Lucas 9
Surat Ralan na'a Vaidida (FRD) vs NVT
1 Yesus nasdovu Ni tamata vutu rahin irua ovi rorang Ia, ma nala Ni fareta ovu Ni ngrebat a verin ira, boma raling vatuk nait sian ra tali tamata ra ovu rotu ma lolin tamata ra tali rira suhut ra.
1 Jesus reuniu os Doze e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar enfermidades.
2 Ia nsinir ira ma rti rotu ma lolin tamata ra tali rira suhut ra, ovu rfamalik naꞌa i wean inba ma Ubu nfareta tamata ra wean lahir Raja.
2 Depois, enviou-os para anunciar o reino de Deus e curar os enfermos.
3 Yesus nfalak verin ira ne, “Deka mtyaha afakataka naꞌa bira banbanan a. Deka mtyaha takil, sadawan, kesi, kubang ovu kadaravit. Myoru watan kadaravit ovi rnaꞌa tenabira ra.
3 Ele os instruiu, dizendo: “Não levem coisa alguma em sua jornada. Não levem cajado, nem bolsa de viagem, nem comida, nem dinheiro, nem mesmo uma muda de roupa extra.
4 Wean i tamata ra rtorung ma mnyaꞌa teri rira rahan, na mnyaꞌa inyai, ti naran i mane miti talik rira ahu a.
4 Aonde quer que forem, hospedem-se na mesma casa até partirem da cidade.
5 Wean i tamata ra naꞌa ahu isa wol rtorung ma mnyaꞌa inyai, na byan-talik ahu yai, ovu misnabar vatuk kyavu tali eabira ra, boma neluk faneak ne, Ubu veka nukun ira.”
5 E, se uma cidade se recusar a recebê-los, sacudam a poeira dos pés ao saírem, em sinal de reprovação”.
6 Ba Yesus Ni tamata ra rban-soru ahu ra ma rfamalik Ubu Ni Ivar Lolin, ovu rotu ma lolin tamata ra tali rira suhut ra naꞌa wan inba watan.
6 Então começaram a percorrer os povoados, anunciando as boas-novas e curando os enfermos.
7 Ti ma raja Herodes i ntaha fareta naꞌa propinsi Galilea nrenar afa ovi Yesus notu ra, na wol nkaꞌa ma nroal te nra, tevek tamata boku rfalak ne, Yohanes i nbaptis tamata ra nvaꞌat ewal roak.
7 Quando Herodes Antipas ouviu falar de tudo que Jesus fazia, ficou perplexo, pois alguns diziam que João Batista havia ressuscitado dos mortos.
8 Tamata boku rfalak ne, Elia nvotuk ewal roak, ovu tamata boku vali rfalak ne, nabi isa tali nabi lan ra nvaꞌat ewal roak.
8 Outros acreditavam que Jesus era Elias, ou um dos antigos profetas que tinha voltado à vida.
9 Herodes nfalak ne, “Yaꞌa usinir roak ma tamata ra rvangal Yohanes ulun a, naꞌuk Ia ini tamata iki mngaꞌun Ia ma notu mujizat wean inyai?” Ba nkiwal mane ntuan Yesus.
9 “Eu decapitei João”, dizia Herodes. “Então quem é o homem sobre quem ouço essas histórias?” E procurava ver Jesus.
10 Ti ma Yesus Ni tamata vutu rahin irua ovi nsinir ma rfamalik Ni Ivar Lolin rewal ira, na rfamalik munuk afa ovi rotu ra verin Yesus. Ira rfamalik munuk afa avyai, beti Yesus novun ira ma rti wan isa i nfaseri kota Betsaida ma aksa ira rnaꞌa inyai.
10 Quando os apóstolos voltaram, contaram a Jesus tudo que tinham feito. Em seguida, Jesus se retirou para a cidade de Betsaida, a fim de estar a sós com eles.
11 Naꞌuk ti ma tamata rivun rkaꞌa ne, Yesus ovu Ni tamata ovi rorang Ia rti wan yai, na rorang lahir Ia. Ba Yesus ntorung ma rnaꞌa inyai ma nfamalik i wean inba ma Ubu nfareta wean lahir Raja verin ira, ovu notu ma lolin tamata ovi rdava mane lolin ira tali rira suhut ra.
11 As multidões descobriram seu paradeiro e o seguiram. Ele as recebeu, ensinou-lhes a respeito do reino de Deus e curou os que estavam enfermos.
12 Ti ma lera nakduvul ma laflofan roak, na Yesus Ni tamata vutu rahin irua yai rma ma rfalak verin Ia ne, “Msinir ma tamata rivun ini rti ahu ovi rfaseri wan ini ma rdava rira fanaꞌan, ovu rahan siwelat ma rnaꞌa, tevek ita tnaꞌa wan i tamata ra wol rnaꞌa.”
12 No fim da tarde, os Doze se aproximaram e lhe disseram: “Mande as multidões aos povoados e campos vizinhos, para que encontrem comida e abrigo para passar a noite, pois estamos num lugar isolado”.
13 Naꞌuk Yesus nfalak verin ira ne, “Mia musti fyaꞌan ira!” Ira rfalak ne, “Ami mami roti ilima ovu ian irua watan. Ba wean inyai, na ami musti amati ma amfaha fanaꞌan verin tamata rivun ovi?”
13 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Temos apenas cinco pães e dois peixes”, responderam. “Ou o senhor espera que compremos comida para todo esse povo?”
14 Brana ovi rnaꞌa wan yai kaꞌa bi nlabas rivun ilima.
14 Havia ali cerca de cinco mil homens. Jesus respondeu: “Digam a eles que se sentem em grupos de cinquenta”.
15 Yesus Ni tamata ovi rorang Ia yai rot-orang afa ovi nfalak ra, ba rsinir ma tamata rivun avyai rdoku munuk.
15 Os discípulos seguiram sua instrução, e todos se sentaram.
16 Nata Yesus nala roti ilima ovu ian irua yai, beti ntadata nrata lanit ma nfalak fara weninyai verin Ubu. Ia notu munuk wean inyai, beti nvisul roti avyai ma nala verin Ni tamata ovi rorang Ia, boma rti rsiduk verin tamata rivun avyai.
16 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, partiu-os em pedaços e os entregou aos discípulos para que distribuíssem ao povo.
17 Tamata rivun avyai rafnaꞌan ma evurira ra rveda munuk roak, beti Yesus Ni tamata ovi rorang Ia rasdovuk munuk roti teran ra naꞌa ahir vutu rahin irua rngora.
17 Todos comeram à vontade, e os discípulos encheram ainda doze cestos com as sobras.
18 Amar isa, na Yesus aksa Ia naflurut. Ni tamata ovi rorang Ia rnaꞌa wan yai vali. Ba norat ira ne, “Tamata ra rfalak ne, Yaꞌa ini iki?”
18 Certo dia, Jesus orava em particular, acompanhado apenas dos discípulos. Ele lhes perguntou: “Quem as multidões dizem que eu sou?”.
19 Ira rfalak ne, “Tamata boku rfalak ne, Oa ini Yohanes i nbaptis tamata ra, boku rfalak ne Elia, boku vali rfalak ne, nabi isa tali nabi ovi lan ra nvaꞌat ewal roak.”
19 Os discípulos responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros ainda, que é um dos profetas antigos que ressuscitou”.
20 Yesus norat ira ne, “Naꞌuk mia fyikir ne, Yaꞌa ini iki?” Petrus nfalak ne, “Oa ini Raja i mtevut mami salasilan ra.”
20 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?” Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo enviado por Deus!”.
21 Ba Yesus nfalak teri lahir ma deka rfaivar afa yai verin tamata ra.
21 Jesus advertiu severamente seus discípulos de que não dissessem a ninguém quem ele era.
22 Yesus nfalak verin Ni tamata ovi rorang Ia ne, “Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa musti utuan susa rivun. Dawan Yahudi ra, ovu Yahudi rira dawan mela falurut ra ovu vali Yahudi rira dawan ovi rair Musa ni inukun ra veka ralaꞌing Yaꞌa ma rfedan Yaꞌa, naꞌuk amar itelu nelak, na Ubu veka nfavaꞌat ewal Yaꞌa.”
22 “É necessário que o Filho do Homem sofra muitas coisas”, disse. “Ele será rejeitado pelos líderes do povo, pelos principais sacerdotes e pelos mestres da lei. Será morto, mas no terceiro dia ressuscitará.”
23 Yesus nfalak verin tamata ovi rnaꞌa inyai munuk ne, “Tamata iki watan inan ma norang Yaꞌa, na lokat amar ia musti nalak tenan a ovu nvara ni aa walwalur a. Notu wean inyai, beti bisma norang Yaꞌa.
23 Disse ele à multidão: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome diariamente sua cruz e siga-me.
24 Tamata iki watan inan ma ntahang teri ni vavaꞌat i naꞌa lanit ivavan a, na ia veka wol ni vavaꞌat kakiwal a. Naꞌuk iki watan nmata tevek norang Yaꞌa, na ia veka ni vavaꞌat kakiwal a.
24 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a salvará.
25 Velik ne tamata isa nasdovu munuk metan ovi rnaꞌa lanit ivavan a, naꞌuk wol ni vavaꞌat kakiwal, na ihin aka? Metan ovi rnaꞌa lanit ivavan ini wol rotu ma utun akataka.
25 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder ou destruir a própria vida?
26 Wean i tamata iki watan nmaꞌit ma nfalak ne norang Yaꞌa, ovu wol ntorung afa ovi ufalak ra, na Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa, veka wol utorung vali tamata yai, naꞌut i uma ewal a ovu vanang i nfitik nyadat, ovu Yamang vanan i nfitik nyadat a, ovu vali Ubu Ni sansinir ra tali lanit ratan ovi rmerat urun.
26 Se alguém se envergonhar de mim e de minha mensagem, o Filho do Homem se envergonhará dele quando vier em sua glória e na glória do Pai e dos santos anjos.
27 Afa i ufalak verin mia ini, kena urun! Tali bir tinemun naꞌa wan ini, na boku wol rmata obin, naꞌut inyai na ira veka rsiꞌik lahir wean inba ma Ubu nfareta wean lahir Raja.”
27 Eu lhes digo a verdade: alguns que aqui estão não morrerão antes de ver o reino de Deus!”.
28 Snain a amar iwalu nelak roak tali naꞌut i Yesus nair afa avyai, na Ia novun Petrus, Yohanes ovu Yakobus ma rvaꞌal vuar isa ma raflurut.
28 Cerca de oito dias depois, Jesus levou consigo Pedro, João e Tiago a um monte para orar.
29 Naꞌut i Yesus naflurut, na felan a naling roak Ia, ovu afa ovi nung a neluk ra, rangiar urun ma rfitik-ryadat.
29 Enquanto ele orava, a aparência de seu rosto foi transformada, e suas roupas se tornaram brancas e resplandecentes.
30 — ausente —
30 De repente, Moisés e Elias apareceram e começaram a falar com Jesus.
31 — ausente —
31 Tinham um aspecto glorioso e falavam sobre a partida de Jesus, que estava para se cumprir em Jerusalém.
32 Naꞌut inyai, na Petrus ovu ni kida ra rtuba roak. Brian munuk, na rbatar ma rsiꞌik Yesus ovu vanan i nfitik nyadat a. Ira rsiꞌik vali tamata irua i rdir-ebang Ia.
32 Pedro e os outros lutavam contra o sono, mas acabaram despertando e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Ti ma tamata irua yai mane rti talik Yesus, na Petrus nfalak verin Yesus ne, “Tuan Guru, lolin urun ma tnaꞌa wan ini. Ni lolin a amfadiri befak itelu ma isa verin Oa, isa verin Musa, isa vali verin Elia.” Petrus nfalak wean inyai, naꞌuk wol nfan-aran afa ovi nfalak ra.
33 Quando Moisés e Elias iam se retirando, Pedro, sem saber o que dizia, falou: “Mestre, é maravilhoso estarmos aqui! Vamos fazer três tendas: uma será sua, uma de Moisés e outra de Elias”.
34 Petrus nangrihi obin, na mutan nma ma nkum-teri ira, ba rbobar urun.
34 Enquanto ele ainda falava, uma nuvem surgiu e os envolveu, enchendo-os de medo.
35 Naꞌa mutan ralan yai, na rarenar vai isa nfalak ne, “Ini Yanak i ufili roak Ia. Mryenar afa ovi nfalak ra!”
35 Então uma voz que vinha da nuvem disse: “Este é meu Filho, meu Escolhido. Ouçam-no!”.
36 Ti ma vai yai nlia roak, na rsiꞌik watan i Yesus aksa Ia naꞌa inyai. Naꞌut inyai, na Yesus Ni tamata itelu yai wol rfamalik afa yai verin tamata iki watan.
36 Quando a voz silenciou, só Jesus estava ali. Naquela ocasião, os discípulos não contaram a ninguém o que tinham visto.
37 Ti ma ni ilyan a, na Yesus ovu Ni tamata itelu ovi rorang Ia yai rsuta tali vuar yai, na tamata rivun ilaꞌa rma ma rtuan Yesus.
37 No dia seguinte, quando desceram do monte, uma grande multidão veio ao encontro de Jesus.
38 Brana isa tali tamata rivun avyai nafwak ma nfalak ne, “Tuan Guru, era lablobang verin Oa ma eka msiꞌik yanak a, tevek yanak ikisa laloꞌi watan.
38 Um homem na multidão gritou: “Mestre, suplico-lhe que veja meu filho, o único que tenho!
39 Nait sian isa nlabir ia, ba brian munuk nafwak ma vain a dawan, ovu tenan a raruru lalean ia ma bera faluvur ia. Nait sian yai labir mane nanaꞌa lalawatan ia, ovu not-visal lahir ia.
39 Um espírito impuro se apodera dele e o faz gritar. Lança-o em convulsões e o faz espumar pela boca. Sacode-o violentamente e quase nunca o deixa em paz.
40 Era roak verin Mu tamata ovi rorang Oa ma raling vatuk nait sian yai, naꞌuk wol rot-nala.”
40 Supliquei a seus discípulos que o expulsassem, mas eles não conseguiram”.
41 Ba Yesus ntabu ira ma nfalak ne, “Wean inba mia? Wol bira inorang lahir ovu wol myorang afa ovi kena ra. Amar ifira vali ma udoku ovu mia ma utahang nal ralang ovu mia, tamata ovi wol bira inorang a? Movun yanam a mwa ini!”
41 Jesus disse: “Geração incrédula e corrompida! Até quando estarei com vocês e terei de suportá-los?”. Então disse ao homem: “Traga-me seu filho”.
42 Ti ma kasikoꞌu yai nfaseri Yesus, na nait sian i nleal ia yai nasba vatuk ia nsuta lanun, ovu notu ma tenan a raruru lalean ia. Naꞌuk Yesus nfareta nait sian yai ovu vain dawan ma nti talik kasikoꞌu yai, ovu notu ma kasikoꞌu yai lolin ewal ia, beti nala ia verin yaman a.
42 Quando o menino se aproximou, o demônio o derrubou no chão, numa convulsão violenta. Jesus, porém, repreendeu o espírito impuro, curou o menino e o devolveu ao pai.
43 Ba tamata rivun avyai rtalkaka, tevek rsiꞌik lahir Ubu Ni ngrebat a.
43 Todos se espantaram com a grandiosidade do poder de Deus. Enquanto todos se maravilhavam com seus feitos, Jesus disse aos discípulos:
44 “Mryenar ma lolin ovu deka miblufang afa ovi ufalak ini. Tamata ra veka rala Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa ini, verin tamata ra.”
44 “Ouçam-me e lembrem-se do que lhes digo: o Filho do Homem será traído e entregue em mãos humanas”.
45 Naꞌuk Yesus Ni tamata ovi rorang Ia wol rfan-aran afa ovi nfalak ra, tevek Ubu notu ma wol rfan-aran vaivatul avyai ihirira ra. Ira wol rabrahi vali ma rorat vaivatul avyai ihirira ra.
45 Eles, porém, não entendiam essas coisas. O significado estava escondido deles, de modo que não eram capazes de compreender e tinham medo de perguntar.
46 Yesus Ni tamata ovi rorang Ia rsitaku ulurira naꞌa rira fikiran ra ma rdava ne, iki dawan lia munuk tali ira.
46 Os discípulos começaram a discutir sobre qual deles seria o maior.
47 Naꞌuk Yesus nkaꞌa lahir afa i ranovak naꞌa ralarira ra, ba nala kasikoꞌu isa ma ndir-ebang Ia,
47 Jesus, conhecendo seus pensamentos, trouxe para junto de si uma criança pequena
48 beti nfalak verin ira ne, “Tamata iki watan nalang kasikoꞌu ini tevek narang a, na ia nalang roak Yaꞌa. Tamata iki watan nalang Yaꞌa, na ia nalang roak Ubu i nsinir Yaꞌa, tevek tali bir tinemun, na tamata i wol fyawan akataka, ia veka fyawan urun.”
48 e disse: “Quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou. Portanto, o menor entre vocês será o maior”.
49 Yohanes nfalak ne, “Tuan Guru, ami amsiꞌik tamata isa nala naram a vali ma naling vatuk nait sian a, ba amtab-teri ia, tevek ia wol ntali dida sidovung a.”
49 João disse a Jesus: “Mestre, vimos alguém usar seu nome para expulsar demônios; nós o proibimos, pois ele não era do nosso grupo”.
50 Yesus nfalak verin ia ne, “Deka mtab-teri tamata yai, tevek tamata iki watan wean i wol nangal mia, na ia nlobang roak mia.”
50 “Não o proíbam!”, disse Jesus. “Quem não é contra vocês é a favor de vocês.”
51 Ti ma Yesus Ni amar sarseri roak mane nrata lanit ratan, na nfadoku lahir ma musti nti Yerusalem.
51 Como se aproximava o tempo de ser elevado ao céu, Jesus partiu com determinação para Jerusalém.
52 Ba nsinir lan tamata ifira ma ula ira rti. Tamata avyai rti ahu isa naꞌa propinsi Samaria, ma rasusan munuk lahir afakataka verin Yesus.
52 Enviou mensageiros adiante até um povoado samaritano, a fim de fazerem os preparativos para sua chegada.
53 Naꞌuk tamata ovi rnaꞌa ahu yai ralaꞌing Yesus, tevek rkaꞌa roak ne, Ia mane nti Yerusalem.
53 Contudo, os habitantes do povoado não receberam Jesus, porque parecia evidente que ele estava a caminho de Jerusalém.
54 Ti ma Yesus Ni tamata irua ovi nararira Yakobus ovu Yohanes rkaꞌa afa yai, na rfalak verin Yesus ne, “Duilaꞌa, mtorung ma amera verin Ubu ma nfasuka yafu tali lanit ratan ma nfedan munuk tamata ovi?”
54 Percebendo isso, Tiago e João disseram a Jesus: “Senhor, quer que mandemos cair fogo do céu para consumi-los?”.
55 Naꞌuk Yesus nfulak wahan a ma ntabu irua, tevek rfalak wean inyai,
55 Jesus, porém, se voltou para eles e os repreendeu.
56 beti rti ahu liak.
56 E seguiram para outro povoado.
57 Naꞌut i Yesus ovu Ni tamata ovi rorang Ia rban-ewal mane rti Yerusalem, na tamata isa nfalak verin Ia ne, “Baba, muti inba watan, na orang Oa.”
57 Quando andavam pelo caminho, alguém disse a Jesus: “Eu o seguirei aonde quer que vá”.
58 Yesus nfalak verin ia ne, “Serigala ra warira ma rnaꞌa, ovu manut nangan ra rira renga, naꞌuk Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa, wol wang ma uyari Yaꞌa.”
58 Jesus respondeu: “As raposas têm tocas onde morar e as aves têm ninhos, mas o Filho do Homem não tem sequer um lugar para recostar a cabeça”.
59 Nata Yesus nfalak verin tamata liak isa vali ne, “Morang Yaꞌa!”
59 E a outra pessoa ele disse: “Siga-me”. O homem, porém, respondeu: “Senhor, deixe-me primeiro sepultar meu pai”.
60 Yesus nfalak verin ia ne, “Tamata ovi wol rorang Yaꞌa, ira wearira tamata ovi rmata roak. Ba ira kaꞌi roving tamata ovi rmata roak a, naꞌuk oa musti muti ma fwaivar naꞌa inba watan ne, Ubu nfareta tamata ra wean lahir Raja.”
60 Jesus respondeu: “Deixe que os mortos sepultem seus próprios mortos. Você, porém, deve ir e anunciar o reino de Deus”.
61 Tamata liak isa vali nfalak ne, “Duilaꞌa, yaꞌa mane orang Oa, naꞌuk mtorung ma ti utuli tamata ovi rnaꞌa ning rahan a veki.”
61 Outro, ainda, disse: “Senhor, eu o seguirei, mas deixe que antes me despeça de minha família”.
62 Ba Yesus nfalak ne, “Tamata i betmane nta ni vaꞌi, naꞌuk ntamuri lalawatan, na ni karya wol kena. Wean inyai vali verin tamata ovi inar ma rkarya verin Ubu naꞌa Ni Fareta a.”
62 Mas Jesus lhe disse: “Quem põe a mão no arado e olha para trás não está apto para o reino de Deus”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.