1 Coríntios 7
Surat Ralan na'a Vaidida (FRD) vs BKJ
1 Terang a valing averi! Fiang ini mane ufalyawang lahir verin mia naꞌa afa ovi mtyulis roak verin yaꞌa. Mia myorat yaꞌa ne, “Wean i brana ra wol rsifa, na inyai lolin watan? Inyai kena te wahal?”
1 Ora, acerca das coisas que me escrevestes, bom seria que o homem não tocasse em mulher.
2 Ufalak ne, kena. Ba ki ufalyawang afa yai verin mia. Tevek tamata rivun rsifa tia ma watan ovu tamata ovi wol awarira verin ira, ba ni lolin a, lokat brana kaꞌi nsifa watan ovu awan a. Lokat vata ra vali musti awarira isa watan, boma deka rsifa tia ma watan ovu tamata ovi wol awarira verin ira.
2 Ainda assim, para evitar fornicação, cada homem tenha a sua própria esposa, e cada mulher tenha o seu próprio marido.
3 Brana i nsifa roak musti notu munuk afa lolin ovi inovan ma notu verin awan a. Wean vali inyai verin vata i nsifa roak a. Ia musti notu munuk afa lolin ovi inovan ma notu verin awan a.
3 O marido cumpra sua obrigação conjugal para com a sua esposa, e da mesma forma também a mulher ao marido.
4 Vata i nsifa roak a, wol mane kaꞌi nfareta watan tenan a, naꞌuk awan nfareta vali ia. Wean vali inyai verin brana i nsifa roak a. Ia wol mane kaꞌi nfareta watan tenan a, naꞌuk awan a nfareta vali ia.
4 A esposa não tem poder sobre o seu próprio corpo, mas o marido; e também semelhante, o marido não tem poder sobre seu próprio corpo, mas a esposa.
5 Deka mane kaꞌi mifena watan ma wol mtyuba ovu awabira ra ma fyakena rira ininan ra. Bis watan ma myotu wean inyai, naꞌuk wol mane mnanat daꞌin, asal ne mian vai isa roak, boma fyadoku amar boku ma miflurut. Myotu munuk wean inyai, beti mtyuba isa ewal, boma nitdawan a deka nweang nala mia, tevek wol mtyahang nala bira ininan ra.
5 Não vos defraudeis um ao outro, exceto se com consentimento, por algum tempo, para que se deem ao jejum e oração; e ajuntai-vos novamente, para que Satanás não vos tente pela vossa falta de autocontrole.
6 Ufalak watan ne, wean i mia ovu awabira ra fyadoku ma wol mtyuba isa naꞌa amar boku, na wol akataka. Naꞌuk yaꞌa wol ufareta mia wean inyai.
6 Mas eu falo isto por permissão, e não como mandamento.
7 Ni lolin a, wean i tamata ra munuk wearira yaꞌa ma wol rsifa. Naꞌuk Ubu nala roak yabi lokat tamata, ba dida yabi ra rsialing ira.
7 Porque eu gostaria que todos os homens fossem como eu. Mas cada homem tem o seu próprio dom de Deus, um de uma maneira, e outro de outra.
8 Naꞌuk tamata ovi wol msyifa ra ovu vata varu ra, eka mryenar ma lolin ning snurak ini: ni lolin a deka msyifa kikyai, ma weabira watan yaꞌa.
8 Eu digo, portanto, aos solteiros e às viúvas, que lhes é bom se permanecerem como eu.
9 Naꞌuk wean i wol mtyahang nala bira ininan ra ma msyifa, na lolin watan ma msyifa. Tevek wean i wahal, na bira ininan yai veka ntafal ma sian.
9 Mas, se não podem conter-se, casem-se. Porque é melhor casar do que abrasar-se.
10 Tamata ovi msyifa roak a, eka mryenar ma lolin fareta i ufalak ini, tevek fareta ini wol ntali yaꞌa, naꞌuk ntali lahir Duilaꞌa. Ihin a wean ini: vata ovi msyifa roak a wol bisma mtyalik awabira ra.
10 E aos casados ordeno, não eu, mas o Senhor, que a mulher não se aparte do seu marido;
11 Wean i mtyalik awabira ra, na wol bisma msyifa ewal ovu tamata liak ra. Naꞌuk bis myotu ma lolin, ma msyifa ewal ovu awabira ra. Brana ovi msyifa roak, wol bisma mtyalik awabira ra.
11 mas, se apartar, que ela permaneça solteira, ou que se reconcilie com o seu marido; e o marido não deixe a sua esposa.
12 Snurak isa ini wol ntali Duilaꞌa, naꞌuk ntali watan yaꞌa. Snurak a wean ini: Wean i teradida isa nsifa roak ovu vata i wol norang Yesus, naꞌuk vata yai ntorung ma ni vavaꞌat isa ovu teradida yai, na deka mane brana ntalik ia.
12 Mas aos restantes digo eu, não o Senhor: Se algum irmão tem esposa descrente, e ela consente em habitar com ele, não a abandone,
13 Wean i vata isa nsifa roak ovu brana i wol norang Yesus, naꞌuk brana yai ntorung ma ni vavaꞌat isa ovu teradida yai, na deka mane vata ntalik ia.
13 e a mulher que tem marido descrente, e ele consente em habitar com ela, não o abandone.
14 Brana i norang roak Duilaꞌa Yesus, naꞌuk awan a wol norang, na Ubu notu ma awan ralan a ntafal ma lolin tevek ni vavaꞌat isa ovu brana a, ovu brana yai ni inorang. Vata i norang roak Duilaꞌa Yesus, naꞌuk awan a wol norang, na Ubu notu ma awan ralan a ntafal ma lolin tevek ni vavaꞌat isa ovu vata a, ovu vata yai ni inorang a. Ubu notu vali wean inyai verin yanabira ra. Wol wean inyai, na yanabira ra wearira lahir kasikoꞌu ovi wol rorang Ubu.
14 Porque o marido descrente é santificado pela esposa, e a esposa descrente é santificada pelo marido. Do contrário, os vossos filhos seriam impuros; mas agora são santos.
15 Naꞌuk wean i tamata isa i norang Yesus, awan a wol norang Yesus, ovu awan a inan ma ntalik ia, na deka ntahang teri awan yai. Notu wean inyai, na nfaturu roak ne, wol ni varvara naꞌa rira sifa yai. Ubu nera roak mia ma bira vavaꞌat ra malinan watan.
15 Mas, se o descrente se apartar, aparte-se; o irmão ou a irmã não está sob a servidão neste caso; mas Deus chamou-nos para a paz.
16 Mia musti mingnanang ne, vata ovi myorang Yesus, kaꞌa bi bisma mlyobang awabira ra ma rorang vali Ia. Brana ovi myorang Yesus, kaꞌa bi bisma mlyobang awabira ra ma rorang vali Ia.
16 Porque, como sabes, ó esposa, se tu salvarás teu marido? Ou, como sabes, ó homem, se tu salvarás tua esposa?
17 Terang a valing averi! Era ma lokat tamata bira vavaꞌat musti wean lahir afa ovi Duilaꞌa nfadoku roak verin mia, naꞌut i nera mia ma myorang Ia. Ufadoku roak ma afa i ufalak ini neluk fareta verin sidovung tamata ovi rorang Yesus munuk.
17 Mas assim como Deus distribuiu a cada homem, como o Senhor chamou a cada um, assim ele ande. E assim eu ordeno em todas as igrejas.
18 Ba wean i tamata isa rsunat roak ia, naꞌut i Ubu nera ia ma norang Yesus, na deka nfonak ni sunat yai ma nfalak ne, wol rsunat ia. Wean vali inyai verin tamata i wol rsunat ia, naꞌut i Ubu nera ia ma norang Yesus, na deka rsunat ia.
18 É algum homem chamado sendo circuncidado? Não se torne incircuncidado. É alguém chamado, estando incircuncidado? Não se torne circuncidado.
19 Tevek rsunat te wol rsunat, irua wearira isa watan, ma wol ihir akataka. Ba afa i lolin urun a, tot-orang afa ovi Ubu nfareta ma totu ra.
19 A circuncisão nada é, e também a incircuncisão nada é, mas sim a guarda dos mandamentos de Deus.
20 Ba fara bira vavaꞌat ra wean lahir i Ubu nfadoku roak verin mia, naꞌut i nera mia ma myorang Yesus.
20 Cada homem permaneça na vocação em que foi chamado.
21 Naꞌut i Ubu nera mia ma myorang Yesus, na myeluk tamata sansinir? Afa yai wol akataka. Naꞌuk wean i bira amar a nanaꞌa ma bisma mdyir-talik tali bira dawan ra, na bis watan.
21 Foste chamado sendo servo? Não te preocupes, mas se tu podes chegar a ser livre, aproveite bastante.
22 Tevek tamata sansinir i Duilaꞌa nera roak ia yai, ni vavaꞌat isa roak ovu Ia. Tamata yai wol neluk sansinir roak, tevek Duilaꞌa Ni roak ia. Wean vali inyai verin tamata ovi wol reluk roak sansinir. Kristus nera roak ira ma rkarya verin Ia, wean lahir tamata sansinir.
22 Porque aquele que é chamado pelo Senhor, sendo servo, é homem livre do Senhor; e, semelhante também aquele que é chamado, sendo livre, é servo de Cristo.
23 Ubu nala Yesus ma tamata ra rfedan roak Ia, ma al nakvanak mia, ba afa yai fyawan urun! Ia notu wean inyai, ba deka mtyorung ma myeluk tamata sansinir verin tamata ra.
23 Fostes comprados por um preço; não sejais servos dos homens.
24 Terang a valing averi! Ubu nera roak mia ma mnyaꞌa sidovung isa ovu Ia. Ba wean inyai, na fara lokat tamata bira vavaꞌat a nanaꞌa watan afa ovi Ubu nfadoku roak a.
24 Irmãos, cada homem permaneça com Deus naquilo que foi chamado.
25 Mane ufamalik naꞌa tamata ovi wol rsifa obin a. Duilaꞌa wol nala fareta verin yaꞌa ma ufamalik afa ini verin mia, naꞌuk yaꞌa ala watan ning fikiran a verin mia, tevek Ubu nfili roak yaꞌa ovu nala Ni rala lolin a verin yaꞌa.
25 Ora, com relação às virgens, eu não tenho mandamento do Senhor; contudo, eu dou a minha opinião, como alguém que tem obtido misericórdia do Senhor para ser fiel.
26 Ita tkaꞌa roak ne, fiang ini dida susa dawan urun, ba ufikir ne, ni lolin a deka msyifa ma weabira watan inyai.
26 Suponho, portanto, que isto é bom por causa da aflição presente, eu digo, que é bom para o homem estar assim.
27 Wean i awabira roak, na deka mdyava lingaꞌan ma mtyalik awabira ra, ovu vali wean i wol awabira obin, na ni lolin a deka mdyava lingaꞌan ma msyifa.
27 Estás ligado a uma esposa? Não busques desligar-te. Estás desligado de uma esposa? Não busques esposa.
28 Wean i wol awabira obin, naꞌuk inabira ma msyifa, na inyai wol salasilan. Vata mnelat ra vali, wean i rsifa, na inyai wol salasilan. Naꞌuk tamata ovi msyifa roak veka mtyuan susa naꞌa bira vavaꞌat ra. Wean inyai bi, inak urun ma ufaroa susa yai tali mia.
28 Mas, se casares, não pecas; e, se a virgem se casar, ela não peca. Porém, os tais terão tribulações na carne, e eu quisera poupar-vos.
29 Terang a valing averi! Yaꞌa ufikir ne, dida amar a mamahin, ba tali amar ini, na deka fyikir daꞌin awabira ra.
29 Mas isto eu vos digo, irmãos: O tempo é curto; o que importa é os que têm esposas sejam como se não tivessem nenhuma;
30 Tamata ovi byakar, tevek ralabira lalau urun a, eka myotu vali ma felabira ra wean tamata ovi ralarira ra wol lalau a. Tamata ovi baꞌi myotu inabira lolin a, eka myotu felabira ra wean tamata ovi wol rotu roak inarira lolin. Tamata ovi baꞌi fyaha afa, eka myotu felabira ra wean tamata ovi wol rfaha roak afa. Myotu wean inyai, boma ivaꞌubira ma mkyarya verin Ubu.
30 e os que choram, como se não chorassem; e os que se alegram, como se não se alegrassem; e os que compram, como se não possuíssem;
31 Tamata ovi baꞌi fyikir aꞌuk afa ovi rnaꞌa lanit ivavan a, deka fyikir kikyai afa avyai, tevek wol mnanat, na lanit ivavan a veka namwear munuk.
31 e os que usam deste mundo, como não abusassem dele, porque a moda deste mundo passa.
32 Yaꞌa inak vali ma deka fyikir daꞌin bira vavaꞌat ra. Tamata ovi wol awarira, rfikir aꞌuk Duilaꞌa. Tamata ovi wearira inyai, rfikir aꞌuk ne, rotu wean inba, boma Duilaꞌa ralan a lolin ira.
32 Mas quero que estejais livres de preocupações. Aquele que é solteiro cuida das coisas que pertencem ao Senhor, e como ele pode agradar ao Senhor;
33 Naꞌuk brana ovi rsifa roak baꞌi rfikir aꞌuk afa ovi rnaꞌa lanit ivavan ini, ma rdava aꞌuk mane rfaloling awarira ra.
33 mas o que é casado cuida das coisas que são do mundo, em como ele pode agradar à sua esposa.
34 Ira rotu wean inyai, ba ralarira ra wol rnaꞌa wan isa roak. Vata ovi wol rsifa ovu mnelat ra, ira bisma rfikir aꞌuk afa ovi Duilaꞌa notu ra, boma tenarira ra ovu ralarira ra rmerat urun verin Ia. Naꞌuk vata ovi rsifa roak ra rfikir aꞌuk afa ovi rnaꞌa lanit ivavan ini, tevek inar ma rfaloling watan awarira ra.
34 Há diferença também entre a esposa e a virgem; a mulher solteira cuida das coisas do Senhor, para ela poder ser santa, tanto no corpo como no espírito; mas a que é casada cuida das coisas do mundo, em como ela pode agradar o seu marido.
35 Ufalak munuk afa avyai verin mia ma naꞌa bira lolin. Yaꞌa wol mane ufalak teri mia ma deka myotu wean inyai, naꞌuk inak ma myotu afa lolin ra ovu vali afa ovi kena ra, boma wol angangal verin mia ma mkyarya verin Duilaꞌa.
35 E eu digo isso para o vosso proveito; não que eu lance um laço sobre vós, mas para o que é gracioso, para vos unirdes ao Senhor sem distração.
36 Naꞌuk wean i tamata isa nfikir ne, veka notu afa ovi wol inovan ra verin ni vata i rtavun teri roak a, te vata yai ni amar ma nsifa nlia roak, na ni lolin ana, tamata yai nsifa aꞌuk. Wean i rsifa, na wol salasilan.
36 Mas, se algum homem pensa que ele trata sem decoro à sua virgem, se ela passar a flor da idade, e a necessidade o exigir, faça o que quiser; não peca; casem-se.
37 Naꞌuk wean i tamata isa nvolan roak naꞌa ralan a ma wol nsifa ovu ni vata a, na inyai lolin urun, tevek tamata ra wol rkiwal ia ma notu wean inyai. Ia ralan a kaꞌi nfalak, ba wol akataka.
37 Todavia, aquele que está firme em seu coração, não tendo necessidade, mas tendo poder sobre a sua própria vontade, e assim decretou no seu coração, de guardar a sua virgindade, faz bem.
38 Ba tamata i nsifa ovu ni vata a, ia notu vali afa ovi lolin ra. Naꞌuk tamata i wol nsifa lahir ovu ni vata a, ni afa ovi notu ra, lolin lia tali afa ovi tamata i nsifa yai notu ra.
38 Assim, então, aquele que a dá em casamento faz bem; mas o que a não dá em casamento faz melhor.
39 Vata ovi rsifa roak a, wean i awarira ra rvaꞌat obin, na deka rtalik ira. Wean i awarira rmata roak, beti bisma rsifa ewal ovu brana ovi ralarira ra rfalak a, asal ne tamata avyai tamata ovi rorang Duilaꞌa.
39 A esposa está ligada pela lei ao seu marido enquanto ele viver; mas, se o seu marido morrer, ela está livre para se casar com quem quiser, somente no Senhor.
40 Naꞌuk yaꞌa ufikir ne, vata yai veka inan lolin wean i wol nsifa ewal. Yaꞌa ufikir vali ne, afa i ufalak ini wol ntali watan yaꞌa, naꞌuk ntali vali Ubu Ni Roh a.
40 Mas ela será mais feliz se permanecer assim, segundo a minha opinião, e penso também que eu tenho o Espírito de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.