Mateus 13

Eyacuiñajjija Esohui (ESENT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Majoya Jesosa equijo ani cuayaquinaje. Bae sahua huasijje poqui majje anioquenaje.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Majoya o que jjachichaquinaje dejja cuana quea huiso nee nee. Jamajje bishe yasijje nequisohuaqui majje anioquenaje esohui huohuiya. Dejja cuana meshijajijo aninaje.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Bishe quecuayiyejea cajo, Jesosaa oya sohuihuohui canaje quea huiso nee nee. Pea esohui ona jjashahuabaquijji huohui canaje o ba meesahuajji. Jama acanaje baꞌa:
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 —Ebanajji cuana poquinaje banaa. Esoꞌ jeaaja canijo, oe pojji esoꞌ oquequinaje ejiojji yasijje. Poeyanaje cuichojji cuana; ijjia caꞌyonaje esoꞌ.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Pea esoꞌ oquequinaje mei biajje. Meshi chamajo esoꞌ pohuaꞌajjaꞌyonaje.
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 Quijje cuayanaje eshequi. Quiyoꞌyonaje, esajja jocaꞌyonaje, manoꞌyonaje.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Pea esoꞌ oquequinaje acuisha huasijje. Pohuaꞌyo majje jjonohua bebo caꞌyonaje. Tatajo nequi jjajja ajja poanaje. Manoꞌyonaje.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Pea esoꞌ oquequinaje meshi quea pame yasijje. Pohuaꞌyonaje esoꞌ cuana. Ejjajja quea pame nee nee poanaje. Oe esajo ejjajja iye huiso aninaje; pea esajo ejjajja quea huiso, pea esajo quea huiso nee nee aninaje. Sejja canaje quea huiso nee.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 ¡Miya jjashajjaꞌajjaquicue! ¡Aꞌa shajjamaꞌ pojji! —Jesosa poanaje.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Quijje o shajjaꞌajjajji cuana poeyanaje Jesosa que. Huohuiꞌajja canaje: —Jesosa, ¿apiojji miyaya esohui eba meesahuajji quea quehua huohuiaña jiquio dejja cuana huasijje?
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Oya cuana sajaꞌa canaje Jesosaa: —Miya ca ca oe Eyacuiñajjiya ba meesahua cani eya ojjañaja Emeshi Mese nei poajeꞌyo. Yahuajo ba mee jjima poa. Pea cuana ca ca eba meesahuajji pojjeama.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Jamajjeya joya Eyacuiñajjija esohui ba cani quea huiso pishana quijje quea huiso ba mee cajeꞌyo. Joya ojaya esohui ba sa po ajjaa ca ca pajea cajeꞌyo.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Jamajjeya eyaya peapea esohui eba meesahuajji huohuinaje o ba meesahuajji. Jamatii ecuea esohui shajjaꞌajja majje oya cuana jjashahuabaqui ajja, de, shajjaꞌajja jjima jama acani, de.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Eꞌe, oya cuana quea sapa caꞌa nee poani. Jamajjeya Eyacuiñajjiya Isaia tehue mee ca poa yahuajo nei nei jama baꞌa:
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 Quea sapa caꞌa nee nee poani, shajja dojjomaꞌ jama, cojjamaꞌ jama peaꞌai. Ecuea esohui eba jojjemo, eshajjaꞌajja jojjemo jjabahuejjaquiꞌyome. Peaꞌai enijje ejjapeequiꞌyo jjemo eyaya mimishi cuijeaꞌyome”.
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 Jamajjeya Jesosaa o shajjaꞌajjajji cuana jama acanaje peaꞌai baꞌa: —Miquianaya ca ca quea cojja jaꞌa, quea shajja jaꞌa peaꞌai. ¡Jamajjeya quea bihui nee pocue!
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Eꞌe jojo nei eyaya miya huohuiaña jama baꞌa: Quea huiso Eyacuiñajjija esohui huohuijji yahuajo, ojaya epeejji nei yahuajo baꞌe peaꞌai e ba sa neinei poa. Ecue huohui shajjaꞌajja sa neinei poa peaꞌai. Jamatii ojaya eya ba jjima poa. Ecue huohui shajjaꞌajja jjima peaꞌai poa. Eꞌe jojo nei eya Eyacuiñajjija huoojeaꞌyo ojjaña jaahuanajji. Ma ba sa poa Eyacuiñajjija esohui huohuijji yahuajo nei nei.
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 Majoya ojjaña cuana acanaje Jesosaa: —Jamajjeya eyaya miquianaya ba meesahuaje ecuea esohui ebanajjijo.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Maya: Beca cuana ejiojji yasijje oquequi esoꞌ cuana cuichojjiya ijjiajeyo caꞌyonaje. Jamaya beca cuana ecuea esohui eya ojjañaja Emeshi Mese oe nei poaje shajjaꞌajja majje jamatii jjashahuabaqui ajja. Jamajjeya Edosiquiaa o que poe majje ecuea esohui pajea mee cani.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 Beca cuana esoꞌ mei biajje oquequinaje jayojja jama ecuea esohui shajjaꞌajja majje quea bihui nee enijje jjapeecuajiꞌajjaquiani. Jamatii ecuea esohui jayojja jama baꞌe tiitii ajja.
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 Esoꞌ mei biajje pohua esajja jocaꞌyajo manoꞌyani jayojja jama poani; pea cuaa oya napa cajje Eyacuiñajji nijje jjapeequipajeani.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Beca cuana esoꞌ acuisha nijje pohuani jama poani. Acuishaa bebo cajje jjajja ajja jayojja jamaya ecuea esohui shajjaꞌajja majje jjapee nishoquiani. Jamatii oya cuana quea bejjo nahue poanijo, aquianajo quea huiso jjashahuabaquianijo, quea mete peaꞌai poanijo Eyacuiñajjijo chaco ajja.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Esoꞌ meshi quea pame neejo pohua majje quea jjajja huiso poanaje jayojja jama beca cuana; ecuea esohui shajjaꞌajja majje jjabahuejjaquiani; ecuea epeejji quea jaꞌa nee nee poani, pea cuana ejo jjabahuejjaqui meesahua cani iye huiso pojjaꞌa, quea huiso pojjaꞌa, quea huiso nee nee pojjaꞌa —Jesosaa mahuisoya oya cuana acanaje.
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Majoya Jesosaa oya cuana huohui canaje pea esohui eba meesahuajji. Jama poanaje baꞌa: —Eyacuiñajjija esohui ejo ebanajjiya esoꞌ bana canaje jama. Esoꞌ ache bame nei quecua canaje quejo, anoso.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Majoya ojjaña echacojji cuana ecahuijaajo, dejja quea mimishi, o jeabichajeajji epo poeyanaje. Sipone soꞌ quea huiso quehuajje nei jeaajaqui canaje quejo.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Anoso pohuaꞌyo majje jjajjanaje. Sipone pohuanaje anoso tejjee, jjajjanaje peaꞌai.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Quijje pishana eque meseja echacojji cuana o que poeyanaje. Jama poanaje baꞌa: “Emeshi mese, ¿aꞌa miquea anoso sipone tejjee quecua pojjeama poanaje?” huohuiꞌajja canaje.
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 —Echacojji meseya sajaꞌa canaje: “Eꞌe, quea pame poanaje. Dejja quea mimishiya quehuajje jeaajaqui canaje sipone soꞌ ecuea quejo, de” poanaje.
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 —“Chojja” poanaje eque mese. “Anosoya miyaya chiyojea chanaꞌ. Jamatii.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Ojee sipone nijje catiiquiahua. Eꞌe, majoya anoso jahuajo eyaya huoojeaje anoso sejjaꞌyojji cuana anoso sejjaa. Sejjajeyo majje anoso chichaje. Ecuea equi yasijje iyanobiaje anoso, ecuea ejaahuanajji. Sipone ca oe caquiyojeaquiꞌyahua pasiꞌyo majje” poanaje eque mese.
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Majoya Jesosaa pea esohui eba meesahuajji huohui canaje jama baꞌa: —Eyacuiñajjija ehuohui ojaya epeejji cuanajo jama peaꞌai baꞌa: Pea esoꞌ motasa che biso nei esoꞌ bana cani equi quibojo.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Jiquio esoꞌ che biso nei nei; tii majjeya quea cui quemo nee poaje apoꞌe cui quemajja. Jamajjeya cuichojji cuana poeyani motasa acui biajje cahuiya —jamaya Jesosaa huohui canaje ojjaña ba meejji quijje Eyacuiñajjija epeejji cuana quea huiso nee, quea caꞌa nee poajeꞌyo.
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Pea esohui eba meesahuajji huohui canaje Jesosaa jama baꞌa: —Eponaa pahui dahuajjiya quea huiso nee pohuipohui tejjee oe pojji nei nei eshejjee meejji iñahuahuo neinei cani, ojjaña eshejjee meejji. Jiquio eshejjee meejjiya ojjaña pohuipohui shejjee mee cani jamaya poaje ecuea epeejji cuana. Jama baꞌa: Jjeya beca cuana jjashajjaꞌajjaquiani. Majoya aje quea huiso nee ojjaña pojjaꞌa jjashajjaꞌajjaqui mee cajeꞌyo Eyacuiñajjijo —Jesosa poanaje.
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Eꞌe, jiquio esohui ehuohuiꞌyo cuana Jesosaa ma bishejo nequiya huohui canaje. Esohui eba meesahuajjijo ca ca oe huohui canaje.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Jamaya poanijo ohuaya Eyacuiñajjija esohui huohuijjija esohui yahuajo nei nei jama acanaje. Jamaya aje yahuajo nei nei Eyacuiñajjiya ojaya esohui huohuijji huohui mee ca poa Jesosajo baꞌa:
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Majoya Jesosaa —Poquia iña —acanaje dejja cuana. Bishejo ani cuayaquiꞌyo majje poquinaje equi yasijje. Dobiqui majje o shajjaꞌajjajji cuana o que poeyanaje. Huohuiꞌajja canaje: —Jesosa, ¡ba meesahuacue ehuohuiꞌyo siponejo! Maya ecuanaja quea quehua.
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Jamajjeya Jesosaa oya cuana huohui canaje: —Eꞌe, eya ojjañaja Edoe Mese anoso banajji nei nei jama.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Que quea pame jayojja ojjaña dejja ojjaña meshijo baꞌe cuana. Esoꞌ quea pame nee Eyacuiñajjija epeejji nei jayojja jama. Sipone soꞌ quea tai jayojja eshahuaja epeejji cuana.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Joya dejja sipone soꞌ jeaajajji epo jayojja jama dejja mimishi, e cuiajji nisho epo, Edosiquiana, de, Satanasa. Jiquio ecua epojja anoso jahuajo sejjajeyo caꞌyonaje jama meshi oe poaje. Joya anoso sejjaꞌyojji ca ca Eyacuiñajjija esohuidojojji cuana jama.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 Jamajjeya jiquio ecua sipone pasiꞌyo majje dahuajea canaje jayojja jamaya poaje dejja mimishi meshi oe poajo.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 —Eꞌe, eyaya ojjañaja Edoe Meseya esohuidojojji cuana huoojeaje dejja mimishi cuana iñaa, ona mimishi po meejji poani peaꞌai iñaa.
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 Iña majje jeajea cajeꞌyo cuaqui quea quiyo nee nee yasijje. Jomajo pa neineijeꞌyo; eseꞌ ijjiayaijea cajeꞌyo cuaqui quea quiyo nee neejo.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Ecuea epeejji ca ca ecuea esohui jama acanijo baꞌe tiitiijeꞌyo eyajo eseja Chii nijje quea jaꞌa nee nee, eshequi jaꞌajja, de —Jesosa poanaje.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 Majoya Jesosaa huohui canaje pea esohui eba meesahuajji jama baꞌa: —Eyacuiñajjija esohui cuana ojaya epeejji cuanajo jama peaꞌai baꞌa: Quejo aquiana pame quea nahue nee nee ba majje dejja jjataqui canaje jomajo tii. Majoya oya quea bihui nee poquinaje. Ojjaña ojaya aquiana cuana dojo canaje; quia canaje que sosejje. Jiquio ecua aquiana quea nahue nee nee jjeshe canaje jama jayojja dejja Eyacuiñajji nijje jjapeequiani —Jesosa poanaje.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 —Eyacuiñajjija esohui ojaya epeejji cuanajo jama peaꞌai baꞌa: Dejja aquiana nahuejjiya saꞌajja tiitii canaje mei sisi siyosiyo copocopo quea nahue nee.
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 Oe mei sisi siyosiyo copocopo quea nahue nee nee ba majje ojjaña ojaya aquiana quiaa dojo canaje mei siyosiyo quea pame nee nee jjeshejji. Eya ca ca iña mei quea nahue nee nee quea pame nee nee jama, ojjaña jaahuanajji —Jesosa poanaje.
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 —Eꞌe jojo nei pea baꞌeme epojji jamaya peaꞌai baꞌa: Nahuoo cuiashajajji jea cani cuaa bae yasijje. Nahuoo cuiashaja cajje dobiquiani. Peapea nahuoo cuiashaja cani.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Quea huiso yanijo nahuoo cuiashajajji cuaa meshijaji sahua huasijje jjequisohua cani. Majoya pejo majje nahuoo cuana ba cani. Ojjaña nahuoo quea pame nee bio cani jjepai yasijje; peajja ijjia ca ajja jojoya ca ca jeajea cani.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 Jamaya poaje e poe oꞌoyajo. Esohuidojojji cuana poeje; Eyacuiñajjija epeejji cuana ojjaña quea pame baꞌe chicha cajeꞌyo. Dejja mimishi cuana ca ca jeajea cajeꞌyo cajaajojo.
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 Cuaqui quea quiyo nee nee yasijje dobiquijeꞌyo tii tii. Jomajo siasiaꞌyoquije tii; eseꞌ ijjiayaijea cajeꞌyo quea nee poanijo —Jesosa poanaje.
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Majoya Jesosaa oya cuana huohuiꞌajja canaje: —¿Aꞌa ecuea esohui quea jaꞌa nee? ¿Aꞌa jjabahuejjaquinaje?
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Jamajjeya Jesosaa o shajjaꞌajjajji cuana acanaje: —Eꞌaquiana meseya ojaya aquiana cuana etii, aquiana eyacua peaꞌai ojjaña cuana huohuiꞌajja cani. Jiquio ecua pea huohuiꞌajja pea huohuiꞌajja acani jayojja jama esohui huohuijji poani, jjabahuejjaqui majje, Jodio esohui huohuijjiya Eyacuiñajjija esohui yahuajo etehueꞌyo, ecuea esohui eyacua peaꞌai pea cuana ba meesahua cani —poanaje.
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Majoya esohui huohuipajea majje Jesosa jomajo ani poqui oꞌoyanaje ojaya cuiñajji yasijje, Nasanena huasijje.
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 Jodioja equi ojee ejjachichaquijji yasijje dobiquinaje. Esohui huohui canaje. Ojaya esohui shajjaꞌajja majje Nasanenajo baꞌeca cuana quea tecue poanaje. Oya Jesosa Joseja jea poso acanaje cuaa: —¿Yajjajje shai jiquio dejjaa Jesosaa esohui quea jaꞌa nee nee huohui cani, de? ¿Eyacuiñajji jayojjaya jjaajaqui mee cani emanojaa quea huiso nee, de?
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Oya aje oe acui cacajji nei neija bacua ejja pojjaꞌa, oja nae Mania bajjani, oja chahua cuana Jacobo, Jose, Simohui, Jonasa peaꞌai bajjani.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Oja jjoꞌi cuana peaꞌai jiquiojo baꞌe, de. Jamajje ¿achejo joya Jesosaa ojjaña jiquio esohui ba canaje soꞌo? —jamajjeya quea quene poanaje Jesosa nijje. Joseja jea poso cajaa acanaje.
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Jamajjeya Jesosaa oya cuana jama acanaje baꞌa: —Eꞌe de, pea cuaa Eyacuiñajjija esohui huohuijji shajjaꞌajja cani. Jamatii oja meshijo baꞌe cuana ojaya huapa pojjeama cuana ca ca oe jjashajjaꞌajjaqui sa poꞌyo ajja.
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Jamajjeya oya cuana jjashajjaꞌajjaqui sa po ajja. Jesosa Eyacuiñajjija bacua pojjeama posojo, ohuaya emanojaa cuana oe pojji jjaajaqui mee caꞌyonaje, ma dejjaa ajjima acani oe pojji nei acanaje Nasanenajo, Jesosaa.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.