Lucas 17
Surat Ralan na'a Vaidida (FRD) vs NTLH
1 Yesus nfalak verin Ni tamata ovi rorang Ia ne, “Ita tkaꞌa roak ne, afa ovi rotu ma tamata ra rotu aꞌuk salasilan ra veka rnaꞌa, naꞌuk sian urun i lahir verin tamata ovi rotu ma tamata liak ra rotu salasilan.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Ni lolin a, rkeak vatu dawan isa naꞌa tamata avyai relarira ra ma relik ira rti tahat ralan. Rotu wean inyai, na lolin lia tali tamata avyai rotu ma tamata i ni inorang a kakoꞌu nleka ma notu salasilan.
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 Wean inyai bi, msyiꞌik ma lolin afa ovi myotu ra! Wean i terabir-valibira isa notu salasilan, na mtyabu ia. Ba wean i nahil ma ntalik roak tali ni salasilan ra, na myabun ia.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Wean i notu salasilan verin mia fafitu naꞌa amar isa, ovu vali newal nala fafitu ia nma verin mia ma nfalak ne, ‘Yaꞌa ahil roak, ba era ma myabun yaꞌa,’ na mia musti myabun ia.”
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Nata Yesus Ni rasul ra rfalak verin Ia ne, “Duilaꞌa Yesus, fara fwangrebat mami inorang a!”
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Duilaꞌa nfalak ne, “Wean i bira inorang a veran sesawi ni vatul watan, na mia bisma fyalak verin aa dawan ini ne, ‘Mutvutuk lahir ma roal mdiri tahat ralan,’ na veka norang watan mia!”
6 E ele respondeu:
7 “Wean i tamata isa tali bir tinemun ni tamata sansinir nkarya naꞌa ni vaꞌi a, te nwanar ni afwatan ra, ma wean i newal ia tali ni karya, na tamata yai veka nfalak verin ni sansinir yai ne, ‘Mwa ma mufnaꞌan kikyai!’?
7 Jesus disse:
8 Velik aba, wahal lahir! Ia veka nfalak verin ni sansinir yai ne, ‘Mususan afamtahan verin yaꞌa. Moru mu ravit i nmerat a, ma mdiri msiꞌik ma ufnaꞌan-ufnenu munuk veki, beti mufnaꞌan-mufnenu vali.’
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Ia veka nraning ni sansinir yai? Wahal lahir, velik ne notu munuk ni karya ovi nala verin ia.
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Wean watan inyai verin mia vali. Wean i myotu munuk roak afa ovi Ubu nfalak ma myotu ra, na ni lolin a, fyalak ne, ‘Ami tamata sansinir ami watan, ovu wol fyawamami lahir, ba amotu aꞌuk afa ovi musti amotu ra.’ ”
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 Yesus nahu propinsi Samaria ovu propinsi Galilea rira elat ratan a ma nbana nti Yerusalem.
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 Naꞌut i Yesus nti naran ahu isa, na tamata vutu ovi rira suhut ngabaa rma rtuan Ia. Ira rdiri ma yaꞌi raroa ira tali Yesus,
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 ma rafwak ne, “Yesus, Tuan Guru! Mlobang ami.”
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Ba Yesus nsiꞌik ira ma nfalak ne, “Miti ma fyaturu tenabira ra verin Yahudi rira mela falurut ra, ma rsiꞌik tenabira ra ne, lolin roak te wahal.” Naꞌa rira banbanan obin, na lolin lahir ira tali rira suhut a.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Tamata isa tali tamata vutu yai, ti ma nsiꞌik tenan a, na lolin roak ia tali ni suhut a, ba newal ia ma nfadawang Ubu ovu vain dawan.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Nata nsangatur naꞌa Yesus wahan ralan a, ovu nfalak fara weninyai verin Ia. Tamata yai ntali Samaria.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Yesus nfalak ne, “Inlangin a otu ma tamata vutu lolin ewal roak ira tali rira suhut a te wahal? Tamata isi yai rnaꞌa inba?
17 Jesus disse:
18 Wean inbinimi wol tamata isa vali tali ira rma ma rfalak fara weninyai verin Ubu, naꞌuk tamata i wol Yahudi ini saꞌi nma aꞌuk?”
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Yesus nfalak verin tamata yai ne, “Mdiri ma mewal oa kikyai, tevek mu inorang a notu ma lolin roak oa.”
19 E Jesus disse a ele:
20 Tamata Farisi ifira rorat Yesus ne, “Lafira, na Ubu nma ovu Ni Fareta Ralan a?” Ba Yesus nfalak ne, “Ubu Ni Fareta Ralan wol nma ovu faneak ovi tamata ra rsiꞌik,
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 ovu vali tamata ra wol bisma rfalak ne, ‘Eka msyiꞌik, Ia naꞌa ini, te naꞌa ineri!’ Tevek Ubu neluk raja ma nfareta lanit ivavan ini naꞌa roak ralabira ra.”
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Ba Yesus nfalak verin Ni tamata ovi rorang Ia ne, “Ni amar a veka nma ma inabira ma msyiꞌik Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa, naꞌa amar isa watan, naꞌuk mia wol bisma msyiꞌik.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Tamata ra veka rfalak verin mia ne, ‘Msyiꞌik Ia naꞌa ineri!’ Te, ‘Msyiꞌik Ia naꞌa ini!’ Mia deka miti ineri, ovu deka myorang ira.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Tevek Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa, veka uma ewal lanit ivavan ini, ma vanang wean lahir i fitik nyelar tali lanit wahan nti lanit wahan.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Naꞌuk Yaꞌa musti utuan veki wawaꞌuk i dawan urun a, ovu tamata ovi fiang ini rvaꞌat ra veka ralaꞌing Yaꞌa.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 Amar i Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa veka uma, na tamata ra veka wean lahir naꞌut i Nuh nvaꞌat a.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Naꞌut inyai, na tamata ra rafnaꞌan, rafnenu ovu rsifa wean watan wean a, ti naran amar i Nuh nrata ni kabal a. Nata wear dawan nma ma nfedan munuk ira.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 Amar yai wean vali naꞌut i Lot nvaꞌat obin. Tamata rafnaꞌan, rafnenu, rfedi-rfaha afa, ravuri-rava ovu rotu rira rahan ra.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Naꞌut amar i Lot nban-talik kota Sodom, na Ubu nfasuka yafu ovu belerang wean lahir daꞌut tali lanit ratan, ma nvisal tamata ra munuk.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Veka wean vali inyai naꞌut i Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa, uma ma ufavotuk tenang a.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 Naꞌa amar yai, na tamata ovi ryari ira naꞌa rira rahan ratan ra, deka rsuta ma rala rira afa ovi rnaꞌa rira rahan ralan, ovu vali tamata ovi rkarya naꞌa rira vaꞌi ra wol bisma rewal roak ira rti rira rahan ra.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Mingnanang afa i nkena roak Lot awan a.
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Tamata iki watan nfikir aꞌuk ni vavaꞌat naꞌa lanit ivavan a, na ia veka wol ni vavaꞌat kakiwal a. Naꞌuk iki watan wol nfikir ni vavaꞌat tevek norang Yaꞌa, velik ne tamata ra rfedan ia, na ia veka ni vavaꞌat kakiwal.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 Yaꞌa ufalak verin mia ne, naꞌa ovan i veka uma ewal yai, na wean i utuan tamata irua rtuba koꞌi isa, na Ubu veka nala isa, naꞌuk isa nanaꞌa watan.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Wean i vata irua rbutar slaru naꞌa batu putar, na Ubu veka nala isa, naꞌuk isa nanaꞌa watan.” [
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 Wean i tamata irua rnaꞌa vaꞌi, na Ubu veka nala isa, naꞌuk isa nanaꞌa watan.]
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Ba Yesus Ni tamata ovi rorang Ia rorat Ia ne, “Duilaꞌa, afa yai veka nvotuk naꞌa inba?” Ba Ia nfalak verin ira ne, “Wean i matmatan ra rnaꞌa inyai, na manut nangan dawan ovi baꞌi raꞌan afa matmatan ra rnaꞌa vali inyai.”
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.