Gênesis 30

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Laheeri, iri akabona kwo atabuta na Yakobo, anatondeera ukuyuvwirwa mukulu wage wa Leya uluugi. Kyanatuma agabwira Yakobo: «Ewe! Naani, umbutage kwo. Kútali kwokwo, ngaafwa.»
1 Quando Raquel percebeu que não podia ter filhos, ficou com inveja da sua irmã Leia e disse ao marido: — Dê-me filhos; se não, eu morro!
2 Yakobo anamúrakarira, ti: «Ka nie Rurema? Si ye kakuyima ibuta!»
2 Jacó ficou zangado com Raquel e disse: — Você está pensando que eu sou Deus? É ele quem não deixa você ter filhos.
3 Laheeri, ti: «Aaho! Umuja-kazi wani Biriha, yoyu. Umúyangage, gira akizi mbutira abaana. Na ku njira yage, naani ngalonge abaana.»
3 Então Raquel disse: — Aqui está a minha escrava Bila; tenha relações com ela. Quando ela tiver um filho, será como se fosse meu. Desse modo eu serei mãe por meio dela .
4 Kwokwo, Laheeri anasikiiriza Yakobo umuja-kazi wage Biriha, abaagage mukaage. Neꞌri Yakobo akamúyanga,
4 Assim, Raquel deu a Jacó a sua escrava Bila para ser sua concubina , e ele teve relações com ela.
5 Biriha anaheeka inda, anamúbutira umwana woꞌbutabana.
5 Bila ficou grávida e deu a Jacó um filho.
6 Ulya Laheeri, ti: «Leero, Rurema ayuvwa amalira gaani. Keera andwira ulubaaja, mu kumbeereza naani umwana woꞌbutabana.» Kyanatuma agamúyinika iziina Daani, (kuli kudeta: atwa ulubaaja).
6 Então Raquel disse: — Este menino vai se chamar Dã porque Deus foi justo comigo. Ele ouviu a minha oração e me deu um filho.
7 Uyo Biriha, anashubi heeka inda, anabutira Yakobo umwana wa kabiri woꞌbutabana.
7 Bila ficou grávida outra vez e deu a Jacó outro filho.
8 Laheeri anadeta: «Twakukurana na mukulu wani, nanamúhima.» Uyo mwana, anamúyinika iziina Nafutaali, (kuli kudeta: twakubana imihuku).
8 Aí Raquel disse: — O nome deste menino será Naftali porque lutei muito contra minha irmã e venci.
9 Uyo Leya, iri akabona kwo atakiri mu buta, anayabiira Ziripa, umuja-kazi wage, anamúheereza Yakobo, gira amúyange.
9 Quando Leia percebeu que não ia ter mais filhos, deu a sua escrava Zilpa a Jacó para ser sua concubina.
10 Uyo Ziripa, anabutira Yakobo umwana woꞌbutabana.
10 E Zilpa deu a Jacó um filho.
11 Leya anadeta: «Maana zino!» Kyanatuma agayinika uyo mwana iziina Gaadi, (kuli kudeta: maana nyiija).
11 Então Leia disse: — Que sorte! Este menino vai se chamar Gade .
12 Uyo Ziripa, umuja-kazi wa Leya, anashubi butira Yakobo umwana wa kabiri woꞌbutabana.
12 Depois Zilpa deu a Jacó outro filho,
13 Leya anashubi deta: «Emwe, buhiirwa! Buno, abiitu bakazi bakola bagakizi deta kwo ndi muhiirwa.» Kyanatuma agamúyinika iziina Hasheeri.
13 e Leia disse: — Como sou feliz! Agora as mulheres dirão que sou feliz. Por isso o menino se chamará Aser .
14 Ikyanya kyoꞌkugesha ingano iri kikahika, Rubeni anagenda iwa ndalo, analeeta yoꞌruvuto, analuheereza nyina, Leya. Haliko, Laheeri anabwira Leya: «We kongwa! Umbeereze ku yulu ruvuto lwa mugala wawe.»
14 Um dia, no tempo da colheita do trigo, Rúben foi ao campo. Ali achou umas mandrágoras e as levou para Leia, a sua mãe. Quando Raquel viu isso, disse a Leia: — Por favor, dê-me algumas das mandrágoras que o seu filho trouxe.
15 Ulya Leya, ti: «Ewe! Ka utazi sirwa, ukunnyaga yibanie? Aahago! Ka ukoli loziizi kwo nguheereze kiri noꞌruvuto lwa mugala wani?»
15 Leia respondeu: — Será que você acha que tomar o meu marido de mim ainda é pouco? Agora vai querer tomar também as mandrágoras que o meu filho me deu? Aí Raquel disse: — Vamos fazer uma troca: você me dá as mandrágoras, e eu deixo que você durma com Jacó esta noite.
16 Kabigingwe, iri Yakobo akafuluka, Leya anagendi múyitanga, anamúbwira: «Zeene, ukwaniini ulaale mu mwani, bwo nakulonga mu kutanga uruvuto lwa mugala wani.» Bwobwo bushigi, Yakobo analaala mwo.
16 De tardinha, quando Jacó chegou do campo, Leia foi encontrar-se com ele e disse: — Esta noite você vai dormir comigo porque eu paguei para isso com as mandrágoras que o meu filho achou. Naquela noite Jacó teve relações com ela.
17 Amahuuno ga Leya, Rurema anagayuvwa. Leya anashubi heeka inda, anabutira Yakobo umwana wa kataanu woꞌbutabana.
17 Deus ouviu a oração de Leia, e ela ficou grávida e deu a Jacó um quinto filho.
18 Leya anadeta: «Bwo nꞌgaheereza yibanie umuja-kazi wani, Rurema keera kandi ambemba.» Kyanatuma uyo mwana, agamúyinika iziina Hisakaari.
18 Então Leia disse: — Este menino se chamará Issacar , pois Deus me recompensou por ter dado a minha escrava ao meu marido.
19 Uyo Leya anashubi heeka inda, anabutira Yakobo umwana wa kalindatu woꞌbutabana,
19 Depois Leia engravidou pela sexta vez e deu a Jacó mais um filho.
20 anadeta: «Keera Rurema ambemba bwija. Na buno, yibanie akola agakizi nzimbaha, bwo keera namúbutira abaana balindatu boꞌbutabana.» Uyo mwana, anamúyinika iziina Zabulooni.
20 E disse: — Deus me deu um belo presente. Agora o meu marido vai ficar comigo porque lhe dei seis filhos. Por isso ela pôs nele o nome de Zebulom .
21 Na mu kuheza, anabuta umwana woꞌbunyere, anamúyinika iziina Dina.
21 Por último Leia teve uma filha e lhe deu o nome de Dina.
22 Ha nyuma, Laheeri naye, Rurema anamúkengeera. Anashuvya amahuuno gaage, mu kumúheereza ibuta.
22 Então Deus lembrou de Raquel. Ele ouviu a sua oração e fez com que ela pudesse ter filhos.
23 Ikyanya uyo Laheeri akaheeka inda, anabuta umwana woꞌbutabana, anadeta: «Leero, Rurema andyosa ishoni.»
23 Ela engravidou e deu à luz um filho. Então disse: — Deus não deixou que eu continuasse envergonhada por não ter filhos.
24 Uyo mwana, anamúyinika iziina Yusefu, ti: «Nahano anyushuulage ugundi mwana woꞌbutabana.»
24 Que o Senhor Deus me dê mais um filho. Por isso ela pôs nele o nome de José .
25 Laheeri, iri akaba keera abuta Yusefu, Yakobo anabwira Labaani: «E mwizo, umbanguulage ngalukire i kaaya, mu kihugo kiitu.
25 Depois do nascimento de José, Jacó disse a Labão: — Deixe-me voltar para a minha terra.
26 Umbeereze bakaanie, naꞌbaana baani. Si keera nꞌgabalonga mu kukukolera. Wenyene uyiji-yiji ngiisi byo ukalonga mu mukolwa gwani. Kwokwo, umbanguulage, mbataahane.»
26 Dê-me os meus filhos e as minhas mulheres, que eu ganhei trabalhando para o senhor, e eu irei embora. O senhor sabe muito bem quanto eu o tenho servido.
27 Haliko Labaani anashuvya: «Nakuyinginga, we kongwa, utee bwatala. Imbuko zambwira kwo hiꞌgulu lyawe, kyo kitumiri Nahano akangashaanira.
27 Labão respondeu: — Fique comigo, por favor, pois por meio de adivinhações fiquei sabendo que o
28 Umbwirage ngiisi byo ngakuhemba, na ngizi kuheereza byo.»
28 Diga quanto quer ganhar, que eu pagarei.
29 Yakobo, ti: «Wenyene uyiji ngiisi kwo nâli kizi kukolera. Ikyanya nâli kizi langa ibitugwa byawe, uyiji-yiji ngiisi kwo bikayolola.
29 Então Jacó disse: — O senhor sabe como tenho trabalhado e como tenho cuidado dos seus animais.
30 Si ikyanya ndâli zaazi yija, ibindu byawe byâli keehiri. Halikago, ukulyokera ho nꞌgayingirira mu mwawe, Nahano anakugashaanira, byanaluguuka. Aaho! Kyanya kikagi kyo ngakolera iyani mbaga?»
30 Antes de eu chegar, o senhor tinha pouco, mas depois tudo aumentou muito. E Deus tem abençoado o senhor em todos os lugares por onde eu tenho andado. Mas agora preciso cuidar da minha própria família.
31 Na wa Labaani, ti: «Bikagi byo namu kuheereza?» Yakobo, ti: «Ndaabyo byo ugambeereza. Haliko, iri wangangirira byo ngakubwira, ngashubi kuragirira, na njubi kuya-kuya ibitugwa byawe.
31 — Quanto você quer que eu lhe pague? — insistiu Labão. Jacó respondeu: — Não quero salário. Eu continuarei a cuidar das suas ovelhas se o senhor concordar com a proposta que vou fazer.
32 «Aahago! Zeene, umbanguule nyingire mu bitugwa byawe, nyobore mwo ngiisi kibuzi kyeꞌbikeba-bikeba, na ngiisi kyoꞌmukara, kuguma na ngiisi mbene yoꞌmuyezi, kandi iri yeꞌbihuuga. Byebyo, byo bigaaba bihembo byani.
32 Hoje vou passar por todo o seu rebanho a fim de separar para mim todos os carneirinhos pretos e todos os cabritos malhados e com manchas. É só isso que eu quero como salário.
33 «Ha nyuma, yibyo bihembo byani, ikyanya ugayiji bitanduula, lyo ugaamenya ku kasiisa kwo ndi mu deta ukuli. Mu bitugwa byani, ngiisi mbene ítagaaba yoꞌmuyezi, kandi iri bihuuga, na ngiisi kibuzi íkitagaaba kyoꞌmukara, lyo ugaamenya kwo nakizimba.»
33 No futuro será fácil o senhor saber se eu tenho sido honesto. Na hora de conferir o meu salário, se houver no meu rebanho carneirinhos que não sejam pretos e cabritos que não sejam malhados ou não tenham manchas, o senhor saberá que fui eu que roubei.
34 Uyo Labaani, ti: «Bwija! Ngiisi byo wadeta, nabiyemeera.»
34 Labão concordou, dizendo: — Está bem. Aceito a sua proposta.
35 Gwogwo mulege-rege, ulya Labaani yenyene anayilala mu bitugwa, anayobora mweꞌbihebe byoshi byeꞌbihuuga, kandi iri byeꞌmiyezi, naꞌmabuguma gooshi geꞌbihuuga kandi iri geꞌmiyezi, neꞌbibuzi byoshi byoꞌmukara. Yibyo byoshi, anabisikiiriza bagala baage.
35 Mas naquele mesmo dia Labão separou para si todos os cabritos que tinham listas ou manchas, todas as cabras malhadas e as manchadas ou que tinham algum branco e todos os carneirinhos pretos. Ele os entregou aos seus filhos para cuidarem deles
36 Ha nyuma, uyo Labaani na bagala baage, banabitwala hala na Yakobo, ahandu hoꞌlugeezi lweꞌsiku zishatu. Ibitugwa bya Labaani íbikasigala, Yakobo anasigala ali mu bilanga.
36 e se afastou de Jacó a uma distância de três dias de viagem. E Jacó ficou cuidando dos outros animais de Labão.
37 Uyo Yakobo, anatema ingoni mbishi, ku matavi geꞌkiti kyoꞌmulubuna, na ku kiti kyeꞌloozi, na ku kiti kyoꞌmwaramooni. Anaziyubula bikeba-bikeba, zanakizi ba neꞌbilabike byeru.
37 Então Jacó pegou galhos verdes de choupo, de amendoeira e de plátano e descascou-os, fazendo aparecer listas brancas.
38 Ku kyanya ibitugwa byâli kizi yiji shyola mu muvuli, Yakobo âli kizi yabiira zirya ngoni zo akayubula, anazilambike mu miiji ágali mu muvuli, imbere lyeꞌbitugwa. Mukuba, ikyanya ibitugwa byâli kizi yiji shyola, byâli kizi yami linda.
38 Ele pôs esses galhos na frente dos animais, nos bebedouros onde iam beber. Ele fez isso porque eles cruzavam quando iam beber.
39 Ikyanya byâli kizi ba imbere lya yizo ngoni, lyo byanâli kizi yami yima. Kwokwo, yibyo bitugwa byanakizi buta ibyanahene byeꞌbihuuga, kandi iri byoꞌmuyezi, neꞌbyanabuzi byeꞌbikeba-bikeba.
39 E, como cruzavam diante dos galhos, as ovelhas davam crias listadas, com manchas e malhadas.
40 Yakobo anayobora ibibuzi mu mbene. Neꞌkyanya kyoꞌkuyima, Yakobo âli kizi yimiisa ibitugwa bya Labaani ku bipanga byeꞌbikeba-bikeba, na byoꞌmukara. Kwiꞌyo njira, byâli kizi buta ibyanabuzi byeꞌbikeba-bikeba, na byoꞌmukara. Kwokwo, ibitugwa byage byanagenderera ukuyushuuka, anakizi bihandula ku bitugwa bya Labaani.
40 Jacó separou as ovelhas dos bodes e fez com que olhassem na direção dos animais listados e dos animais pretos do rebanho de Labão. Assim, Jacó foi formando o seu próprio rebanho, separando-o dos animais de Labão.
41 Ibitugwa íbishishiri, ikyanya byâli kizi linda, uyo Yakobo anabiikage zirya ngoni mu muvuli gwo byâli kizi shyolera mwo, gira biyimire imbere lyazo.
41 Quando os animais fortes estavam cruzando, Jacó punha os galhos das árvores na frente deles nos bebedouros, e assim eles cruzavam perto dos galhos.
42 Haliko, ku bitugwa byeꞌmijambiira, atâli kizi zibiika. Kwokwo, Labaani anaba ye gakizi ba neꞌbitugwa byoꞌmujambiira, na Yakobo anakizi ba na íbishishiri.
42 Mas na frente dos animais fracos Jacó não punha os galhos. Por isso os animais fracos ficavam para Labão, e os mais fortes ficavam para Jacó.
43 Iri hakatama, Yakobo anayiji ba mugale bweneene. Âli riiri neꞌnguuli zeꞌbibuzi, na zeꞌmbene, neꞌza bapunda, na zeꞌngamiya, kuguma naꞌbaja, kiri naꞌbaja-kazi.
43 Desse modo ele ficou muito rico e chegou a ter muitas ovelhas e cabras, escravos, escravas, camelos e jumentos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 30, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.