Romanos 7

Eyacuiñajjija Esohui (ESENT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ecuea epeejji cuana, Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo miquianajaya eba. Jamajjeya jama baña baꞌa: Eseya eshe nequijo ca ca oe esohui etehueꞌyo jayojja jama cabaꞌyahua tii, manoꞌyo majje pojjeama.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Miquiana ba meesahuajji eyaya jama huohuiaña baꞌa: Eyacuiñajjiya jama huohui canaje baꞌa: —Ehuanase ojaya yahue nijje cabaꞌyahua tii tii. ¡Yahue manoꞌyo jjimajo, pea nijje aꞌa jjahueaqui meeꞌyojji! ¡O manoꞌyajo ca ca peajo cajjahueaquiꞌyahua!
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Ojaya yahue manoꞌyo jjima eshe nequi tiijo, peajo jjahueaqui nishoꞌyanijo, oya ehuanase pea cojjojji poani. Ojaya yahue manoꞌyo majje ca ca oya eꞌahuemano. Oya ahuemaꞌ jayojja peajo cajjahueaquiꞌyahua. Jjahueaqui oꞌoya majje pea cojjojji jayojja jama pojjeama —jamaya huohui canaje yahuajo nei Eyacuiñajjiya.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Jamajje ecuea epeejji cuana, miquianajaya eba neineijji eyaya jamaya huohuiaña. Jesosa nijje jjapeequianijo epona eꞌahuemano jjahueaquiani jayojja jama poani. Eꞌe, yahuajo Jesosa ba jjimahuajo eseya quea quehua jjashahuabaquinaje jama baꞌa: —Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo jayojjaya jama atiitiiañajo, ohuaya eseya baꞌe tiitii mee cajeꞌyo onijje eyajo —jamaya eseya poꞌajjanaje.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Yahuajo Jesosaja epeejji po jjimahuajo eseya baꞌenaje esejaya ejjashahuabaquijji quea tai jayojjaya. Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo ba majje shajjamaꞌ po sa neinei poanaje jama baꞌa: “¡Aꞌa pea siijji!” ba majjeya eseya pea sii sa neinei poanaje. Jamaya eseyaya Eyacuiñajji quea quene po meenaje. Jamajjeya Eyacuiñajji nijje ebaꞌeꞌyojji tii tii pojjeama.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Yahuajo aje oe eseya mimishi pajea meemee ajja. Jiquio ecua Eyacuiñajjija esohui shajjaꞌajja majje jamatii ameemee ajja. Jjeya ca ca Jesosa esejaya mimishi sosejje manoꞌyonajejo, eseya pea jjashahuabaquime poani. Eseyaya baña esohui etehue jayojja jama añajo pojjeama Eyacuiñajjiya eseya quea pame baꞌe tiitii mee cajeꞌyo. Jesosa nijje jjapeequianijo ca ca eseya pea jjashahuabaquime poani. Edojjoshahua Pameya eseya quea pame nee baꞌe meesahua canijo, Eyacuiñajji quea bihui nee po mee sa aña.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo ba majje ca ca esejaya eba poa eseya shajjamaꞌ poani. Jamatii beca cuana jama poani pojjaꞌa baꞌa: —¿Aꞌa esohui etehueꞌyo jayojja jama eꞌaꞌyojji pojjeama?
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Ma ba majje ca ca eshahuaa eya onajaya aquiana jea ba neinei mee canaje quea huiso nee. Yahuajo esohui ba jjimajo ca ca ecuea ba jjima poanaje eya shajjamaꞌ poani onajaya aquiana jea ba majje.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Yahuajo esohui etehueꞌyo ba jjimajo eya shajjamaꞌ pojjeama poso jjabaquinaje. Quijje Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo ba majje ca ca eyaya banaje jama baꞌa: —Eꞌe, eya ca iña shajjamaꞌ nei nei poani, de. Eyacuiñajjiya eya quea nee nee po mee cajeꞌyo, de —eya poanaje.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Jamajjeya Eyacuiñajjija esohui jama ebaꞌe tiitii jojjemo eseya Eyacuiñajji nijje baꞌe tiitii meeꞌyome. Eyaya ojaya esohui jama ajjima tiitiijo ca ca eya Eyacuiñajjiya quea nee nee po mee cajeꞌyo.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Eyaya Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo jayojja jama aꞌajjaꞌyonaje. Chojja, ameemee ajja, de, quea mimishi nee nee. Jamajjeya esohui jayojja jama atiitii jjimajo aje oe Eyacuiñajji enijje quea quene nee nee poaje, eya quea nee nee po mee cajeꞌyo tii tii.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Jamatii Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo quea pame nee eꞌe jojo nei, Eyacuiñajjija ejjashahuabaquijji ese quea bihui baꞌe meesahuajji.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Jamajjeya Eyacuiñajjija esohui quea pame ba neineiꞌyo majje, ¿aꞌa Eyacuiñajjiya eya quea nee nee po mee cajeꞌyo? Chojja, jamaya pojjeama. Eyacuiñajjiya ojaya esohui tehue mee ca poa ojjañaja ebajji shajjamaꞌ nei nei quea tai nee nee poani cuana jjabahuejjaquijji Eyacuiñajjiya quea nee nee po mee cajeꞌyo. Jamajjeya esohui ba jjimajo eya shajjamaꞌ pojjeama poso jjabaquinaje; ba majje ca ca jamatii eya mimishi po majamaja sa neinei poanaje. Eyacuiñajji quea quene po meenaje enijje. Quea pame po sa poani, jamatii quea pame po ajja. Mimishi botiꞌama; jamatii jamaya eyaya aña.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Esejaya eba Eyacuiñajjija esohui quea pame nee nee. Eya ca ca pameꞌama, shajjamaꞌ peaꞌai, de. Jamajjeya eya jamatii quea pame baꞌe meemee ajja ojaya esohui jayojja. Jiquio ecua echacojji ojaya echacomeejjija esohui jayojja chaco sa po ajja, jamatii jamaya chaco caje jama jayojjaya eya quea mimishi po sa poꞌyo ajja, jamatii quea mimishi poani.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Eyacuiñajjija esohui jayojja jama aꞌajja majje eya jjashahuabaquiani jama baꞌa: —¡Dee! ¿Apiojji shai eya quea pame nee po ajja? Eꞌe de, eya quea pame po nishoani.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Eꞌe de, ecuea eba Eyacuiñajjija esohui quea jaꞌa nee. Jamajjeya eya quea yeno poani ma esohui jayojja jama mi amajje.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Jjeya ca ca ecuea pea jjashahuabaquime quea jaꞌa poanijo ma ecua eya yahuajo baꞌyaninaje jama po sa poꞌyo ajja. Jamatii ecuea ejjashahuabaquiꞌyojji quea mimishi; e poaninaje yahuajo pajeapajeaꞌyo ajja. Eꞌe de, ecuea ejjashahuabaquijji quea mimishi yani, de. Cajaa.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Ecuea eba jama baꞌa: Quea mimishi jjejojo eya jamatii quea jaꞌa nee jjashahuabaqui ajja tii tii. Eya quea jaꞌa nee po sa poꞌyo majje jamaya eyaya ameemee ajja, de. Quea mimishi nee nee iña, de.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Eꞌe de, eya quea pame nee po sa poani. Jamatii quea pame, quea jaꞌa poꞌajjani. Mimishi po sa poꞌyo ajja, de. Jamatii quea mimishi poani.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Mimishi amajje eya quea yeno poani. Mimishi a sa poꞌyo ajja. Jamajjeya mimishi aꞌyo majje ecuea eba ecuea ebaꞌejji ma ecua eya yahuajo baꞌyaninaje jama eyaya atiitiiaña.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Eꞌe, eya quea pame nee Jesosa jayojja baꞌe sa poani nei nei. Jamatii eya caꞌaꞌamajo quea pame atiitii ajja. Ecuea ejjashahuabaquijji quea mimishi yani, ma e yahuajo baꞌyaninaje quea tai poaninaje. Maya eya pajeapajeaꞌyo ajja.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Eꞌe de, Eyacuiñajjija esohui ecuea quea jea nee nee. Maya eyaya a sa aña.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Jamatii ecuea ejjashahuabaquijji jjeya jiquio jama baꞌa: —Quea pame nee a sa aña Eyacuiñajjija esohui jayojjaya —eya poani. Jamatii jamaya eyaya ameemee ajja. Ecuea ejjashahuabaquijji yahuajo jayojja jama aña, quea mimishi. Eꞌe de, eya quea mimishi nee nee; mimishi cuana pajeaꞌyo ajja. Eya jama poani baꞌa: Onajaya esohui quea mimishi jayojja jama eyaya aña tii tii.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Eꞌe, eya quea yeno poani mimishi amajje. ¿Aya acuae eya mimishi pajea neinei meesahua cajeꞌyo soꞌo?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Esejaya Emeshi Mese nei Jesosa Quito quea caꞌa nee nee poani. Jamajjeya ohuaya eya mimishi pajea meesahua cajeꞌyo, eꞌe jojo nei. Jamajjeya eyaya Eyacuiñajji bihuiaña jama baꞌa: —Ecue Chii, miyaya eya jaahuanaña quea pame nee nee.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.