Mateus 6
bwd (BWD) vs NTLH
1 “Wana itaveyabimi ada yami gugai iwakana keke wana veveitadi kaliva matadiya evona vaita ina kaiyemi faina. Kai wanadewa anafaiweya, aga keke fatami iwakana wana nuwaga Tamami gabameya wagaine.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 Taidei faina, tova-nai wanalema fanifani wagaidiya, aga keke wana ivemogatali anafaiweya meyalugaluga yadi dewa. Badi nuwanuwadi adiyegana ina kilakaina faina, nagona kaula ina yuvena ke kaliva moyaidi ina itadi, aku muliya yadi nuwakabubu fanifani ina veledi. Taidei anafaiweya idewadewa manuwa ebavewala wagaidiya o kai melaleya kaliva yadi ebavagauta wagaidiya. Gavonemi velemoena, bademowa fatadi ivai-vagaina kaliva idavadi wagaine, aku vaita fatadi ida nuwagana Yaubada wagaine ani keke.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 Aku tova-nai fanifani wana lemedi, aga wana ikavuyena keke seyana gaito gina alamane.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 E ada gavana waikavuyena ani bade Tamami giitana, ada gina fatami iwakana.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 “Tova-nai wana veoveola Yaubada wagaine, aga keke meyalugaluga yadi deweya wanadewa. Badi nuwanuwadi lakaina manuwa ebavewala wagaidiya o kai wai bolagalaga wagaidiya ina mididi ada ina veoveola ke kaliva moyaidi ina itadi. Gavonemi velemoena, badi bademowa fatadi ivai-vagaina kaliva yadi dava wagaine.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Aku imiyavo ani tova-nai wana veoveola, wanaluku yami manuwa anavetawana wagaine, anawana wana falina, ada ikavuya-deya amikaibe wana veoveola Tamami wagaine. Ada Tamami giitaitana gavana waikavuyena ani aimo gina fatami iwakana.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 Kaduwe wana veoveola Yaubada wagaine, aku keke vona wana luvavagile anafaiweya biyavo-dina keke Yaubada ida alamane yadi dewa. Badi inuwanuwa vaita yadi veoveola manamanawena faina, yadi yaubada fwayafwaya gina nogalidi.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Keke wanadewa anafaiweya biyavo-dina, faina Tamami bademowa gialamanena gavana wagaine wavemaufo ayo muliya imi wana veolena.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 E ada taidei anafaiweya wana veoveola,
9 Portanto, orem assim:
10 Ya ebaveimeya gidaelai.
10 Venha o teu
11 Amaga malinai faina uda velema.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Yama koyona uda venuwaegedi
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Ada ebaaladibidibi wagaidiya keke uda awaegema,
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 Faina kai kaliva yadi koyona wagaimiya wana venuwaegedi, aga kaduwe Tamami gabameya yami koyona gina venuwaegedi.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Aku kai kaliva yadi koyona keke wana venuwaegedi aga, kadu Tamami gabameya imi yami koyona keke gina venuwaegedi.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 “Ada tova-nai taumiyavo wana awatami ada kani wana ilovau, aga keke wanadewa meyalugaluga yadi dewa anafaiweya, magigidi ina kokomidi anafaiweya tonuwavita. Faina magigidi igadi ikokokomidi anafaiweya tonuwavita, ada wagaine kaliva moyaidi iveveitadi e ada ina alamanedi evona badi aa anakani iiloilovau. Gavonemi velemoena, badi bademowa fatadi ivai-vagaina kaliva yadi dava wagaine.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Aku tova-nai kani wana ilovau, aga magigimi wana kolana ada kuluwami wana fakilina ke amiita wana vewala vemwamwala,
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 e ada kaliva keke ina alamane vaita kani wailovau. Aku Tamami keke amifata wanaita ani anakaibe gialamanena. Ada Tamami giitaitana gavana waikavuyena ani gina fatami iwakana.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 “Keke babi anakaikaiwabu moyaina wana lokonedi babi taidei wagaine, faina idedeku gaitoma matatabuna ani tumotumo ikikivekoyodi, o kai itaitaiga, o kai tokiyafu imanuwa-iyawela ke ikiyakiyafu.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Aku aiyada yami lokoloko kaikaiwabu velemoena wana lokonedi ani gavana Yaubada yana nuwanuwa wana gugaiyena. Ada taidei ani yami lokoloko kaikaiwabuna velemoena gabama wagaine. Faina wadedeku tumotumo ke taiga keke ina kivekoyodi, kaduwe tokiyafu keke adifata manuwa ina yaweli ada ina kiyafu.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Faina gadedeku yami kaikaiwabu velemoena gimiyamiya, ani tayuwe wagaine tova moyaina yami nuwanuwa ke aseasemi kaduwe ina miyamiya.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 “Matada vaita vovoda anamayale anafaiweya. Kai matami iwakana, aga vovomi kaduwe matatabuna mamalina.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Aku kai matami ikoyo, aga vovomi kaduwe matatabuna giyuyuvana. E ada kai malina negenimiya giyuyuvana, aga yuyuvana bakibaki.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 “Keke seyana gaito anafata gina vetogugai kauveya iluwei wagaidiya. Faina seyana gina dibusoyogena aku seyana gina nuwakabubuyena, o kai seyana wagaine gina idibumwaiga aku seyana gina awaegegena. Kaduwe anafaiweya, keke anafata wana vetogugai Yaubada wagaine aku kaduwe kaikaiwabu wagaine. Kai wana vetogugai kaikaiwabu wagaine, wada vaita yami yaubada ani au yami kaikaiwabu.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 “Taidei faina gana vonemi, keke wana venuwana yami miyami faina, kai gavana wanakani o kai wanayuga, o kai vovomi faina, gavanuya wanaose. Faina yawaimi ani gaitoma lakaina ayo muliya aa. Ada kaduwe vovomi ani gaitoma lakaina ayo muliya nuya.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Wana itana manuga iyaveyavega. Keke ida bakubakula kai aa ida iyaiyala ke ida vedovedodoga kweda wagaine, e aku Tamami gabameya ani giitaitaveyabidi ke adiga giveleveledi. Ada imiyavo amiita lakaina ayo muliya manuga.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Gavaiyamu, kai tamo gaito wagaimiya yana venuwana wagaine anafata yawaina anaetowava maita-moena gina vemanawe? Au keke.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 Ada gavana faina wavevenuwana nuya faina? Veiya walaiya itabotabo ani wana nuwenuwedi. Keke ida faifaisewa kai adinuya ida ionaonaga
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 e aku gana vonemi, Kini Solomoni anaveigavu kaikaiwabu-moedi, aku veiya taidei adiita ani iwaka-vagaidi ayo muliya Solomoni anaveigavu.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Ada Yaubada kai wala matatabuna giveiveigavuna veiya wagaine, ada malinai itabotabo aku malabutu ina alika ke kaliva ina batugedi aiya gina alaidi, aga gavaiyamu imiyavo? Gavana faina wanuwanuwa vaita Yaubada keke imi kaduwe gina veiveigavumi? Imi yami vetumagana Banae wagaine keke lakaina.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Tainei faina keke wana venuwana ada wanavona, ‘Gadedeku aa kanavai kanakani, o kai gufa kanayuga, o kai nuya kanavai kanaose?’
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Faina babi anakaliva adiyoo moyaidi badi keke Yaubada ida alamane, ani tova moyaina taidei gaitoma-dina imadumadu leledi. Aku imiyavo ani bademowa Tamami gabameya gialamanena gavana amilauboda velemoena yami miya faina, e ada keke wana venuwana gaitoma-dina faidiya.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Aku gaitoma lakaina, ani Yaubada yana ebaveimeya ananuwanuwa wagaine wanamadu awaegemi ke yana nuwanuwa tunutunugina wana muliyena, ada Banae taidei gaitoma-dina moyaidi gina velevelemi.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Tainei faina keke wana venuwana malabutu faina. Faina malabutu ani kadu yadayada seyana wa anavita anaetowava anafaiweya, e ada keke tova malinai anavita wana vetutamwai malabutu anavita nodi.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.