Lucas 19
Golin New Testament (GVF_WBT) vs NTLH
1 Ena Yesu Yeriko ai suna pire baan ta nala di ongwa.
1 Jesus entrou em Jericó e estava atravessando a cidade.
2 Ongure aa te nongwa yal ta kaan Sakias milere, kobile takis ingwa yal singaba milungwa.
2 Morava ali um homem rico, chamado Zaqueu, que era chefe dos cobradores de impostos.
3 Milere Yesu guman kanala di pirimba, ibal binanbile u ku bile milungure, te yalini yal bansu milemia, ena Yesu ta kanekungwa.
3 Ele estava tentando ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, pois Zaqueu era muito baixo.
4 Kanekire ena yalini mugu di goma pire, Yesu unangwa kol nalin i kane milala dire pi eri akola ta maangwa.
4 Então correu adiante da multidão e subiu numa figueira brava para ver Jesus, que devia passar por ali.
5 Maangure Yesu kol i pi bawa dire, kane yebe ere ka iru di Sakias tongwa, “Kemina i na bole pai milabina di piria, i gin taran ere main wo.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhou para cima e disse a Zaqueu:
6 Dungure yalini gin taran yaa main sire, awli ogin pire miinin maare, aa te wai ere tongwa.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu na sua casa, com muita alegria.
7 Iru erungwa ibal kobe kanere, nigi de wen pire Yesu tere iru dungwa, “Kal digan ere taalime erungwa yal ogin, yal iray bole pairala di omua.”
7 Todos os que viram isso começaram a resmungar: — Este homem foi se hospedar na casa de um pecador!
8 Ena Sakias alere, iru di Singaba Yesu tongwa, “Singabo, ena i piro. Na kalkan aa te nobinga, aa te nekungwa ibal kole obin si teralwa. Kakiibi dire kalkan kunibe nobinga, maan te kora kule teralwa. Taran kunibe nobinga sui sui maan teralwa.”
8 Zaqueu se levantou e disse ao Senhor: — Escute, Senhor, eu vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguém, vou devolver quatro vezes mais.
9 Dungure Yesu iru di yalini tongwa, “God ibal aa ki dungure, sigare kule u wai ongwa kemina ogu abili iray u maribe omua. Yal i Ebarakam gawlin para milemua.
9 Então Jesus disse:
10 Ibal kobe God main ta pirekire, wou bilungwa waa duure kanere aa ki di tegire, sigare kule u wai nama dire, Na U Ibal Obinga Yal ere ime wiwa.”
10 Porque o
11 Ena Yesu ka dungwa i, ibal kobe pirungure, ka di bile di ibalin kobe tongwa. Yesu kaya Yerusalem maala ongure, te God kenin ere ke milangwa kaun malia u maribe nama di pirungwa.
11 Jesus contou uma parábola para os que ouviram o que ele tinha dito. Agora ele estava perto de Jerusalém, e por isso eles estavam pensando que o Reino de Deus ia aparecer logo.
12 Piremia ena Yesu di bile dire ka iru di tongwa, “Yal singaba bil ta gariba ta nala dire, garibanin kenin ere milangwa yal bil, di yalini tenama dungure omua.
12 Então Jesus disse:
13 Nala di erungwa kaun i, nil konagi yal anan kole kole muru ‘Ere wo,’ di gala dungure ungure, yal ta kina yal ta aan kawn muru tere, yal ta kina para iru muru tere, yalin kobe kina iru iru tomua. Tere ka iru di tongwa, ‘Na baan ta milabinga kaun i kobile moni i tobinga, i kobile guun inana, konagi ero.’
13 Antes de viajar, chamou dez dos seus empregados, deu a cada um uma moeda de ouro e disse: “Vejam o que vocês conseguem ganhar com este dinheiro, até a minha volta.”
14 Dimba yalini enin gawliman kobe nigi de pire yalini tere, yal taw ka kebe yere ‘Iru do,’ di tongwa, ‘Yal i na kenin ere milama di pirekebinwa.’
14 — Acontece que o povo do seu país o odiava e por isso mandou atrás dele uma comissão para dizer que não queriam que aquele homem fosse feito rei deles.
15 “Ena yal singaba bil i garibanin kenin ere milama dire yal bil ka di tongure, kwi ere ain ure kobile moni tongwa, nil konagi yal kobe ka iru di tongwa, ‘Kobile moni konagi eringa, i maan i kora kule inanga na tenana wo.’
15 — O homem foi feito rei e voltou para casa. Aí mandou chamar os empregados a quem tinha dado o dinheiro, para saber quanto haviam conseguido ganhar.
16 Dungure yal ta ure iru di tongwa, ‘Singabo, i kina yal ta aan kawn muru na tere kobile moni konagi erere, kina yal anan kole kole muru aan kawn muru, maan i teiwa.’
16 O primeiro chegou e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei dez.”
17 Dungure yalini iru dungwa, ‘Kal para erinwa. Nil konagi yal wai mile wiina pai tere milinwa. Kalkan tawliga kenin eringa paimia, ena i ogu ai anan kole kole muru kenin ero di i teralwa.’
17 — “Muito bem!” — respondeu ele. — “Você é um bom empregado! E, porque foi fiel em coisas pequenas, você vai ser o governador de dez cidades.”
18 Yal ta i ongure, nil konagi yal ta ure iru di yalini tongwa, ‘Singabo, i kina yal ta aan kawn muru na tenga, kobile moni konagi erere kina yal anan kole muru aan kawn muru, maan i teiwa.’
18 — O segundo empregado veio e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei cinco.”
19 Dungure ka iru di yalini tongwa, ‘I ogu ai anan kole muru kenin ero, di i teralwa.’
19 — “Você vai ser o governador de cinco cidades!” — disse o patrão.
20 Dungure nil konagi yal ta ure iru dungwa, ‘Singabo, i kina yal ta aan kawn muru na tenga, na kan daa yega imore di paangwa inin i teiwa.
20 — O outro empregado chegou e disse: “Patrão, aqui está a sua moeda. Eu a embrulhei num lenço e a escondi.
21 Pirin pai i tekungwa ibal kalkan i tongure inga, ena i yal naanin paangwa milina di pire, kuril pire i teiwa.’
21 Tive medo do senhor, porque sei que é um homem duro, que tira dos outros o que não é seu e colhe o que não plantou.”
22 Dungure iru di yalini tongwa, ‘Nil konagi yal nigi dinga milinwa. I ka dinga meri, ka kol ere i terabina piro. Pirin pai na tekungwa ibal kalkan na girin di nobinga, ena na yal naanin paiga, i na kaninwa.
22 — Ele respondeu: “Você é um mau empregado! Vou usar as suas próprias palavras para julgá-lo. Você sabia que sou um homem duro, que tiro dos outros o que não é meu e colho o que não plantei.
23 I iru kaninga, tameran na kobile moni ben ala erekine? Eranga ena na kobile moni te ben tawlita maa yebe nangwa para biimia dire, malia ubinga i irabinba.’
23 Então por que você não pôs o meu dinheiro no banco? Assim, quando eu voltasse da viagem, receberia o dinheiro com juros.”
24 Dire iru di ibal maala milungwa tongwa, ‘Yalini kina yal ta aan kawn muru aa tongwa irere, nil konagi yal ta kina yal anan kole kole muru aan kawn muru aa tongwa yal to.’
24 — E disse para os que estavam ali: “Tirem dele a moeda e deem ao que tem dez.”
25 Dungure ibal kobe ka iru di yal singaba tongwa, ‘Dinba yalini kina yal anan kole kole muru aan kawn muru aa tongurawa.’
25 Eles responderam:
26 Dungure maan dire ka iru di tongwa, ‘Yal ta kalkan binanbile kenin ere milungure, taw ama tenangure irere binanbile aa te nenamua. Te yal ta kalkan tawle kenin erekungwa ta tekenangure, kal tawle dungwa yal ta tawal di inamua.
26 — E o patrão disse:
27 Ena ibal kobe na kenin ere milama di pirekire, kaymin paale na tongure, ibalin kobi awli ya ure na milebinga gul si gulo,’ dimua.”
27 E agora tragam aqui os meus inimigos, que não queriam que eu fosse o rei deles, e os matem na minha frente.”
28 Ena Yesu ka di piserere, Yerusalem nala di pire goma ere ongwa.
28 Depois de dizer isso, Jesus foi adiante deles para Jerusalém.
29 Pirere ogu ai sutan Betepage te Betani kamin kuul kaan Olibe binan kol dungwa u bawa dungure, gawlima sutan goma nusi ere
29 Quando iam chegando aos povoados de Betfagé e Betânia, que ficam perto do monte das Oliveiras, enviou dois discípulos na frente,
30 ka iru di tongwa, “I ogu gul kola kaninga po. Pirere ala nala di erangire bolima donki gawlin kumil kwi naan kan kule milungwa kananwa. Ibal aw ta sikungwa milungure, i kan gule ere awliya wo.
30 com a seguinte ordem:
31 Ibal ta mile, ‘Tameran kan gule erine?’ di i tenangwa i ka iru di to, ‘Yal singaba irala di pire konagi ta eramua.’”
31 Se alguém perguntar por que vocês estão fazendo isso, digam que o Mestre precisa dele.
32 Di tongure yal sutan ere pire, Yesu ka di tongwa mere, u maribe ongwa kanungwa.
32 Eles foram e acharam tudo como Jesus tinha dito.
33 Bolima donki kan gule ere milungure, ena kobaan ure iru di tongwa, “Tameran kan gule erine?”
33 Quando estavam desamarrando o jumentinho, os donos perguntaram: — Por que é que vocês estão desamarrando o animal?
34 Dungure yal sutan maan dire ka iru dungwa, “Yal singaba irala di pire konagi ta eramua.”
34 Eles responderam: — O Mestre precisa dele.
35 Dire bolima donki awli pi Yesu milungwa gul pirere, donki mun bolimina inin galsuna kaw tongure, Yesu bolima donki aw sinama dire, aa ki di yebe erungwa.
35 Então eles levaram o jumentinho para Jesus, puseram as suas capas sobre o animal e ajudaram Jesus a montar.
36 Aw si wari ongwa ibal kobe gal kombil bolimina pilaa di yongwa.
36 Conforme ele ia passando, o povo estendia as suas capas no caminho.
37 Kamin kuul Olibe daan ime pire Yerusalem pi maala ongure, gawlima kobe binanbile u ku bilere Yesu kal guman kwi dungwa eremia, ena deminin si God tere maki ye tere gala dire iru dungwa,
37 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém, na descida do monte das Oliveiras, uma grande multidão de seguidores ia com ele. E eles, cheios de alegria, começaram a louvar a Deus em voz alta por tudo o que tinham visto.
38 “Yal Bil ta, God ka dungwa kebe ere yuungwa God yal i miriin pai tenamua. Kamin gul mina ibal den miriin suna ura dungure, yaa ime si milamua. Te God deminin si tongure, taran milemua.”
38 Eles diziam: — Que Deus abençoe o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e
39 Parasi kobe taw u ku bilungwa suna milere, ka iru di Yesu tongwa, “Nil si tongwa yalo, i gawlimanin kobe ka yuul dungwa kan to.”
39 Aí alguns fariseus que estavam no meio da multidão disseram a Jesus: — Mestre, mande que os seus seguidores calem a boca!
40 Dungure Yesu iru dungwa, “Ibalin kobe giran si muure sime milangwa, ena kobile iray ka dungwa i gala dinamua.”
40 Jesus respondeu:
41 Dire pi Yerusalem maala pire kanere, miriin pire tere kay miingwa.
41 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém e viu a cidade, chorou com pena dela
42 Miire iru dungwa, “Yerusalem ibal kobe, i denin miriin suna yaa ime sire mone di milala dire kemina main piranba, maliaga ta pirekinwa.
42 e disse:
43 Ena kaun ta eme i kayminin ibal ure i gul si suna ere kol para si pere dire i yobile i suna eramua.
43 Pois chegarão os dias em que os inimigos vão cercá-la com rampas de ataque, e vão rodeá-la, e apertá-la de todos os lados.
44 Kayminin ibal ure i ibalin kobe para si wei si pisere, te ibal kobe i yobile i suna erungwa para si gulamua. God ure i aa ki dirala di ungwa kaun iray ta pire pol sikina, ena kobile si suule u inin inin pirere, taminin si taran ta dekenamua.”
44 Eles destruirão completamente você e todos os seus moradores. Não ficará uma pedra em cima da outra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio para salvá-la.
45 Ena Yesu mile Yuda ka main ogu bil ala pire kalkan yongwa ibal kobe waa kire di malge ere milere,
45 Jesus entrou no pátio do Templo e começou a expulsar dali os vendedores.
46 iru di tongwa, “God dungwa mere ka main minin ganin iru bilungwa, ‘Na ogu ibal ana dungwa ogu dimua,’ iru dimba, i kalkan yere te gibilin singa, ena kunibe ibal kobile giran ale paangwa mere, na ogu iru paangwa erinwa,” dungwa.
46 Ele lhes disse:
47 Are kaun kaun Yesu ka main ogu bil ala pire ka main nil si te milimba, Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe, te ka main nil si tongwa yal kobe, te yal singaba kobe, yalin kobe iru Yesu si gulabina dire kol ta waa duungwa.
47 Jesus ensinava no pátio do Templo todos os dias. Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes do povo queriam matá-lo.
48 Waa duumba yalini ka dungwa ibal kobe ere gule pire milemia, ena yalin kobe si gulabina di pirimba, kol ta kanekungwa.
48 Mas não achavam jeito de fazer isso, pois todos o escutavam com muita atenção.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.