Marcos 9
bwd (BWD) vs NAA
1 Ada kaduwe Yeisu givonedi, givona, “Gavona velemoena wagaimiya, tufomi idedeku wamidimididi ani aimo keke alika wanamadu lutovoni, aku nagona wana itana Yaubada yana ebaveimeya wa yana toyogina gina yegemona.”
1 Dizia-lhes ainda:
2 Ada yadayada sikisi giavaidi, Yeisu yana tonogalayavo aditoto Pita ada Iyemesa ke Iyoni givagauledi ada nodi ilaka oya lakaina wagaine. Ada wadedeku-deya adiloi matadiya aku Yeisu anaita gisevedavedama.
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou, em particular, a sós, a um alto monte. E Jesus foi transfigurado diante deles.
3 Ada ananuya gikwayafofolidi ke gilunamanamaledi, ani keke tamo gaito babi matatabuna wagaine ginakola anaita anafaiweya.
3 As suas roupas se tornaram resplandecentes, de um branco muito intenso, como nenhum lavandeiro no mundo as poderia alvejar.
4 Ada aditoto matadiya aku Yaubada yana kalivayavo adiselu tova tuwaina wagaine imiyamiya, tainei Mosese kadu Ilaitiya, ani iyegemona ada Yeisu nodi iifuifufu.
4 E lhes apareceu Elias com Moisés, e estavam falando com Jesus.
5 Ada au Pita Yeisu givonena, “Labai, ida iwaka-moena faina ime nodi idedeku. Ada vada toiye ana yogodi, seyana O fainiya, seyana Mosese faine, kaduwe seyana Ilaitiya faine.”
5 Então Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Taidei anafaiweya givona faina keke gida alamane gavana gina vonaye, e ada givona-kavokavovo. Faina tubuiyanavo nodi imatauta-mowa.
6 Pois não sabia o que dizer, por estarem eles apavorados.
7 Ada buibui giyegemo ke gibwatavudi, ada bonabona giyegemona buibui wagaine-deya, givonaga, “Taidei ani Iya Natu aseaseku. Bonana wana nogalina.”
7 A seguir, veio uma nuvem que os envolveu; e dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho amado; escutem o que ele diz!
8 Ada maduga-mowa iitadadana vaita gaito nodi ida itana aku keke, au Yeisu anakaibe-mowa.
8 E, de repente, olhando ao redor, não viram mais ninguém com eles, a não ser Jesus.
9 Ada itauya oyeya-deya iobuobuelai aku Yeisu giveimeyedi, givona, “Gavana waitana ani keke seyana gaito wana vonevone analaba Banae Kaliva Natuna ginayawa-vagila alikeya. Aku muliya ani iwakana, wana awamogatalena.”
9 Ao descerem do monte, Jesus lhes ordenou que não divulgassem as coisas que tinham visto, até o dia em que o Filho do Homem ressuscitasse dentre os mortos.
10 Ada yana veimeya imuliyena ke taudiyavo gaga wagaidiya ikavuyena, aku taudiyavo ivetolitoli ‘alika muline yawa-vagila’ anaalamana faina.
10 Eles guardaram a recomendação, perguntando uns aos outros o que seria esse ressuscitar dentre os mortos.
11 Ada Yeisu itolidadanena, “Gavana faina veimeya anatovewalayavo ivona vaita gilubodana Ilaitiya gina maduelai aku muliya Mesaiya ginaelai?”
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os escribas dizem ser necessário que Elias venha primeiro?
12 Ada Yeisu gilufata, givona, “Ina vona velemoena, Ilaitiya gina maduelai ke gaitoma matatabuna gina sedewedewe-vagiledi. Aku gavana faina Buki Tabu wagaine ivona vaita Banae Kaliva Natuna aimo gaitoma moyaidi gina ulouloloyedi lakaina, ada kaliva ina awaididiyena?
12 Jesus respondeu:
13 Aku Iya gana vonemi, Ilaitiya bademowa gielai, ada gavana anafaiweya kaliva yadi nuwanuwa koyona ani igugaiyena wagaine. Tainei anafaiweya Bana faine Veyavo Anawai Tuwaina anaBuki wagaine ivetokilumina.”
13 Eu, porém, lhes digo que Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a respeito dele.
14 Ada Yeisu yana tonogalayavo aditoto nodi oyeya-deya iobuelai, inuwagadi tonogala velugadiyavo yoo lakaina nodi, ani Mosese yana veimeya anatovewalayavo nodi ivevonavona.
14 Quando eles se aproximaram dos outros discípulos, viram numerosa multidão ao redor deles e os escribas discutindo com eles.
15 Aku kaliva moyaidi Yeisu iitana wagaine itataweyana, ada imadubodebode inau Bana wagaine.
15 E logo toda a multidão, ao ver Jesus, ficou surpresa e, correndo até ele, o saudava.
16 Ada Yeisu gitolidadanedi, givona, “Gavana wavevonavonaye nodi?”
16 Então Jesus perguntou:
17 Ada kaliva seyana yoo wagaidiya gilufata, givonaga, “Tovewala, natuku kaliva gaaliyena wagainiya, faina aluwaluwa koyona nafone gimiyamiya e ada natuku keke anafata gina ifufu.
17 E um, do meio da multidão, respondeu: — Mestre, eu trouxe até o senhor o meu filho, que está possuído de um espírito mudo;
18 Gavatoveya aluwaluwa-nai kwamana gina kidonedonena, aga gibaibaina babi wagaine aku awabugo gialaiwaiwagena. Kaduwe, gikudaligoligota, ada vovona matatabuna iyaviyavivila ke giitaita-vagata. E ada ya tonogalayavo gaveoledi vaita aluwaluwa-nai ida veyegemonina, aku keke adifata.”
18 e este, sempre que se apossa dele, lança-o por terra, e ele espuma, range os dentes e vai definhando. Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
19 Ada Yeisu givonediga, “Imi tova malinai anayooyavo ani yami vetumagana keke. Gavaiyei tova Iya nodi kana miyamiya? Gavaiyei tova gana atuvefailemi? Kwamana wana aliyena wagaikuya.”
19 Então Jesus exclamou:
20 Ada kwamana ialiyena Yeisu wagaine. Aku aluwaluwa-nai giitana Yeisu wagaine, maduga-mowa kwamana gigai givetatava lakaina, ada gibeu babiya ke gienokalikaliwawa aku awane buwobuwo giyalaiwaiwaigena.
20 E eles o trouxeram. Quando ele viu Jesus, o espírito imediatamente agitou o menino com violência, e, caindo ele por terra, revolvia-se espumando.
21 Ada Yeisu kwamana-nai tamana gitolidadanena, “Gavaiyei tova anafaiweya gidewa?”
21 Jesus perguntou ao pai do menino: O pai respondeu: — Desde a infância;
22 Ada tova ke tova aluwaluwa-nai kwamana gibatubatugena ai alalata o kai gufeya, faina nuwanuwana gina luvealikana. Aku kai afaiweya aga uda nuwakalikaliyema ke uda lemema.”
22 e muitas vezes o tem lançado no fogo e na água, para o matar. Mas, se o senhor pode fazer alguma coisa, tenha compaixão de nós e ajude-nos.
23 Ada Yeisu givonenaga, “Gavana faina uvona ‘Kai afata?’ Kai gaito wa yana vetumagana, aga gaitoma matatabuna meyameyaganina wagaine.”
23 Ao que Jesus respondeu:
24 Ada maduga-mowa kwamana tamana gitagivedavedadaga, givona, “Iya gavetumagana. Aku yaku vetumagana keke lakaina, e ada uda lemeku ke gida tubuga.”
24 E imediatamente o pai do menino exclamou: — Eu creio! Ajude-me na minha falta de fé!
25 Aku Yeisu giitadi yoo imadu ielaelai wagaidiya, e ada aluwaluwa bwanebwanenena giawatana, givonaga, “Oyeni aluwaluwa koyona kwamana tagana ukivekuludi ke agona usebodana, gaveimeyeni una yegemona kwamana wagaine ada keke kaduwe unaluku-vagila wagaine.”
25 Vendo Jesus que muita gente estava se reunindo, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe:
26 Ada aluwaluwa koyona gikwekwela ke kwamana gigai givetatava lakaina aku giyegemona. Ada kwamana anaita vaita gida alika, e ada moyaidi ivonaga, “Wada bademowa gialika.”
26 E ele, gritando e agitando-o muito, saiu, deixando-o como se estivesse morto, a ponto de muitos dizerem: — Morreu.
27 Aku Yeisu kwamana-nai nimane gikiveyabi ke gisivemididina, ada gimididi.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 Ada muliya Yeisu giluku seyana manuwa wagaine e au adiloi gaga, aku yana tonogalayavo itolidadanena, ivonaga, “Gavaiyamu-yo ime keke amafata aluwaluwa koyona ana veyegemoni?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que nós não pudemos expulsá-lo?
29 Ada gilufata wagaidiya, “Taine aluwaluwa koyona-nai ada badi kadu banae anafaiweya ani yadi toyogina lakaina, e ada veoveola gaga wagaine ada Yaubada gina veyegemonidi.”
29 Jesus respondeu:
30 Ada Yeisu yana tonogalayavo nodi fafali-nai isegena aku igolota Galili wagaine. Keke nuwanuwana kaliva ina alamane gadedeku imiyamiya,
30 E, tendo saído dali, passavam pela Galileia, e Jesus não queria que ninguém o soubesse,
31 faina yana tonogalayavo givewavewaledi. Givona, “Banae Kaliva Natuna ani ina atuegena kaliva nimadiya ada ina luvealikana. Aku yadayada anaveto wagaine ginayawa-vagila alikeya.”
31 porque ensinava os seus discípulos e lhes dizia:
32 Aku yana vona-nai faina ani keke nuwadi gidamali e aku anatolidadana imatausena.
32 Eles, porém, não compreendiam isto e tinham medo de perguntar.
33 Ada ielai Kafaneumi wagaine. Ada tova-nai badi yana tonogalayavo nodi manuweya imiyamiya, Yeisu gitolidadanedi, “Gavana waiya wavevonavonaye?”
33 Chegaram, então, a Cafarnaum. Estando em casa, Jesus perguntou aos discípulos:
34 Aku badi iveyamata, faina wai wagaine ivevonavona evona gaito wagaidiya anayegana lakai-moena.
34 Mas eles se calaram, porque, no caminho, tinham discutido entre si sobre quem era o maior.
35 Ada Yeisu givetoga aku tonogalayavo adituwelo gidouwevagauwidi ke givonedi, givona, “Badi gavega nuwanuwadi ina vetonagona, aga gilubodana ina vetomuliya ada ina vetogugai moyaidi wagaidiya.”
35 E Jesus, assentando-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Ada kwamana kabisona giabi gialiyena ke tonogalayavo nefanidiya givemididina, ada nimana avalane gisena aku givonedi, givona,
36 Trazendo uma criança, colocou-a no meio deles e, tomando-a nos braços, disse-lhes:
37 “Badi gavega kwamana taidei anafaiweya akuyeganeya isivaivaina, ina Iya kadu isivaivaiku. Ada gavega Iya isivaivaiku, ina keke Iyayeku gaga ida sivaivaiku aku Banae giimiliku kadu isivaivaina.”
37 — Quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, recebe a mim; e quem receber a mim, não é a mim que recebe, mas aquele que me enviou.
38 Ada Iyoni givonenaga, “Tovewala, ime kaliva aitana ani ayeganeya aluwaluwa koyodi giveveyegemonidi. Aku banae keke yada yoo wagaine, e ada aawatana.”
38 João disse a Jesus: — Mestre, vimos um homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não nos seguia.
39 Ada Yeisu givona, “Keke wana awata, faina kai seyana gaito akuyeganeya gugai ebameyasidobodobo gigugaiyedi, aga banae aimo keke anafaiweya ginamadu awavekoyoyeku.
39 Mas Jesus respondeu:
40 Faina badi gavega keke ida venibaineda ani badiyavo adatoleme.
40 Pois quem não é contra nós é a favor de nós.
41 Ada gavonemi velemoena, badi gavega gufa ina veyumi faina imiyavo Keliso yana yoo, fatadi iwakana ina nuwagana.
41 Pois aquele que lhes der de beber um copo de água, em meu nome, porque vocês são de Cristo, em verdade lhes digo que de modo nenhum perderá a sua recompensa.
42 “Aku kai kwamana seyana anafaiweya taidei givetumaganeku aku dewa koyona wagaine wanagai yana vetumagana wagaikuya gina segena, aga amimatavuloga vita-moena wana nuwagana Yaubada wagaine. Ebaita ganasena. Kai kabala lakaina ina yogovefosena odomiya ada wa kabalimi ina vekamomolimi leyageya wana alika, tainei vitana. Aku kai matavuloga Yaubada wagaine wana nuwagana, tainei vita-moena.
42 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse jogado no mar.
43 — ausente —
43 E, se a sua mão leva você a tropeçar, corte-a; pois é melhor você entrar aleijado na vida do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, para o fogo que nunca se apaga
44 — ausente —
44 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
45 — ausente —
45 E, se o seu pé leva você a tropeçar, corte-o; pois é melhor você entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno
46 — ausente —
46 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
47 Ada kai mata seyana gina nagoyeni ke una koyokoyona, aga au una etomwamwali una segena. Auwe wa mata seya-moena aku wa ya dewa iwakana unamiya ada unaluku Yaubada yana ebaveimeya wagaine. Ina iwaka-vagaina ayo kai wa mata iluwei aku wa ya dewa koyona ani ina batugeni unaluku eli wagaine,
47 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o; pois é melhor você entrar no Reino de Deus com um olho só do que, tendo os dois, ser lançado no inferno,
48 wadedeku
48 onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga.
49 Aku imi yaku tonogalayavo ani moyaimi wagaimiya vita tulina tulina vaita ai alalata anafaiweya ina yegemona ke ina alailuvaluvami. E ada kai yami dewa vaita leyaga iwakana anadigadigaga anafaiweya o kai keke, ani gina seyegemonena. Taidei gina lememi ke wana veasekumaga.
49 — Porque cada um será salgado com fogo.
50 Leyaga gaitoma iwakana, aku kai leyaga anadigadigaga gina avaina, aga keke anafata kana kiveleyagi-vagile. Aku leyaga yegayegana anavegugai ani iwakana kaliva wagaidiya, ada kadu anafaiweya imiyavo wana dewadewa iwakana. Kaduwe kukuya wagaine wana miyamiya.”
50 O sal é bom; mas, se o sal vier a se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor? Tenham sal em vocês mesmos e paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.