Lucas 16
bwd (BWD) vs NVT
1 Kaduwe Yeisu giifufu yana tonogalayavo wagaidiya, givona, “Tokaikaiwabu seyana gimiyamiya, ada yana togugai seyana ani tokaikaiwabu-nai yana lokoloko moyaidi giitaitaveyabidi. Ada tokaikaiwabu-nai gikaiyanogala vaita togugai-nai yana lokoloko givetalayavuyavulena.
1 Jesus contou a seguinte história a seus discípulos: “Um homem rico tinha um administrador que cuidava de seus negócios. Certo dia, foram-lhe contar que esse administrador estava desperdiçando seu dinheiro.
2 E ada gidouwe giluku gitolidadanena, givona, ‘Uda ifufu gada nogalina. Faina valeya ganogalina ani gavana tamo ugana ya faisewa wagaine. Taidei faina Iya nuwanuwaku yaku lokoloko matatabuna faidiya anabuki una aliyena ada una vewaleku gavaiyei mani anatubuga giluku, ke gavaiyei mani anatubuga giyegemona. Ada tova-nai una luyabuna, e ayo ya faisewa wagaine ginaavai-vagaini.’
2 Então mandou chamá-lo e disse: ‘O que é isso que ouço a seu respeito? Preste contas de sua administração, pois não pode mais permanecer nesse cargo’.
3 “Ada toitaveyabina tauna nuwainagene givona, ‘Ida gavana ganagai? Faina yaku kauveya ani yaku faisewa wagaine givaiyavuleku. Keke akufata gana bakula, ada kai lokoloko gana awaveoveola aga ebavovomumu.
3 “O administrador pensou consigo: ‘E agora? Meu patrão vai me demitir. Não tenho força para trabalhar no campo, e sou orgulhoso demais para mendigar.
4 O ika! Gaalamanena gavana gana gugai, e ada tova-nai yaku faisewa idedeku gana segena aga aimo kaliva ina sivaivaiku ganaluku yadi manuweya.’
4 Já sei como garantir que as pessoas me recebam em suas casas quando eu for despedido!’.
5 “E ada kaliva-dina yana kauveya yana lokoloko anatoketowai ani gidouwedi seyana seyana ielai. Ada kaliva nagona gitolidadanena, givona, ‘Yaku kauveya yana lokoloko wagaine gavaiyei aketowai anatubuga?’
5 “Então ele convocou todos que deviam dinheiro a seu patrão. Perguntou ao primeiro: ‘Quanto você deve a meu patrão?’.
6 “Banae gilufata, givona, ‘Bunama olive tuwava eita analedi (800).’
6 O homem respondeu: ‘Devo cem tonéis de azeite’. Então o administrador lhe disse: ‘Pegue depressa sua conta e mude-a para cinquenta tonéis’.
7 “Kaduwe kaliva anavelu gitolidadanena, givona, ‘Ada oye gavaiyei uketowai?’
7 “‘E quanto você deve a meu patrão?’, perguntou ao segundo. “Devo cem cestos grandes de trigo’, respondeu ele. E o administrador disse: ‘Tome sua conta e mude-a para oitenta cestos’.
8 “E ada bana togugai-nai yana dewa keke tunutunugina nonogana yana kauveya-nai gidavana, faina bana wai seyana ginuwagana ke tauna gina kibababalena vita-nai gielaelai wagaine. Ika, badi babi anakalivayavo ani wa yadi nuwauya velemoena iyavivila kaliva wagaidiya ayo malina anakalivayavo.
8 “O patrão elogiou o administrador desonesto por sua astúcia. E é verdade que os filhos deste mundo são mais astutos ao lidar com o mundo ao redor que os filhos da luz.
9 Ada gana vonemi, yami kaikaiwabu ada yami mani wana vegugaiye-dewedewedi ke kaliva wana lemedi ada wana kivemwamwalidi, e ada tova-nai kaikaiwabu-dina anatova gina avaidi ada wana yegemona ebamiya-vagata anafafali wagaine, aimo kaliva-dina ina sivaivaimi.
9 Esta é a lição: usem a riqueza deste mundo para fazer amigos. Assim, quando suas posses se extinguirem, eles os receberão num lar eterno.
10 “Kai gaito wa anavetumagana gaitoma kabiso-moena anaitaveyabina wagaine, kaduwe aimo gaitoma lakaina anaitaveyabina wagaine banae wa anavetumagana. Aku gaito keke gida dewadewa tunutunugina gaitoma kabiso-moena anaitaveyabina wagaine, kaduwe aimo keke gina dewadewa tunutunugina gaitoma lakaina anaitaveyabina wagaine.
10 “Se forem fiéis nas pequenas coisas, também o serão nas grandes. Mas, se forem desonestos nas pequenas coisas, também o serão nas maiores.
11 E ada kai babi anakaikaiwabu anaitaveyabina wagaine imi keke wa amivetumagana, aga gavaiyamu gabama anakaikaiwabu velemoena faine? Gaito wa yana vetumagana ginasena nimamiya-yo wana itaveyabi? Au keke tamo.
11 E, se vocês não são confiáveis ao lidar com a riqueza injusta deste mundo, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Kaduwe kai gavakaliva yana lokoloko anaitaveyabina wagaine keke wa amivetumagana, aga gaito lokoloko gina velemi taumiyavo faimiya?
12 E, se não são fiéis com os bens dos outros, por que alguém lhes confiaria o que é de vocês?
13 Keke togugai seyana anafata gina vetogugai kauveya iluwei wagaidiya. Faina seyana gina dibusoyogena aku seyana gina nuwakabubuyena, o kai seyana wagaine gina idibumwaiga aku seyana gina awaegegena. Kaduwe anafaiweya, keke anafata wana vetogugai Yaubada wagaine aku kaduwe kaikaiwabu wagaine.”
13 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro”.
14 E aku Falisiyavo, badi nuwanuwadi lakaina mani, ani vona taidei matatabuna inogalina wagaine, Yeisu ivekebulavogiyena.
14 Os fariseus, que tinham grande amor ao dinheiro, ouviam isso tudo e zombavam de Jesus.
15 Ada Yeisu givona wagaidiya, givona, “Imiyavo ani kaliva matadiya taumiyavo waseyegemonimi evona yegayegamiyavo, aku Yaubada gialamanena aseasemi. Faina gaitoma-dina kaliva inuwenuwedi evona gaitoma lakai-moedi ani Yaubada matane gaitoma koyo-moedi.”
15 Então ele disse: “Vocês gostam de parecer justos em público, mas Deus conhece o seu coração. Aquilo que este mundo valoriza é detestável aos olhos de Deus.
16 Yeisu kaduwe Falisiyavo wagaidiya givona, “Tuwai-moena Yaubada yana veimeya givelena Mosese kadu yana nuwanuwa gialavelevelena falofitayavo. Ada badi yadi vetonagona dibune meIsileli imiyamiya, ada taide anafaiweya ginaunau analaba Iyoni Tobabitaiso yana toveya. Ada tainei tova-nai wagaine ada gielai malinai ani Yaubada yana ebaveimeya anavaleya iwakana ilumamalena, ada kaliva moyaidi ibalabalalava wai ilelele ke inaluku wagaine.
16 “Até a chegada de João, a lei de Moisés e a mensagem dos profetas eram seus guias. Agora, porém, as boas-novas do reino de Deus estão sendo anunciadas, e todos estão ansiosos para entrar.
17 Aku keke vaita Yaubada yana veimeya maita gidaavai, keke ada keke. Gabama ada babi adifaiweya ina avaidi, aku veimeya matana kabiso-moena ivetokilumina ani keke tamo ginaavai.
17 É mais fácil o céu e a terra desaparecerem que ser anulado até o menor traço da lei de Deus.
18 “Gavakaliva vavinena gina viyoliliyedi aku vavine evaguna gina nagina, banae giudo. Ada gavakaliva vavine viyoviyolilidi gina nagidi, wada kaduwe giudo.”
18 “Assim, o homem que se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério. E o homem que se casa com uma mulher divorciada também comete adultério”.
19 Ada kaduwe Yeisu givewala, givona, “Tokaikaiwabu seyana gimiyamiya, banae yadayada seyana seyana gimiya kaikaiwabu-mowa ada gikanikani iwakana, ada nuya kaikaiwabudi gioseosedi, tainei yabeyabelina ke kwayakwaya-moena.
19 Jesus disse: “Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho fino e vivia sempre cercado de luxos.
20 Aku kaduwe tofanifani seyana anayegana Lasalo, banae toawaveoveola ada vovona matatabuna koliya gaga. Ada tova moyaina tubuiyanavo ialialiye tokaikaiwabu-nai yana manuwa anakali anawana wagaine isesei givetovetoga,
20 À sua porta ficava um mendigo coberto de feridas chamado Lázaro.
21 ada nuwanuwana lakaina tokaikaiwabu yana teibeli wagaine gavana mukumuku imavumavuga ani maita gidakani. Kaduwe galuweta ielaela anakoliya iyamoyamodi.
21 Ele ansiava comer o que caía da mesa do homem rico, e os cachorros vinham lamber suas feridas abertas.
22 “Imiyamiya aku kwana fanifani gialika, ada aneloseyavo inauwena Ebelaamo lilivane isena. Kaduwe tokaikaiwabu gialika ada itavuna.
22 “Por fim, o mendigo morreu, e os anjos o levaram para junto de Abraão. O rico também morreu e foi sepultado,
23 Banae ginau eli wagaine wadedeku giuloulolo lakaina, aku giitalaka ani giitana Ebelaamo atuwada-mowa ada Lasalo ani lilivane gimiyamiya.
23 e foi para o lugar dos mortos. Ali, em tormento, ele viu Abraão de longe, com Lázaro ao seu lado.
24 Ada givedou, givona, ‘Kamaku Ebelaamo, uda nuwakalikaliyeku! Lasalo uda imilina e ada nimadidina gida vebutana gufa wagaine ke meyaku gida ivetuluna, faina gauloulolo lakaina aiyabeyabela taidei wagaine!’
24 “O rico gritou: ‘Pai Abraão, tenha compaixão de mim! Mande Lázaro aqui para que molhe a ponta do dedo em água e refresque minha língua. Estou em agonia nestas chamas!’.
25 “Aku Ebelaamo gilufata, givona, ‘Natuku, unaduna tuwaina wayawainiya. Oye gaitoma iwakadi unuwagadi, aku Lasalo gaitoma koyodi givaidi. Aku malinai idedeku-deya miyavita wagaidiya giveyaveyawai ke gimiya niwalova, e aku oyeni ani uuloulolo.
25 “Abraão, porém, respondeu: ‘Filho, lembre-se de que durante a vida você teve tudo que queria e Lázaro não teve coisa alguma. Agora, ele está aqui sendo consolado, e você está em agonia.
26 Ada kaduwe vuvu seyana ani adamwatugu wagaine awagana lakaina gilugoloi giobu, e ada idedeku-deya gavega nuwanuwadi vaita inaelai wagaimiya ani keke adifaiweya, kaduwe wagaimiya-deya keke seyana gaito ginaela wagaimeya.’
26 Além do mais, há entre nós um grande abismo. Ninguém daqui pode atravessar para o seu lado, e ninguém daí pode atravessar para o nosso’.
27 “Tokaikaiwabu givona, ‘Ada auwe aku kamaku, kai anafaiweya, aga gaveoleni Lasalo uda imili gidanau kamaku yana yoo wagaidiya,
27 “Então o rico disse: ‘Por favor, Pai Abraão, pelo menos mande Lázaro à casa de meu pai,
28 faina Iya akutubulugayavo adifaifi imiyamiya. Gidanau ada gida madumatawedi aenanai kaduwe inaelai uloulolo taidei anafafali wagaine.’
28 pois tenho cinco irmãos e quero avisá-los para que não terminem neste lugar de tormento’.
29 “Ebelaamo gilufata, givona, ‘Keke. Bademowa Mosese yana veimeya ada Yaubada yana falofitayavo yadi buki imiyamiya tubuiyamomo wagaidiya. Gilubodana badi yadi ifufu ina nogalina.’
29 “‘Moisés e os profetas já os avisaram’, respondeu Abraão. ‘Seus irmãos podem ouvir o que eles disseram.’
30 “Aku banae givona, ‘Keke, kamaku Ebelaamo. Aku kai gaito alikeya ginayawa-vagila ada ginanau wagaidiya aga ina nuwavilana.’
30 “Então o rico disse: ‘Não, Pai Abraão! Mas, se alguém dentre os mortos lhes fosse enviado, eles se arrependeriam!’.
31 “Aku Ebelaamo givonena, givona, ‘Kai Mosese ada falofitayavo bonadi keke ina nogali, aga kadu anafaiweya kai gaito alikeya ginayawa-vagila aku keke nuwadi ina sivila ke ina nuwavila.’”
31 “Abraão, porém, disse: ‘Se eles não ouvem Moisés e os profetas, não se convencerão, mesmo que alguém ressuscite dos mortos’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.