Mateus 27

bwd (BWD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mala gilavuna malabutuya-mwaeya badi veyavo anatovegugai lakaidiyavo kaduwe kaliva lakaidiyavo moyaidi, ivagauta ada iveimeya evona Yeisu inasena alika wagaine.
1 De manhã cedo, os principais sacerdotes e líderes do povo se reuniram outra vez para planejar uma maneira de levar Jesus à morte.
2 Ada Yeisu nimana iyogodi ke inauwe iatuegena Pailato wagaine, banae kwana Loma kabemali.
2 Então o amarraram, o levaram e o entregaram a Pilatos, o governador romano.
3 Aku Yudasa banae Yeisu gina atuegena nibainavo nimadiya ani giitana bade iawaegau ke ina luvealikana, ee wagaine nuwana givita lakaina yana gugai faina. Ada mani-nai teti givai gialiyena badi veyavo anatovegugai lakaidiyavo ke kaliva lakaidiyavo wagaidiya giveyewana.
3 Quando Judas, que o havia traído, viu que Jesus tinha sido condenado à morte, encheu-se de remorso e devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e líderes do povo,
4 Ada givonedi, givona, “Iya gakoyona, faina kaliva yegayegana keke tamo yana koyona ani gasena nimamiya ada gina alika.”
4 dizendo: “Pequei, pois traí um homem inocente”. “Que nos importa?”, retrucaram eles. “Isso é problema seu.”
5 Ada au mani siliva gisegelukuwedi manuwa tabu negenine aku gitauya ginau. Ada bulava wagaine odona gisifona ke tauna giluvekwaiyoyona ada agona gisifuwana.
5 Então Judas jogou as moedas de prata no templo, saiu e se enforcou.
6 E aku veyavo anatovegugai lakaidiyavo inau mani siliva ivaidi ada ivonaga, “Ida mani-nai ani kaliva gialika wagaine, e ada keke gida luboda kanadodo velekavovo anatutulagolota wagaine.”
6 Os principais sacerdotes juntaram as moedas e disseram: “Não seria certo colocar este dinheiro no tesouro do templo, pois é dinheiro manchado de sangue”.
7 Ada iveifuifufu ke iawaegau ada mani-nai wagaine wela anatoibubuna yana babi ikimonena evona wakawaka adididikula faina.
7 Então resolveram comprar o campo do oleiro e transformá-lo num cemitério para estrangeiros.
8 Taidei faina babi-nai ivewagana ‘Dayaga anaBabi’, ada yegana-nai aimo tova taidei gimiyamiya.
8 Por isso, até hoje ele se chama Campo de Sangue.
9 Taidei wagaine gavana falofita Iyelemaiya givonayena Keliso faine ani giyegemona velemoena, givona, “Ada badi mani siliva teti ivaina, tainei kaliva-nai fatana anafaiweya meIsileli isena,
9 Cumpriu-se, assim, a profecia de Jeremias que diz: “Tomaram as trinta peças de prata, preço pelo qual ele foi avaliado pelo povo de Israel,
10 ada wagaine wela anatoibubuna yana babi ikimonena. Taidei anafaiweya KAUVEYA gikivetunutunugiku ina gugai.”
10 e compraram o campo do oleiro, conforme o Senhor ordenou”.
11 Aku Yeisu gimididi Pailato matane, banae toveimeya, ada toveimeya-nai gitolidadanena Yeisu, givona, “Gavaiyamu, velemoena Oyeni meIsileli yadi kini?”
11 Agora Jesus estava diante de Pilatos, o governador romano, que lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
12 Aku veyavo anatovegugai lakaidiyavo ke kaliva lakaidiyavo iawavekoyoyena, ani keke tamo gavana Yeisu gidavona.
12 No entanto, quando os principais sacerdotes e os líderes do povo fizeram acusações contra ele, Jesus permaneceu calado.
13 Ada Pailato givonena, “Gavaiyamu, yadi awavekoyo wagainiya ani moyai-moena. Maita unoganogalina kai keke?”
13 Então Pilatos perguntou: “Você não ouve essas acusações que fazem contra você?”.
14 Aku yadi awavekoyo faina, Yeisu keke tamo gida lufata. E ada Pailato meyana gisidobodobona.
14 Mas, para surpresa do governador, Jesus nada disse.
15 Aku Nugulina Abutuna anatova seyana seyana wagaidiya, kabemali toveimeya yana dewa ani kaliva yogoyogona seyana deli wagaine gina etoyavuna, banae-nai faine yoo ina veolena.
15 A cada ano, durante a festa da Páscoa, era costume do governador libertar um prisioneiro, qualquer um que a multidão escolhesse.
16 Ada tayuwe tova-nai wagaine kaliva seyana yogoyogona gimiyamiya anayegana Balabasi, ani kaliva moyaidi ialamanena banae yana dewa koyo-moena.
16 Nesse ano, havia um prisioneiro, famoso por sua maldade, chamado Barrabás.
17 Ada bademowa yoo ivagauta ada Pailato gitolidadanedi, givona, “Gavakaliva nuwanuwami gana etoyavu wagaimiya, Balabasi o kai Yeisu Banae ivewagana Mesaiya?”
17 Quando a multidão se reuniu diante de Pilatos naquela manhã, ele perguntou: “Quem vocês querem que eu solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?”.
18 Faina gialamanena velemoena veyavo anatovegugai lakaidiyavo nuwanuwadi lakaina kaliva badi ina vemoimoinedi, aku iitanuwagana moyaidi ani Yeisu ivemoimoinena ke imulimuliyena, e ada agodi giuga Banae wagaine. Ada taide vuvuna-nai faine Yeisu ikiveyabi inauwena ada iatuegena Pailato wagaine.
18 Pois ele sabia muito bem que os líderes religiosos judeus tinham prendido Jesus por inveja.
19 Aku Pailato aimo givetovetoga vevonayavuga anaivi wagaine, ani vavinena anamatawa iimilina gielai wagaine, ivonaga, “Gilubodana keke tamo gavana unagai kaliva tainei totunutunugina wagaine. Bogi wagaine banae kaliva-nai aavaisena ada auloulolo lakaina faine.”
19 Nesse momento, enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, sua esposa lhe mandou o seguinte recado: “Deixe esse homem inocente em paz. Na noite passada, tive um sonho a respeito dele e fiquei muito perturbada”.
20 Aku veyavo anatovegugai lakaidiyavo ada kaliva lakaidiyavo, ani yoo nuwadi ikanina ke Pailato ina veolena ada Balabasi gina etoyavuna aku Yeisu ginasena alika wagaine.
20 Enquanto isso, os principais sacerdotes e os líderes do povo convenceram a multidão a pedir que Barrabás fosse solto e Jesus executado.
21 Ada toveimeya gitolidadanedi, givonaga, “Kaliva taidei iluwei wagaidiya ani gavakaliva nuwanuwami gana etoyavu wagaimiya?”
21 Então o governador perguntou outra vez: “Qual dos dois vocês querem que eu lhes solte?”. A multidão gritou em resposta: “Barrabás!”.
22 Ada Pailato givona, “Ada gavana ganagai Yeisu wagaine, banae ivewagana Mesaiya?”
22 Pilatos perguntou: “E o que farei com Jesus, chamado Cristo?”. “Crucifique-o!”, gritou a multidão.
23 Ada kadu Pailato givona, “Gavana faina? Gavakoyona gigai?”
23 “Por quê?”, quis saber Pilatos. “Que crime ele cometeu?” Mas a multidão gritou ainda mais alto: “Crucifique-o!”.
24 Ada Pailato giitana keke anafata gavana ginagai, faina kaliva ilaka-mowa ada ialakalakaidi tova kabiso-moena ina manini. E ada yoo matadiya gufa givaina ke nimana gikolana ada givona, “Kaliva taidei analuvealika anavita ani Iya keke ganawai. Imi taumiyavo anavita wana waina.”
24 Pilatos viu que de nada adiantava insistir e que um tumulto se iniciava. Assim, mandou buscar uma bacia com água, lavou as mãos diante da multidão e disse: “Estou inocente do sangue deste homem. A responsabilidade é de vocês”.
25 Ada kaliva moyaidi ivona, “Analuvealika ada anavita ani ime ana waina ada kaduwe natumeyavo.”
25 Todo o povo gritou em resposta: “Que nós e nossos descendentes sejamos responsabilizados pela morte dele!”.
26 E ada Balabasi gietoyavuna faidiya. Ada Pailato giveimeya ke tolugaviya Yeisu ilubibiwalina ke nimadiya gisena ada ina kivebolagalagana.
26 Então Pilatos lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Ada toveimeya-nai yana tolugaviya Yeisu inauwena ilukuwena veimeya anamanuwa lakaina anaebageya, ada tolugaviya adiyooyavo idouwevagauwidi.
27 Alguns dos soldados do governador levaram Jesus ao quartel e chamaram todo o regimento.
28 Ada Yeisu ananuya iveyalilina aku nuya yabeyabelina luveyalilina vaita kini adiveigavu anafaiweya iveosena.
28 Tiraram as roupas de Jesus e puseram nele um manto vermelho.
29 Ada bulava akakaluluna imetana ke kuluwane isena ada aiwala ani nimana aiyatagine iveyabina evona vaita Banae kini anafaiweya. Ada magigine tugadi ivetodonedi ke iawaveleigena, ivonavona, “Siule! Oyeni meIsileli yadi kini!”
29 Teceram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça. Em sua mão direita, puseram um caniço, como se fosse um cetro. Ajoelhavam-se diante dele e zombavam: “Salve, rei dos judeus!”.
30 Ada ikiwalitagotagona ke yana aiwala ivai kuluwana ilavulavuna.
30 Cuspiam nele, tomavam-lhe o caniço da mão e com ele batiam em sua cabeça.
31 Iawaveleigena giavaina, nuya yabeyabelina iveyalilina aku Tauna ananuya iveosena, ada iyegemone inauwena ke ina kivebolagalagana.
31 Quando se cansaram de zombar dele, tiraram o manto e o vestiram novamente com suas roupas. Então o levaram para ser crucificado.
32 Ada itauya Yeisu inaunauwena aku kaliva seyana kwana Sailini inudebaina, anayegana Saimoni. Ada iluyayalina ke Yeisu anakelose gina avalana.Saimoni kwana Sailini inudebaina ada tolugaviya iluyayalina ke Yeisu anakelose giavalana.|alt="Man of Cyrene carrying Jesus' cross" src="CN01835B.TIF" size="col" copy="DC Cook" ref="27:32"
32 No caminho, encontraram um homem chamado Simão, de Cirene, e os soldados o obrigaram a carregar a cruz.
33 Ada fafali-nai ivewagana Goligota wagaine ielai. Tainei ‘Goligota’ anakivila ani ‘Kuluwa Sewakelu anaFafali’.
33 Então saíram para um lugar chamado Gólgota (que quer dizer “Lugar da Caveira”).
34 Wadedeku-deya waini ke mulamula yuyuna nodi ivila-tamwaina ani Yeisu ivelena vaita ginayuna, aku giyuluvaluvana ada giawatukaikai.
34 Os soldados lhe deram para beber vinho misturado com fel, mas, quando Jesus o provou, recusou-se a beber.
35 Ada ikivebolagalagana giavaina, tolugaviya ani Yeisu ananuya ivai ivutugena taudiyavo gaga wagaidiya, taine kabala anaselakalakata anavenuwadadana wagaine.
35 Depois de pregá-lo na cruz, os soldados tiraram sortes para dividir suas roupas.
36 Ada ivutuga giavaina, ivetogadi aku Yeisu kelose wagaine iitaitana aku imiyamiyaboda.
36 Então, sentaram-se em redor e montaram guarda.
37 Aku anaawavekoyo ivetokilumina ani itutuvefosena kelose wagaine kuluwana getane, ani vetokiluma givona,
37 Acima de sua cabeça estava presa uma tabuleta com a acusação feita contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos judeus”.
38 E au tobaninivula adiselu Yeisu nodi ikivebolagalagadi adikelose wagaine, seyana aiyatagine kadu seyana aimauline.
38 Dois criminosos foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Aku kaliva wai wagaine inaunau ani kuluwadi ilewalewana aku Yeisu ivona awadamanena,
39 O povo que passava por ali gritava insultos e sacudia a cabeça, em zombaria:
40 ivonavona, “O uvona evona manuwa tabu uda yawelina ke yadayada toiye wagaine uda vemididi-vagilena! Ada nikayo Tauni uda kibababaleni! Kai Oyeni Yaubada Natuna, Tauni una etoyavuni kelose wagaine unaobu!”
40 “Você disse que destruiria o templo e o reconstruiria em três dias. Pois bem, se é o Filho de Deus, salve a si mesmo e desça da cruz!”.
41 Ada kadu anafaiweya veyavo anatovegugai lakaidiyavo ke veimeya anatovewalayavo kaduwe kaliva lakaidiyavo, ani Yeisu iawaveleigena ivonavona,
41 Os principais sacerdotes, os mestres da lei e os líderes do povo também zombavam de Jesus.
42 “Mali kaliva gikibababaledi aku keke anafata Tauna gina kibababale. Evona, Banae Mesaiya kadu Isileli anakini, aga malinai-mowa kelose wagaine gidaobu, e ada kanaita kana vetumaganena.
42 “Salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!”, diziam. “Quer dizer que ele é o rei de Israel? Que desça da cruz agora mesmo e creremos nele!
43 Banae Yaubada givetumaganena, ada kai Yaubada nuwanuwana aga gina kibababalena, faina Banae givona, ‘Iya Yaubada Natuna.’”
43 Ele confiou em Deus, então que Deus o salve agora, se quiser. Pois ele disse: ‘Eu sou o Filho de Deus’.”
44 Ada tobaninivula adiselu nodi ikivebolagalagadi ani kaduwe anafaiweya Yeisu iawavekoyoyena.
44 Até os criminosos que tinham sido crucificados com ele o insultavam da mesma forma.
45 Aku bademowa kauwana gielai anafaiweya givugivudeya ani yuyuvana babi matatabuna giyuyuvanibodena, ada gimiya analaba au gienovilana teli kiloki wagaine.
45 Ao meio-dia, desceu sobre toda a terra uma escuridão que durou três horas.
46 Ada tova-nai wagaine Yeisu givedou bonana lakaina, givona, “Eloi, Eloi, lama sabakitani?” Vona taidei anakivila “O yaku Yaubada, yaku Yaubada, gavana faina unuyabuyabuku?”
46 Por volta das três da tarde, Jesus clamou em alta voz: “ Eli, Eli, lamá sabactâni ?”, que quer dizer: “Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?”.
47 Ada kaliva tufodi wadedeku-deya imidimididi ani bonana inogalina ke ivona, “Wada Ilaitiya gidoudouwena, bana Yaubada yana falofita.”
47 Alguns dos que estavam ali pensaram que ele chamava o profeta Elias.
48 Ada maduga-mowa kaliva seyana gimadu ginau balou givaina ada giutuvina waini gikoyo wagaine, ada aiwala bwatane give etoonana ke gitune lakavena Yeisu awane gisena vaita ginayuna.
48 Um deles correu, ensopou uma esponja com vinagre e a ergueu num caniço para que ele bebesse.
49 Aku tufodi ivona, “Auwe ginamiya. Kana itana kai Ilaitiya ginaelai ke gina kibababalena o kai keke.”
49 Os outros, porém, disseram: “Esperem! Vamos ver se Elias vem salvá-lo”.
50 Yeisu kaduwe givedou moiyalina ada aluwaluwana giawaegena ada au gialika.
50 Então Jesus clamou em alta voz novamente e entregou seu espírito.
51 Ada tayuwe tova-nai wagaine, manuwa tabu anaTutulagolota Tabutabu-moena ani anawana anaebaseboda kaleko giagigi-lugena, tabone ada giobu dibune. Ada kaduwe mabibi gimadu ada kabala giayavalidi.
51 Naquele momento, a cortina do santuário do templo se rasgou em duas partes, de cima até embaixo. A terra estremeceu, rochas se partiram
52 Ada kaduwe didikula giayavudi aku Yaubada yana kalivayavo tabutabudi tuwaina ialika, ani tufona moyaidi gisiveyawadi alikeya
52 e sepulturas se abriram. Muitos do povo santo que haviam morrido ressuscitaram.
53 ada didikuleya iyegemona. Ada Yeisu yana yawa-vagila muline, badi kaliva-dina ina iluku melala-nai tabutabuna wagaine ada kaliva moyaidi iitadi.
53 Saíram do cemitério depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa de Jerusalém e apareceram a muita gente.
54 Aku tolugaviya aditonagona ke badi yana tolugaviya nodi Yeisu iitaitaveyabina, ani mabibi gimadu ke kaduwe gaitoma moyaina iyegemona ani iitadi wagaine, imatauta lakaina ada ivona, “Vona velemoena taidei Banae Yaubada Natuna!”
54 O oficial romano e os outros soldados que vigiavam Jesus ficaram aterrorizados com o terremoto e com tudo que havia acontecido, e disseram: “Este homem era verdadeiramente o Filho de Deus!”.
55 Kaduwe vevine tufona moyaidi badi Yeisu yana tonogalayavo, ani imididi maita tabae kelose wagaine aku imatawabuwabu. Galili wagaine vevine-dina tova moyaina ilemelemena, ada Galili-deya ikwayabu ielai Yelusalema.
55 Muitas mulheres que tinham vindo da Galileia com Jesus para servi-lo olhavam de longe.
56 Badi vevine-dina wagaidiya ani Meli vine Magidala, ada Meli anavelu ani Iyemesa ke Iyosefa inadi, ada kaduwe Sebedi natunavo inadi.
56 Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Aku bademowa mala givelavilavi ani tokaikaiwabu seyana gielai, banae kwana Alimatiya anayegana Iyosefa. Bana kaduwe givetonogala Yeisu wagaine.
57 Ao entardecer, José, um homem rico de Arimateia que tinha se tornado seguidor de Jesus,
58 Banae ginau Pailato wagaine ada Yeisu vovona faina giveolena ke gina kiwafina. Ada Pailato yana tolugaviya giveimeyedi ke Yeisu vovona Iyosefa ina velena.
58 foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. Pilatos ordenou que lhe entregassem o corpo.
59 Ada Iyosefa vovo givaina ada lifi kwayakwaya-moena aku yegayegana wagaine gifaina,
59 José tomou o corpo e o envolveu num lençol limpo, feito de linho,
60 ada ginauwena tauna anadidikula evaguna wagaine gilukuwena. Didikula-nai ani luwa lakaina gitalafolena yavola maufona anakabala wagaine. Ada kabala lakaina givekaliwawana didikula awana wagaine gisebodana, aku gitauya ginau.
60 e o colocou num túmulo novo, de sua propriedade, escavado na rocha. Então rolou uma grande pedra na entrada do túmulo e foi embora.
61 Aku Meli vine Magidala kaduwe wagakoyona nodi ivetogadi babiya, wada didikula-nai iitadamanena.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente ao túmulo.
62 Nugulina anakidewadewa anayadayada bademowa giavaina ada mala gilavuna veyavo anatovegugai lakaidiyavo ada Falisiyavo inau Pailato wagaine
62 No dia seguinte, no sábado, os principais sacerdotes e os fariseus foram a Pilatos
63 ada ivona, “Kauveya, tova-nai tovefwayafwaya tayuwe aimo wayawaina gimiyamiya aku givona ani yana vona anuwaududuna evona, yadayada toiye gina avaina ada ginayawa-vagila.
63 e disseram: “Senhor, lembramos que, quando ainda vivia, aquele mentiroso disse: ‘Depois de três dias ressuscitarei’.
64 Taidei faina uda veimeya ke ya tolugaviyamomo idanau ke yadayada toiye anadidikula ina itaveyabi-dewedewena, aenanai yana tonogalayavo inaelai ke vovona ina kiyafu ina nauwena aku kaliva ina vonedi vaita Yeisu gidayawa-vagila. E ada fwaya tainei wai gimulina ani au koyo-moena ayo yana fwaya nagona.”
64 Por isso, pedimos que lacre o túmulo até o terceiro dia. Isso impedirá que seus discípulos roubem o corpo e depois digam a todos que ele ressuscitou. Se isso acontecer, estaremos em pior situação que antes”.
65 Pailato givonedi, givona, “Iwakana. Tolugaviya wana vaidi wana nauwedi ada wanasedi didikula ina itaveyabi-dewedewena.”
65 Pilatos respondeu: “Levem soldados e guardem o túmulo como acharem melhor”.
66 E ada inau ke didikula awana kabala kafukafuwana wagaine isebababalina, ani afaina iomafifina fwayafwaya wagaine ke imakana. Ada didikula wagaine tolugaviya ivemidididi ke ina itaveyabi-dewedewena.
66 Então eles lacraram o túmulo e puseram guardas para protegê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.