuzi byabwe.
5 Porém eles, não fazendo caso, foram, um para o seu campo, e outro para o seu negócio;
6 Era nʼabasigairewo ni bakwata abagalamabe ni bababitya kubbikubbi, era ni babaita.”
6 e, os outros, apoderando-se dos servos, os ultrajaram e mataram.
7 OYesu ni yeeyongera ati, “Awo okabaka nʼanyiiga, kale nʼasindika abaisirikalebe, ni bajigirica abaiti abo, era ni booca ekibuga kyabwe.
7 E o rei, tendo notícias e, enviando os seus exércitos, destruiu aqueles homicidas, e incendiou a sua cidade.
8 Awo nʼakoba abagalamabe abandi ati, ‘Embaga yʼobugole bamalire okugitegeka neye abo abembaire njetere tibasaanira.
8 Então, disse aos servos: As bodas, na verdade, estão preparadas, mas os convidados não eram dignos.
9 Kale mwabe omu mansanganzira gʼenguudo gyʼomu kibuga, era mwanirize ogumwajirya yenayena aize oku mbaga.’
9 Ide, pois, às saídas dos caminhos e convidai para as bodas a todos os que encontrardes.
10 Era abagalama abo ni baaba omu nguudo gyʼomu kibuga, ni baaniriza bonabona abebaajiirye, abasa nʼababbibabbi, era ekisenge omwabbaire embaga ni kiizula abageni.
10 E os servos, saindo pelos caminhos, ajuntaram todos quantos encontraram, tanto maus como bons; e a festa nupcial ficou cheia de convidados.
11 “Neye okabaka oweyaingiire okubona abageni abaizire, nʼabonamu omusaiza atazwaire ebizwalo ebisa ebiwoomera okuzwala oku mbaga yʼobugole.
11 E o rei, entrando para ver os convidados, viu ali um homem
12 Kale okabaka nʼamukoba ati, ‘Munange, oingiire otya munu nga tozwaire ebizwalo ebisa?’ Neye omusaiza oyo yabbaire abula ekyokwiramu.
12 E disse-lhe: Amigo, como entraste aqui, não tendo veste nupcial? E ele emudeceu.
13 Awo okabaka nʼakoba abaweereryabe ati, ‘Mumusibe engalo nʼebigere, era mumumume e nza omu ndikiirya, eeyo egibakungira nʼokuŋiiya amaino olwʼobulumi.’ ”
13 Disse, então, o rei aos servos: Amarrai-o de pés e mãos, levai-o e lançai-
14 Era oYesu nʼamaliirirya ati, “OKibbumba abantu bangi abaayeta okwingira omu bwakabakabwe, neye alondamu batono.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos, escolhidos.
15 Oluzwanyuma lwʼebyo abamo oku Bafalisaayo ni baaba, ni bateesa oku ngeri egibakwatisyamu oYesu omu ntumulaye.
15 Então, retirando-se os fariseus, consultaram entre si como o surpreenderiam em alguma palavra.
16 Awo ni bamutumira abamo oku beegi baabwe, nʼabamo oku bawagiri ba kabaka oKerode, ni bamukoba bati, “Musomesya, tumaite tuti iwe oli wʼamazima, era abantu obeegesya mazima gʼebyo oKibbumba ebyataka bakole. Era tokolerera bantu kukusiima, olwʼokubba bonabona obabitya mu ngeri moiza.
16 E enviaram-lhe os seus discípulos, com os herodianos, dizendo: Mestre, bem sabemos que és verdadeiro e ensinas o caminho de Deus, segundo a verdade, sem te importares com quem quer que seja, porque não olhas à aparência dos homens.
17 Kale atyanu, otukobere, oseega otya? Kituuce okuwa oKaisaali omusolo, ooba bbe?”
17 Dize-nos, pois, que te parece: é lícito pagar o tributo a César ou não?
18 Neye oYesu yabbaire amaite omutego gwabwe, kale nʼabakoba ati, “Bananfunsi inywe, lwaki munkema?
18 Jesus, porém, conhecendo a sua malícia, disse: Por que me experimentais, hipócritas?
19 Mundeetere ondusu ogubasasula omusolo!”
19 Mostrai-me a moeda do tributo. E eles lhe apresentaram um dinheiro.
20 kaisi nʼababuulya ati, “Ekifaananyi nʼamaliina ebiriku byani?”
20 E ele disse-lhes: De quem é esta efígie e
21 Ni bamwiramu bati, “Bya Kaisaali.” Awo nʼabakoba ati, “Kale atyanu ebya Kaisaali mubiwe oKaisaali, nʼebya Kibbumba mubiwe oKibbumba.”
21 Disseram-lhe eles: De César. Então, ele lhes disse: Dai, pois, a César o que
22 Era owebawuliire ebyo, ni beewunya ino. Kale ni bamuleka, era ni baaba.
22 E eles, ouvindo isso, maravilharam-se e, deixando-o, se retiraram.
23 Oku lunaku olunanyere olwo, abamo oku Basedukaayo, abakoba bati mpaawo kuzuukira, ni baaba egiri oYesu.
23 No mesmo dia, chegaram junto dele os saduceus, que dizem não haver ressurreição, e o interrogaram,
24 Awo ni bamubuulya bati, “Musomesya, oMusa yatukobere ati singa omuntu owaafa nga tabyaireku omwana, omuganda wʼomufu ali nʼokufumbirwa onamwandu oyo, kaisi babyalire omufu nago abaana.
24 dizendo: Mestre, Moisés disse: Se morrer alguém, não tendo filhos, casará o seu irmão com a mulher dele e suscitará descendência a seu irmão.
25 Atyanu, wabbairewo abaganda musanvu abetwabbaire tumaite. Era asooka nʼaleeta omukali neye nʼafa nga tabyaireku omwana. Kale omugandawe nʼafumbirwa onamwandu oyo.
25 Ora, houve entre nós sete irmãos; o primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher a seu irmão.
26 Era ekintu ekinyere ekyo niikyo ekyatuukire nʼoku wokubiri nʼoku wokusatu, paka oku womusanvu.
26 Da mesma sorte, o segundo, e o terceiro, até ao sétimo;
27 Oluzwanyuma, omukali yena nʼafa.
27 por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Atyanu olwo oku lunaku olwʼokuzuukira, omukali oyo yalibba waani kwabo omusanvu ngoyo bonabona bamufumbiirweku?”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete será a mulher, visto que todos a possuíram?
29 Awo oYesu nʼabairamu ati, “Mugota lwʼokutamanya Biwandiike, era nʼobwezye bwa Kibbumba.
29 Jesus, porém, respondendo, disse-lhes: Errais, não conhecendo as Escrituras, nem o poder de Deus.
30 Kiri kiti abantu owebalizuukira, balibba ooti bamalaika omwigulu, nga tibakaali babba nʼobufumbo.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem são dados em casamento; mas serão como os anjos no céu.
31 Kaisi ebifa oku kuzuukira, timusomangaku oKibbumba ekiyakobere? Yakobere ati,
31 E, acerca da ressurreição dos mortos, não tendes lido o que Deus vos declarou, dizendo:
32 ‘Ninze oKibbumba wa Ibbulaimu, era wa Isaka, era wa Yaakobbo.’ Iye Kibbumba wʼabantu ababba aboomi newankubbaire nga bamalire okufa, neye tiwa bantu abasigala omu kufa.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó? Ora, Deus não é Deus dos mortos, mas dos vivos.
33 Era ekiziima kyʼabantu owekyawuliire ebyo, ni kyewunya enjegesyaye.
33 E, as turbas, ouvindo isso, ficaram maravilhadas da sua doutrina.
34 Awo aBafalisaayo owebawuliire bati oYesu akaisirye aBasedukaayo, ni bakumbaana okuteesa ekibamukoba.
34 E os fariseus, ouvindo que ele fizera emudecer os saduceus, reuniram-se no mesmo lugar.
35 Era omoiza kwibo, omukugu omu byʼaMateeka ga Musa, nʼamubuulya ngʼamukema ati,
35 E um deles, doutor da lei, interrogou-o para o experimentar, dizendo:
36 “Musomesya, kiragiroki ekikira byonabyona obukulu omu Mateeka ga Musa?”
36 Mestre, qual é o grande mandamento da lei?
37 Awo oYesu nʼamwiramu ati, “Otakenge oMusengwa iye oKibbumbawo nʼomwoyogwo gwonagwona, nʼobwomibwo bwonabwona, nʼebiseegobyo byonabyona.
37 E Jesus disse-lhe: Amarás o Senhor, teu Deus, de todo o teu coração, e de toda a tua alma, e de todo o teu pensamento.
38 Ekyo niikyo ekiragiro ekisooka, era ekikira obukulu.
38 Este é o primeiro e grande mandamento.
39 Kaisi ekyokubiri kifaanana nʼekyo, era kiti: ‘Otakenge omuntu omwinawo, ngʼoweweetaka iwe onyere.’
39 E o segundo, semelhante a este, Amarás o teu próximo como a ti mesmo.
40 Era oku biragiro ebyo ebibiri, aMateeka ga Musa gonagona nʼeBiwandiike byʼabanaabbi kubisinzirira.”
40 Desses dois mandamentos dependem toda a lei e os profetas.
41 Awo aBafalisaayo owebabbaire nga bakaali bakumbaine awo, oYesu nʼababuulya ati,
41 E, estando reunidos os fariseus, interrogou-os Jesus,
42 “Museega mutya oku Kurisito ogubasukireku amafuta? Mwizukulu waani?” Ibo ni bamwiramu bati, “Mwizukulu wa kabaka oDawudi.”
42 dizendo: Que pensais vós do Cristo? De quem é filho? Eles disseram-lhe: De Davi.
43 Awo oYesu niiye okubabuulya ati, “Kale olwo lwaki oDawudi onyere, oweyabbaire ngʼaizwire oMwoyo oMutukulye, yamwetere Musengwawe? Kiri nti yakobere ati,
43 Disse-lhes ele: Como é, então, que Davi, em espírito, lhe chama Senhor, dizendo:
44 ‘OMusengwa iye oKibbumba yakobere oMusengwa wange ati:
44 Disse o Senhor ao meu Senhor: Assenta-te à minha direita, até que eu ponha os teus inimigos por escabelo de teus pés.
45 Awo oYesu nʼamaliriirya ati, “Kale obanga oDawudi onyere amweta Musengwawe, kaisi tete olwo oKurisito ayezya atya okubba mwizukuluwe?”
45 Se Davi, pois, lhe chama Senhor, como é seu filho?
46 Era ni watabbaawo ayezya okumwiramu kadi kibono. Era okuzwa olwo ni watabbaawo muntu ogondi eyagumire nʼamubuulya ebibuulyo ebindi.
46 E ninguém podia responder-lhe uma palavra, nem, desde aquele dia, ousou mais alguém interrogá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.