Atos 19

GOT WENG ABEM Alokso Abino Kalin (FAI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kale Abolas aka Kodin abiw kal tein bada, Faul atane yán leiw falala un bi yak Efesis abiw una. Kale aka yak audomo, Yesus afan kalin wanang kinim madik teinbidiw ka.
1 Enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo viajou pelas regiões do interior até chegar a Éfeso, no litoral, onde encontrou alguns discípulos.
2 Kale nadane dákadáyam, “kiba Got aket kudawsiw uyo Sinik Abem so dabudusiwe?” Yaka nade isik weng atung fakadu bakodaw, “bá, nuka mak bakoyam, Got Sinik Abem so beno kale bakoyamiw kal keidongin banim.” Kaliwe,
2 Ele lhes perguntou: “Vocês receberam o Espírito Santo quando creram?”. “Não”, responderam eles. “Nem sequer ouvimos que existe o Espírito Santo.”
3 beta ayo Faul dákadáyam bako, “kiba yaknodin wok ban bomin uta bosidiw?” Yaka nade isik bakodaw, “nuka Yon wok ban bomin uta bosuduw.” Akiwade,
3 “Então que batismo vocês receberam?”, perguntou ele. “O batismo de João”, responderam.
4 beta Faul ayo bakoyam, “Yon aka ban keimin ibik dukámamin umi wok ban bomin uta boyamsa. Kale aka bakoyam, ‘kiba kinim mak nam yán tem tadokaba ami aket kudaw keim sidiwano! Kinim am tadokaba win be Yesus ka.’ Yakeisa ko.” Yaka nade
4 Paulo disse: “João batizava com o batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que viria depois, isto é, em Jesus”.
5 ika bemi sung be kidi nadiwade Yesus Kamok win tudow dim wok ban bosiw.
5 Assim que ouviram isso, foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Kale kinim ika wok ban bodiwade, Faul am teng dew yak im dim tei sadano, Sinik Abem ayo madák kiwa imuda nade ika weng kukum baka bom nadiwade lum senin weng baka bom keimsiw.
6 Paulo lhes impôs as mãos e o Espírito Santo veio sobre eles, e falaram em línguas e profetizaram.
7 Kale kinim bidi bako tade tam kilung kal ita kanamsiw.
7 Eram ao todo uns doze homens.
8 Kale Faul aka kayow alewbinon uyo kawákal tein bom nadano sun kuw tam Yu Kayak kawed am une bom nadane weng kitid weng kuw ilelya bom nadane Got ami kasák gu sung be afano, kal bom aket dakfáyamsa.
8 Em seguida, Paulo foi à sinagoga e ali pregou corajosamente durante três meses, argumentando de modo convincente sobre o reino de Deus.
9 Kata kinim madik ika am weng uyo mak afan kale kidilongin dako yon bom nadiwe kalám gu kadákal Kamok ami kukuw uyo weng mafak bakamam kámiw ka. Kale ika imadá nadanade yak Yesus aket kudawsiw kinim ita kuw imadew sun kuw yak kukumin am umi win Taidanas kal une bom weng afet bom bakansiw.
9 Mas alguns deles se mostraram endurecidos, rejeitaram a mensagem e falaram publicamente contra o Caminho. Paulo, então, deixou a sinagoga e levou consigo os discípulos, passando a realizar discussões diárias na escola de Tirano.
10 Kale bo kana bom bidiw bi itol alew keidiw adikum Yu kayak so Gadík kayak so Eisa bakan bidiw so iyo Kamok weng sung uyo adik kidisiw ko.
10 Isso continuou durante os dois anos seguintes, e gente de toda a província da Ásia, tanto judeus como gregos, ouviu a palavra do Senhor.
11 Got kukuw makik makik dukum uyo Faul am dim kanadaw badano,
11 Deus concedeu a Paulo o poder de realizar milagres extraordinários.
12 kinim iyo iwak kidámin ilim but so wok fakudin lim so uyo kudew tad Faul am kal malelaw kudew yak kinim asanusiw iyo maleyamiw im asanin uyo banima nade im sinik mafak kiwa imusiw iyo imadá maek abe unemsiw.
12 Quando lenços ou aventais usados por ele eram colocados sobre enfermos, estes eram curados de suas doenças e deles saíam espíritos malignos.
13 Kale Yu Kayak madik ikil kano ká bom nadiw sinik mafak iyo fotabiw maek abe unemaliw. Kayo kamane ikil iliso Kamok Yesus win tudow dim be kanamumo, kalsiw. Kale ika sinik mafak bakodaw, “Faul ami Yesus sung bakan kába, win tudow dim naka bakokam maek abálo kaki ko.” Kalansiw.
13 Alguns judeus viajavam pelas cidades expulsando espíritos malignos. Tentavam usar o nome do Senhor Jesus, dizendo: “Ordeno que saia em nome de Jesus, a quem Paulo anuncia!”.
14 Kale Yu kayak kanamsiw bidi Sakíwa muduw fet kal ita kanamsiw. Kale Sakíwa be bokal kayak as fakiw dakádawin kinim.
14 Os homens que faziam isso eram os sete filhos de Ceva, um dos principais sacerdotes.
15 Kale am mak dána ika be kanam áliwo sinik mafak ayo weng atung fakudu bakoyam, “Yesus be nalam kal ade Faul akal nalam kal, kata kiba kan kiwta?” Yak badane,
15 Certa ocasião, o espírito maligno respondeu: “Eu conheço Jesus e conheço Paulo, mas quem são vocês?”.
16 beta kinim sinik dew fakusa ayo yod matam im dim abe nadanade ata tabano kalomo kinim bidi yanfau bom nadane im lim kal uyo badal badal kutiyama am uyo kudá kaim sau sau mayow misun biyaku sakabesiw.
16 O homem possuído pelo espírito maligno saltou em cima deles e os atacou com tanta violência que fugiram da casa, despidos e feridos.
17 Yu Kayak so Gadík so Efesis abiw bidiw kawák iyo kanodu weng bu kal kei nadiwe im aket fingánin so kei bom Kamok win uyo dukum kuw tam so kufádawa,
17 A notícia do ocorrido se espalhou rapidamente por toda a cidade de Éfeso, tanto entre judeus como entre gregos, e sobre eles veio um temor reverente, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 bom nadiwo kinim seng Yesus aket kudawiw iyo tad ilim kukuw mafak ban keimin uyo kuw musun tei bidiwo,
18 Muitos dos que creram confessaram suas obras pecaminosas.
19 kimon akamin seng ikil iliso ilim buk uyo kinim wanang kin dim faku kudew tad as abudsiw umi kun uyo kuek kuek ding bako kal keidomo, deng seng 60,000 kina keida ka. Kalesiw.
19 Vários deles, que haviam praticado feitiçaria, trouxeram seus livros de encantamentos e os queimaram publicamente. O valor dos livros totalizou cinquenta mil moedas de prata.
20 Bemi leiw ki Kamok weng uyo kitid kuw yak abe maek abe matam dukumasu ka.
20 Assim, a mensagem a respeito do Senhor se espalhou amplamente e teve efeito poderoso.
21 Adikum bo kanodune, yanol Faul ayo Yedusalem kal unono kalanom nadane bako, “naka Maseddoniya bakan so Akeisia bakan so uyo fako yak Yedusalem kal tein si audokabi yanol kawák tam Udom abiw unokabi.” Kale nadanade
21 Depois disso, Paulo se sentiu impelido pelo Espírito a passar pela Macedônia e a Acaia antes de ir a Jerusalém. “E, de lá, devo prosseguir para Roma!”, disse ele.
22 Alam dakádawin kinim alew Timoti so Idastas so ita imadála Maseddoniya uniwe, alami ata Eisa bakan kawákal makso tein si ausa.
22 Então, enviou adiante dele à Macedônia dois assistentes, Timóteo e Erasto, e permaneceu um pouco mais na província da Ásia.
23 Kale bemi atan kawákal, kinim madik iyo Kamok am kukuw kus utam wengal fukan bidiwo,
23 Por essa época, houve enorme tumulto em Éfeso por causa do Caminho.
24 kinim mak am win Damítadias so alam wok fakudin kinim so ika tum tong tuw ufek ufek kidelin, kale ika tong tuw ibakamin Atemis so umi Yol am so umi kit katiw katiw uyo kidel bom kisol sán aliw.
24 Começou com Demétrio, ourives que fabricava modelos de prata do templo da deusa grega Ártemis e que empregava muitos artífices.
25 Kale beta Damítadias ayo kinim bidi so kinim madik alam wok dew yak imi wok dida dida bom dakodawa dakodawin so iyo adikum gán dáyama tadiwade bakoyam, “kinimá, kilim kal nuka nulum wansiki dusikín dim kal moni seng uyo tademabu ka.
25 Ele os reuniu a outros que trabalhavam em ofícios semelhantes e disse: “Senhores, vocês sabem que nossa prosperidade vem deste empreendimento.
26 Kiba utamin, Faul aka wanang kinim seng aket takoyam imadew yak alam mit tem una Efesis abiw kayak seng keidiw adikum bakan Eisa kayak so ika Faul mit tem uniw. Kale Faul aka weng bako nada, ‘kim got kinim teng tuw kidelbiw be atin got báyo.’ Yakba.
26 Mas, como vocês viram e ouviram, esse sujeito, Paulo, convenceu muita gente de que deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade. Fez isso não apenas aqui em Éfeso, mas em toda a província.
27 Bewok be kail so ko, be nulum wansiki dusikín win kidel uta kuw kutinokabu bá, kata alo got Atemis um Yol am win dukum uluso kutinokabu. Ade uka Eisa bakan wanang kinim so anang bakan adikum kuw tabodu so imi win kufámamin uyo win kutamomama win banim taw keimamokabiw.” Yakane,
27 Claro que não me refiro apenas à perda do respeito público por nossa atividade. Também me preocupa que o templo da grande deusa Ártemis perca sua influência e que esta deusa magnífica, adorada em toda a província da Ásia e ao redor do mundo, seja destituída de seu grande prestígio!”.
28 kinim wanang seng seng ika be kidi nadiwade aket keng keiyama weng dukum baka bom nadiwe bako, “Atemis uka Efesis abiw kayak num dukumo!” Yul kalan bom
28 Ao ouvir isso, ficaram furiosos e começaram a gritar: “Grande é Ártemis dos efésios!”.
29 wabising abiw dukum uyo adikum yak aba maek aba au nadawade wakadu wakade tad Maseddoniya abiw kal kinim alew Gayas so Adistakas so Faul so kámin kinim iyo imadew faku gidi gidi imadew yak weng takenin am uniwe,
29 Em pouco tempo, a cidade toda estava uma confusão. O povo correu para o anfiteatro, arrastando os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de viagem de Paulo.
30 Faul akal yak wanang kinim kin dim kadákal weng bakamono kanamsa. Kata Yesus aket kukádawin wanang kinim ita báyo kale dawtamansiw.
30 Ele também quis entrar, mas os discípulos não permitiram.
31 Ade Faul alam awkinum kasal madik bakan kawák umi gawman gebom gebom ikil iliso weng kudáliw tad bakodaw, “kaba yak wanang kinim kin dim unemin báyo.” Akansiw.
31 Alguns amigos de Paulo, oficiais da província, também lhe enviaram um recado no qual suplicaram que não arriscasse a vida entrando no anfiteatro.
32 Kale wanang kinim yak weng takenin am unbiw, ika im kal banim, kayo ikil weng kukum bakan bom yul kal bidiw wáw madik ikil weng kukum bakan bom yul kal bidiw, kei bidiwe atinim kinim ikil aket fukan bom watawo kale nuka tad kalak tadbuwe tadbuwe? Kal bom amonsiw.
32 Lá dentro, em polvorosa, o povo todo gritava, e cada um dizia uma coisa. Na verdade, a maioria nem sabia por que estava ali.
33 Yu Kayak im aket Aleksanda ata weng mit kayak kaí, kale nadiwe ei fakodawiw net kin gubuyo kal tod teng kufoda weng uyo sading kaliwo, ilim kin dim kal tod alam kál ged sánin weng bakayamono, kale kanaba.
33 Entre a multidão, os judeus empurraram Alexandre para a frente e ordenaram que explicasse a situação. Ele fez sinal pedindo silêncio e tentou falar.
34 Kata kinim wanang ika Aleksanda atamomo, aka Yu Kayak ka. Kale nadiwe ilim bán bán adikum makuw yul abem kal bom bako, “Atemis be Efesis kinim wanang nulum dukumo,” kale kale bidiw bi atan mangam uyo alew banimsa.
34 No entanto, quando a multidão percebeu que ele era judeu, começou a gritar novamente e continuou por cerca de duas horas: “Grande é Ártemis dos efésios!”.
35 Kale beta abiw dukum kawák weng mit godin kinim mak matam tod kinim wanang weng sading kalin yakei nadane bakayam, “Efesis kinim kiba, kidilin, adikum bakan kayak ika ilim kal keidomo, Efesis abiw kayak ika got Atemis dukum ulum Yol am so umi kit tum abid tikino kal kutina madák tasu so bo Efesis kayak ita kin mo bidiwo, kalanábiw.
35 Por fim, o escrivão da cidade conseguiu acalmar a multidão e disse: “Cidadãos de Éfeso, todos sabem que Éfeso é a guardiã do templo da grande Ártemis, cuja imagem caiu do céu para nós.
36 Kayo kinim mak bako be ibakanin wengo kaloma banim, be alam kanom sading kalin, kiba aket fakan dádongin banim, wabising kukuw mafak kanamin bá.
36 Portanto, sendo este um fato inegável, acalmem-se e não façam nada precipitadamente.
37 Kiba kinim alew imadew tadiw, kata ika matam num Yol am yakot mak wanongin banim ade weng mafak weng mak num got Atemis umi bakamamongin banim, kata imadew tad kalakal tadbiw kala.
37 Vocês trouxeram estes homens aqui, mas eles não roubaram nada do templo nem disseram coisa alguma contra nossa deusa.
38 Kaleyo Damítadias so tum kidelin kinim so ika kinim weng kanodawokabiw, beta kot uyo am dánámin sun kuw bisuyábu ade abiw taktakin kinim gebom gebom so sun kuw teinábiw. Gebom gebom im kin dim ika ken taktakyamin kala.
38 “Se Demétrio e seus artífices têm alguma queixa contra eles, os tribunais estão abertos e há oficiais disponíveis para ouvir o caso. Que façam acusações formais.
39 Kata kiba ayo weng makso kaí, kudew tad ukul ulum miso taktakin bán kal kidel kuyo kudew tam kot keimin bán unemin ko.
39 E, se há outras queixas que desejam apresentar, elas podem ser resolvidas em assembleia, conforme a lei.
40 Kale num kanabuw be kail so tá, watawo kaleyo bá, nuka kamano ilik alokin so weng takenin mafak kanabuw bo weng mit banim, kayo be masi un tabudin kinim ika tad imadew kot keidumo kalokabiw, kata nuka num weng so mak nulum luk dudu bakanokabuw bá.”
40 Corremos o perigo de ser acusados de provocar desordem, pois não há motivo para este tumulto. E, se exigirem de nós uma explicação, não teremos o que dizer”.
41 Yakei imadála unsiw.
41 Então os despediu, e a multidão se dispersou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.