Marcos 14

Golin New Testament (GVF_WBT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ena kaun iray are kaun sutan wei sinangure, Yuda nen bolima siipe siipe sungure God yalin kobe ta sekungwa kaun kaan Pasoba, te komina birete u bil pekungwa nere milungwa kaun u bawa dire, erin bil mile komina bil nenangwa. Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe, te nil si tongwa yal kobe, Yesu aal kule kanin sire si gulala dire nomanin sire saala erungwa.
1 Faltavam apenas dois dias para a Páscoa e para a festa dos pães sem fermento. Os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei estavam procurando um meio de flagrar Jesus em algum erro e matá-lo.
2 Erere iru dungwa, “Ibal kobe komina bil kiire erin kaun milungure, Yesu kanin sirabinba ibal kobe kura bil bile wi yau dinamua,” dire kane unin si milungwa.
2 Mas diziam: "Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo".
3 Ena Yesu Betani ai Saimon seki egile ki sungwa yal ogu ala milere, komina nere milungure, abal ta ure wel niriin minanin wai wen sungwa, tobe bil bilungwa, mugu dil ali yuure giran si pawa dire garu di Yesu gibilin mina bile tongwa.
3 Estando Jesus em Betânia, reclinado à mesa na casa de um homem conhecido como Simão, o leproso, aproximou-se dele certa mulher com um frasco de alabastro contendo um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela quebrou o frasco e derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Tomba, ibal taw kobe nigi de pire diria ere iru dungwa, “Wel niriin i, tameran imore garu di bile tome?
4 Alguns dos presentes começaram a dizer uns aos outros, indignados: "Por que este desperdício de perfume?
5 Tobe bil teti kina bilangwa, irabinga kul gal bona aa te nekungwa ibal obin si terabinba.” Iru dire yal kobe abal i kan tongwa.
5 Ele poderia ser vendido por trezentos denários, e o dinheiro dado aos pobres". E a repreendiam severamente.
6 Dimba Yesu iru dungwa, “Abal i kan tekio. Tameran nigi de pire tene? Abalini kal wai wen ere na tomua.
6 "Deixem-na em paz", disse Jesus. "Por que a estão perturbando? Ela praticou uma boa ação para comigo.
7 Kul gal bona aa te nekungwa ibal, i bole para morin milamua. Milangwa i kal wai ere yalin kobe terala di piranga ere tenanwa. Tenanba, na i ibal kobe bole baan araway ta milekerabilwa.
7 Pois os pobres vocês sempre terão consigo, e poderão ajudá-los sempre que o desejarem. Mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Abalini kal inin erala di pirungwa eremua. Na gulabinga wel i bile na tenangwa mere, malia kwi imo miliga wel niriin iray bile na tomua.
8 Ela fez o que pôde. Derramou o perfume em meu corpo antecipadamente, preparando-o para o sepultamento.
9 Na kawen di terala i piro. Na guunan kanan gariba ulin kole kole kere di tenangwa gul, abalini kalkan erungwa di maribe erangure, ibal kobe abalini wai pire tenamua,” dungwa.
9 Eu lhes asseguro que onde quer que o evangelho for anunciado, em todo o mundo, também o que ela fez será contado em sua memória".
10 Ena gawlima kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan, yal ta kaan Yudas Isikerio, Yesu bale taal sirala dire pi Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe milungwa gul ongwa.
10 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, dirigiu-se aos chefes dos sacerdotes a fim de lhes entregar Jesus.
11 Ongure, yal kobe yalini ka di tongwa wai pirere, “Tobe teralwa,” dungwa. Ena Yesu bale taal sirala dire kaun ta suul mile kane milungwa.
11 A proposta muito os alegrou, e lhe prometeram dinheiro. Assim, ele procurava uma oportunidade para entregá-lo.
12 Komina bil ta, komina birete u bil pekungwa nere milungwa kaun, kamin kaun ta kawn kule erungure, goma God Yuda nen kobe ta sekungwa kaun, kaan Pasoba, nomanin si pirere bolima siipe siipe si kiingure, gawlima kobe ure iru sirin bile Yesu tongwa, “God Yuda nen kobe ta sekungwa kaun nomanin si pirabina dire, komina nerabinga alde aa tekun ere nerabine?”
12 No primeiro dia da festa dos pães sem fermento, quando se costumava sacrificar o cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: "Aonde queres que vamos e te preparemos a refeição da Páscoa? "
13 Dungure yalini gawlima kobe sutan nusi ere iru di tongwa, “I ogu ai bil pirere yal ta nil mugu kawi ire unangwa kananga i bole para po.
13 Então ele enviou dois de seus discípulos, dizendo-lhes: "Entrem na cidade, e um homem carregando um pote de água virá ao encontro de vocês. Sigam-no
14 Pirere yalini ogu ta ala nangure, i iru di ogu kobaan to. ‘Ka nil si tongwa yal iru di i tomua. Na te gawlima kobe para, God Yuda nen kobe ta sekungwa kaun kaan Pasoba nomanin si pirere, komina nerabina dire i ogin ala kulan ta alde dime?’
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar: ‘O Mestre pergunta: Onde é o meu salão de hóspedes, no qual poderei comer a Páscoa com meus discípulos? ’
15 I iru dinangire yalini kulan ta mine bilkaw dungwa aa tekun erungure i maribe eramia, ena i ali iray komina aa tekun ero.”
15 Ele lhes mostrará uma ampla sala no andar superior, mobiliada e pronta. Façam ali os preparativos para nós".
16 Yesu dungure gawlima kobe sutan pirere pi ogu bil ai ali pirere Yesu dungwa mere, u maribe ongwa kanere komina nenama dire aa tekun erungwa.
16 Os discípulos se retiraram, entraram na cidade e encontraram tudo como Jesus lhes tinha dito. E prepararam a Páscoa.
17 Ena kamin girungure yalini te gawlima kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan ogu iray pi bawa dungwa.
17 Ao anoitecer, Jesus chegou com os Doze.
18 Yal kobe amin dire komina nere milungure Yesu dungwa, “Kawen dirala piro, yal ta u alia milere komina na bole para nobinga, yalini na bale taal sinamua.”
18 Quando estavam comendo, reclinados à mesa, Jesus disse: "Digo-lhes que certamente um de vocês me trairá, alguém que está comendo comigo".
19 Dungure yalin kobe nigi de pire inin inin iru sirin bile Yesu tongwa, “Na i sirabin mo sekirala di piria.”
19 Eles ficaram tristes e, um por um, lhe disseram: "Com certeza não sou eu! "
20 Dungure, Yesu di yalin kobe tongwa, “I yal kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan milinga, yal ta i suna milungwa yalini na bole pele bala taran komina nil bile nobilwa.
20 Afirmou Jesus: "É um dos Doze, alguém que come comigo do mesmo prato.
21 Ka main minin ganin bilungwa mere, Na U Ibal Obinga Yal u baan ta nalwa. Nabinba, yal ta Na U Ibal Obinga Yal bale taal sinangwa yal iwe, aye, giil bil piramua. Man yal iray ta kule yekenangwa, wai wen milamba,” dungwa.
21 O Filho do homem vai, como está escrito a seu respeito. Mas ai daquele que trai o Filho do homem! Melhor lhe seria não haver nascido".
22 Ena yal kobe komina nere milungwa, Yesu komina birete aa tere maki ye God tere, bege dire obin si yal kobe tere iru dungwa, “Na inan miin te gaynan dimia, ire no.”
22 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão, deu graças, partiu-o, e o deu aos discípulos, dizendo: "Tomem; isto é o meu corpo".
23 Dire pare nil wain sin kabe ta ire, maki ye God tere suule obin si yal kobe tongure yal kobe para wen nongwa.
23 Em seguida tomou o cálice, deu graças, ofereceu-o aos discípulos, e todos beberam.
24 Nongure yalini iru di tongwa, “Ibal kobe binanbile God bole guman kane ire u taran nama dire na inan mayan garu diralwa.
24 E lhes disse: "Isto é o meu sangue da aliança, que é derramado em favor de muitos.
25 Na kawen dirala i piro. Malia na nil wain nega mere iru ta ama nekeralba, God kenin ere ke milungwa ai pi milalga eme kwi neralwa.”
25 Eu lhes afirmo que não beberei outra vez do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo no Reino de Deus".
26 Dire yal kobe geril ta di pisere ere malge pire kamin kuul Olibe ongwa.
26 Depois de terem cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Ena Yesu iru di gawlima kobe tongwa, “I yal kobe para nigi de pire na tere u sutaw nanwa. God mile, ‘Na bolima siipe siipe kenin erungwa yal sirabingire, bolima siipe siipe u sutaw namua,’ dungure ka main minin ganin iru bilungwa mere u maribe namua.
27 Disse-lhes Jesus: "Vocês todos me abandonarão. Pois está escrito: ‘Ferirei o pastor, e as ovelhas serão dispersas’.
28 Iru dinamba na gulere alalga God iru erangure pare, na Galili gariba gul goma egire i eme unanwa.”
28 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galiléia".
29 Dungure Pita maan iru dungwa, “Yalin kobe nigi de pire i tere u sutaw namba, na iru ta pire i tekeralwa.”
29 Pedro declarou: "Ainda que todos te abandonem, eu não te abandonarei! "
30 Dungure Yesu iru di yalini tongwa, “Na kawen i inin di terala piro. Kemina gilaa sia korale ginin sutan be dirala di erangwa, i ginin sutakobe na kaanan di aal kule, ka di kile di mena ere na tenanwa.”
30 Respondeu Jesus: "Asseguro-lhe que ainda hoje, esta noite, antes que duas vezes cante o galo, três vezes você me negará".
31 Yesu iru dimba Pita ka dagi dire maan iru di tongwa, “I kaanin di aal kule i teralga, main iru ta paikimua. Iru tekiralga ibal kobe na i bole para na si gulangwa ena para waiwe. I ka di kile di mena ere i tekeralwa.” Dungure ena gawlima kobe Pita dungwa mere para iru dungwa.
31 Mas Pedro insistia ainda mais: "Mesmo que seja preciso que eu morra contigo, nunca te negarei". E todos os outros disseram o mesmo.
32 Ena yal kobe pi eri main ta kaan Gesemani ongure, Yesu iru di gawlima kobe tongwa, “Na ana di God terala erebina i maina amin di milo.”
32 Então foram para um lugar chamado Getsêmani, e Jesus disse aos seus discípulos: "Sentem-se aqui enquanto vou orar".
33 Direre Pita te Yemis te Yon awli baan ta pirere, suna ku ku maa ungure miriin pire milungwa.
33 Levou consigo Pedro, Tiago e João, e começou a ficar aflito e angustiado.
34 Milere iru di yal sutakobe tongwa, “Na inan miriin bilkaw pire milere, gulalga mere piriwa. I abila mile el kwi nu milo.”
34 E lhes disse: "A minha alma está profundamente triste, numa tristeza mortal. Fiquem aqui e vigiem".
35 Direre baan ta pi bawa dire yaa i kwi bile ana di God tere iru dungwa, “Giil ta pirekerala di pirigire, i aa ki di na terala di piringa aa ki di na to.”
35 Indo um pouco mais adiante, prostrou-se e orava para que, se possível, fosse afastada dele aquela hora.
36 Di tere iru dungwa, “Abe, na Abe, kalkan para muru eranga i kuunin biimua. Giil malia na piralga pirekerala di pire iru ere na tenanba, painama di pirangire ena giil piralwa,” dungwa.
36 E dizia: "Aba, Pai, tudo te é possível. Afasta de mim este cálice; contudo, não seja o que eu quero, mas sim o que tu queres".
37 Dire pare urere, yal sutakobe ul pai milungwa kanere ulin yuure iru di Pita tongwa, “Saimon, i ul pai milino? Kaun tawlita kwi mile paikino?
37 Então, voltou aos seus discípulos e os encontrou dormindo. "Simão", disse ele a Pedro, "você está dormindo? Não pôde vigiar nem por uma hora?
38 Satan i kiranin sire kela kule tenangure i manaa dirala dire, i ul paikire si kwi ye mile ana morin di God te milo. I nomanin iru si piringa, na yobilaan biliga eralwa di pirinba gain obin domua.”
38 Vigiem e orem para que não caiam em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca. "
39 Direre kwi pire ana goma dungwa mere kwi dungwa.
39 Mais uma vez ele se afastou e orou, repetindo as mesmas palavras.
40 Dire pare sinaa dire kwi ure yal sutakobe omilin meru dimia, ul pai milungwa kanungwa. Kanungure yalini ka di tenamba, gay gulere pire unin si milungwa.
40 Quando voltou, de novo os encontrou dormindo, porque seus olhos estavam pesados. Eles não sabiam o que lhe dizer.
41 Goma ginin sutan ongwa malia kwi urere iru di yal sutakobe tongwa, “I yal kobe ul painga iray kwi paino? Ena parawe. Na U Ibal Obinga Yal, yal ta bale taal sinangure kal digan ere taalime erungwa yalin kobe na sinangwa kaun u maala omua. Ale ere nabina wo.
41 Voltando pela terceira vez, ele lhes disse: "Vocês ainda dormem e descansam? Basta! Chegou a hora! Eis que o Filho do homem está sendo entregue nas mãos dos pecadores.
42 Bale taal na sinangwa yal kaya maala umia, kano,” dungwa.
42 Levantem-se e vamos! Aí vem aquele que me trai! "
43 Ena ka iru di milungure gawlima kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan yal ta kaan Yudas, te ibal binanbile para, kuba te di kuba pera aa te ire u milungwa. Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe, te nil si tongwa yalin kobe, te singaba kobe nusi erungwa u milungwa.
43 Enquanto ele ainda falava, apareceu Judas, um dos Doze. Com ele estava uma multidão armada de espadas e varas, enviada pelos chefes dos sacerdotes, mestres da lei e líderes religiosos.
44 Ena bale taal sungwa yal goma iru di ibal kobe tongwa, “Yal ta guman mu diralga, yalini yal iray milamua. Iru kane aa gi di mile kanin si awli po.”
44 O traidor havia combinado um sinal com eles: "Aquele a quem eu saudar com um beijo, é ele: prendam-no e levem-no em segurança".
45 Dire u bawa dire gin taran Yesu milungwa gul pire, “Singabo,” dire guman mu dungwa.
45 Dirigindo-se imediatamente a Jesus, Judas disse: "Mestre! ", e o beijou.
46 Dungure Yesu aan aa gi dire kanin sungwa.
46 Os homens agarraram Jesus e o prenderam.
47 Simba yal ta main i milungwa di kuba pera i maribe ere Yuda kenin erungwa yal bil, yalini nil konagi yal ta, kiraan dual kule erungwa.
47 Então, um dos que estavam por perto puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
48 Erungure Yesu iru di ibal kobe tongwa, “I di kuba pera te kuba ire unga, komina kunibe nongwa mere iru kuunin ta milebinga kanin na kulala dire uno?
48 Disse Jesus: "Estou eu chefiando alguma rebelião, para que vocês venham me prender com espadas e varas?
49 Yuda ibal ka main ogu bil kaun kaun ka nil si te milebinga, na kanin ta sikingirawa. Ibal kal main ere na terala dungwa, ka main minin bilungwa mere u maribe nangwa paamua.”
49 Todos os dias eu estava com vocês, ensinando no templo, e vocês não me prenderam. Mas as Escrituras precisam ser cumpridas".
50 Dungure gawlima kobe para, yalini pisere si ere ongwa.
50 Então todos o abandonaram e fugiram.
51 Yal garamil ta Yesu duulin bile ongwa, gal abilabe tawle pirere ongure, yalin kobe yal i aa gi di kanin sinamba
51 Um jovem, vestindo apenas um lençol de linho, estava seguindo a Jesus. Quando tentaram prendê-lo,
52 gal abilabe kurige si ingure yorawan bole si ere ongwa.
52 ele fugiu nu, deixando o lençol para trás.
53 Ena yal kobe Yesu awli pi Yuda ka main kenin erungwa yal bil milungwa gul ongwa. Ongure Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe, te singaba kobe, te nil si tongwa yal kobe para u ku bile milungwa.
53 Levaram Jesus ao sumo sacerdote; e então se reuniram todos os chefes dos sacerdotes, os líderes religiosos e os mestres da lei.
54 Milungure Pita tayan mile duulin bile pire, kenin erungwa yal bil ogin malge pi bawa dire ere suna ongwa. Pirere el kwi nu milungwa yal kobe bole para enderin maala amin di milere, enderin pirungwa.
54 Pedro o seguiu de longe até o pátio do sumo sacerdote. Sentando-se ali com os guardas, esquentava-se junto ao fogo.
55 Kaun iray kenin erungwa yal bil kobe te u ku bilungwa ibal para muru, Yesu si gulala dire ka digwane waa Yesu tenangwa, ka iray yalin kobe waa duungwa. Waa duumba, kol ta i maribe erekungwa.
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Sinédrio estavam procurando depoimentos contra Jesus, para que pudessem condená-lo à morte, mas não encontravam nenhum.
56 Ka kole kanungwa ibal binanbile ure kakiibi dimba, ka di inin inin erere ka dungwa u taran pekungwa.
56 Muitos testemunharam falsamente contra ele, mas as declarações deles não eram coerentes.
57 Ka kol kanungwa ibal taw kakiibi dire iru dungwa,
57 Então se levantaram alguns e declararam falsamente contra ele:
58 “Yesu iru dungwa na piriwa. ‘God ka main ogu bil ibal kiingwa na sulalwa. Sulere pare, kaun sutakobe tawle na inan kwi kiiralwa. Ibal kobe ta kiinangwa kuunin paikimua,’ Yesu iru dimua,” dungwa.
58 "Nós o ouvimos dizer: ‘Destruirei este templo feito por mãos humanas e em três dias construirei outro, não feito por mãos de homens’ ".
59 Iru dimba ka dungwa main i u taran pekungwa.
59 Mas, nem mesmo assim, o depoimento deles era coerente.
60 Yuda ka main kenin erungwa yal bil ibal kobe suna ali alere sirin bile Yesu tongwa, “Maan dinanga ka ta dekino? Ka kol kanungwa yal kobe di maribe erungwa tamintan mere dime?”
60 Depois o sumo sacerdote levantou-se diante deles e perguntou a Jesus: "Você não vai responder à acusação que estes lhe fazem? "
61 Iru sirin bilimba, yalini pire unin si milere waa dire ka ta dikimia. Kenin erungwa yal bil kwi sirin bile tere iru dungwa, “Deminin si tobinga yal, God Wan kaan Kirisito, yalini i milino?”
61 Mas Jesus permaneceu em silêncio e nada respondeu. Outra vez o sumo sacerdote lhe perguntou: "Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito? "
62 Dungure Yesu en dire iru dungwa, “Yalini na miliwa. Na U Ibal Obinga Yal, God Yobilaan Wen Kobaan aan wen kol amin di miliga kanere, te kawa bolimina urabinga para kananwa.”
62 "Sou", disse Jesus. "E vereis o Filho do homem assentado à direita do Poderoso vindo com as nuvens do céu".
63 Dungure kenin erungwa yal bil gal suna aa te ole dire iru dungwa, “Ka kol kanungwa yalin kobe tameran ka kwi diname?
63 O sumo sacerdote, rasgando as próprias vestes, perguntou: "Por que precisamos de mais testemunhas?
64 Yalini inin God gain ka simua. I takal waa di nomanin si pirine?” Dungure ibal para u taran pire iru dungwa, “Yal ki ere milungwa, si gulo.”
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Que acham? " Todos o julgaram digno de morte.
65 Ena yal taw kobe ebil sipa di Yesu tere, yalini omilin guman mina a daw si mile de dagi sire iru di tongwa, “Sungwa i, ibena i sime? Ka kebe yal dungwa mere bolin kule di maribe ero.” El kwi nu milungwa yal kobe para ure yalini de dagi sungwa.
65 Então alguns começaram a cuspir nele; vendaram-lhe os olhos e, dando-lhe murros, diziam: "Profetize! " E os guardas o levaram, dando-lhe tapas.
66 Ena Pita malge yene i milungure kenin erungwa yal bil, nil konagi gi ta urere,
66 Estando Pedro em baixo, no pátio, uma das criadas do sumo sacerdote passou por ali.
67 Pita enderin pirungwa kanere, tena yulin bile kane iru dungwa, “Nasarete nen Yesu milungware i bole para milinwa.”
67 Vendo Pedro a aquecer-se, olhou bem para ele e disse: "Você também estava com Jesus, o Nazareno".
68 Dimba yalini ka di kile di mena ere iru dungwa, “Na kanigiraba i ka dinga i pirekun erekiwa.” Dire pare pi kana giran maala ongwa.
68 Contudo ele o negou, dizendo: "Não o conheço, nem sei do que você está falando". E saiu para o alpendre.
69 Ongure nil konagi gi ama kanere kwi ama di ibal maala milungwa iru di tongwa, “Yalini Yesu enin taw kobe milemua.”
69 Quando a criada o viu lá, disse novamente aos que estavam por perto: "Esse aí é um deles".
70 Dimba, yalini kwi ama ka di kile di mena erungwa. Kaun tawliga mile pire yal kobe maala milungwa iru di Pita tongwa, “I Galili nen milinga, yalini i enin taw kobe milinwa. Ka di i tobinga i kawen di tobinwa.”
70 De novo ele negou. Pouco tempo depois, os que estavam sentados ali perto disseram a Pedro: "Certamente você é um deles. Você é galileu! "
71 Dimba yalini ka nigi dongwa dire iru dungwa, “God mabin mina kawen di tekerala God na sinangwa paamua. Yalini i kane dinga na guman ta kanekigirawa.”
71 Ele começou a se amaldiçoar e a jurar: "Não conheço o homem de quem vocês estão falando! "
72 Dungure sia korale gin taran kwi be dungwa. Dungure Yesu goma ka iru di Pita tongwa, “Sia korale ginin sutan be dirala pirangwa i ginin sutakobe na kaanan di aal kule, ka di kile di mena ere na tenanwa,” dire Yesu goma iru di Pita tongwa nomanin si pirere kay mun bile yaare simil kay miingwa.
72 E logo o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: "Antes que duas vezes cante o galo, você me negará três vezes". E se pôs a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.