João 9

bwd (BWD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ada Yeisu ginaunau aku giitana kaliva seyana anatubukwamana wagaine ani matana koyo-moena.
1 Caminhando, viu Jesus um cego de nascença.
2 Ada yana tonogalayavo itolidadanena, ivona, “Labai, gaito yana koyona e ada kaliva taidei gitubuga ada matana koyo-moena? Tauna yana koyona o inana tamana?”
2 Os seus discípulos indagaram dele: Mestre, quem pecou, este homem ou seus pais, para que nascesse cego?
3 Yeisu givona, “Keke kaliva taidei yana koyona o kai inana tamana yadi koyona faina, aku taidei vita-nai giyegemona e ada Yaubada yana gugai ke yana toyogina gina seyegemonena bana yawaina wagaine, e ada moyaida kana itana.
3 Jesus respondeu: Nem este pecou nem seus pais, mas é necessário que nele se manifestem as obras de Deus.
4 Gilubodana Banae giimiliku ani yana gugai kana gugugaiyedi aimo yadayada anatoveya-deya. Tova kabisona bogi gina yegemo, ada tova-nai wagaine keke seyana gaito anafata gina gugai.
4 Enquanto for dia, cumpre-me terminar as obras daquele que me enviou. Virá a noite, na qual já ninguém pode trabalhar.
5 Aku Iya aimo babiya gamiyamiya wagaine, Iyayeku tomiyababi yadi malina.”
5 Por isso, enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Taidei anafaiweya givona ada gikiwala babi wagaine ke kiwala wagaine babi gigai givetofula. Ada tofula-nai givaina ada giluababana kaliva matana wagaine
6 Dito isso, cuspiu no chão, fez um pouco de lodo com a saliva e com o lodo ungiu os olhos do cego.
7 aku givonenaga, “Unanau gufa bwanibwaniuna Sailomu wagaine mata una koladi.” E, ‘Sailomu’ anakivila ani ‘imila’. Ada kaliva-nai gilovoga ginau matana gikolana ada giyewana matana giita.
7 Depois lhe disse: Vai, lava-te na piscina de Siloé {esta palavra significa emissário}. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Aku badi imiyamiya banae yana manuwa lilivane ke badi gavega tova moyaina iitaitana giawaveoveola ani itolidadana ivona, “Gavaiyamu, anaita ida kaliva-nai ani banae tuwaina-deya givetovetoga ke giawaveoveola?”
8 Então os vizinhos e aqueles que antes o tinham visto mendigar perguntavam: Não é este aquele que, sentado, mendigava?
9 Ada kaliva tufodi ivona, “Ika, au banae kaliva-nai!” Aku tufodi ivona, “Keke, aku anaita au bana anafaiweya.”
9 Respondiam alguns: É ele. Outros contestavam: De nenhum modo, é um parecido com ele. Ele, porém, dizia: Sou eu mesmo.
10 Badi ivonena, “Ada gavaiyamu-yo mata giabwa uitaita?”
10 Perguntaram-lhe, então: Como te foram abertos os olhos?
11 Banae gilufata givona, “Kaliva seyana ivewagana Yeisu, Bana babi gigai givetofula ada giluababana mataku wagaine. Ada givoneku, givona, ‘Unanau Sailomu mata una koladi.’ E ada gana gakoladi ada akufata ganaita.”
11 Respondeu ele: Aquele homem que se chama Jesus fez lodo, ungiu-me os olhos e disse-me: Vai à piscina de Siloé e lava-te. Fui, lavei-me e vejo.
12 Badi itolidadanena ivona, “Banae gadedeku?”
12 Interrogaram-no: Onde está esse homem? Respondeu: Não o sei.
13 Aku bana tomatakoyo-nai bade giveiwaka ani inauwena Falisiyavo wagaidiya.
13 Levaram então o que fora cego aos fariseus.
14 Aku yadayada-nai Yeisu babi gigai givetofula ke kaliva matana gigai giabwana ani Sabate wagaine.
14 Ora, era sábado quando Jesus fez o lodo e lhe abriu os olhos.
15 Tayuwe faina Falisiyavo kadu itolidadanena kaliva gavaiyamu ada giitaita iwakana. Bana gilufata givona, “Tofula matakuya gisena ada gakoladi ada au malinai gaitaita.”
15 Os fariseus indagaram dele novamente de que modo ficara vendo. Respondeu-lhes: Pôs-me lodo nos olhos, lavei-me e vejo.
16 Ada Falisiyavo tufodi ivonaga, “Taide bana kaliva-nai keke gidaela Yaubada wagaine-deya, faina Sabate anaveimeya keke gida itaveyabi.”
16 Diziam alguns dos fariseus: Este homem não é o enviado de Deus, pois não guarda sábado. Outros replicavam: Como pode um pecador fazer tais prodígios? E havia desacordo entre eles.
17 E ada Falisiyavo imiyaviladi ada bana tomatakoyo bade giveiwaka itolidadane-vagilena, ivonenaga, “Tauna bana mata gigai gialeleleye uita ani gavana udavona kaliva-nai faine?”
17 Perguntaram ainda ao cego: Que dizes tu daquele que te abriu os olhos? É um profeta, respondeu ele.
18 Aku badi meIsileli aditonagonayavo keke ida vetumagana vaita banae anatubukwamana wagaine matana koyo-moena ayo gida veiwaka ke gida itaita, ada tayuwe faina matawa iimilina kaliva-nai inana ke tamana inaelai.
18 Mas os judeus não quiseram admitir que aquele homem tivesse sido cego e que tivesse recobrado a vista, até que chamaram seus pais.
19 Ada badi ielai ke itoliyedi, ivona, “Velemoena taidei banae natumi, ada wavona evona banae anatubukwamana matana koyo-moena? Kai taine velemoena aga gavaiyamu-yo malinai giitaita?”
19 E os interrogaram: É este o vosso filho? Afirmais que ele nasceu cego? Pois como é que agora vê?
20 Kaliva inana ke tamana ilufata ivonaga, “Ime aalamane-moena ani banae natuma, ada gitubuga wagaine matana koyo-moena.
20 Seus pais responderam: Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego.
21 Aku gavaiyamu-yo malinai giitaita o gaito gigai matana giabwa, ime keke ada alamane. Tauna wana tolidadanena. Banae matalakaina, ada tauna faine gina ifufu.”
21 Mas não sabemos como agora ficou vendo, nem quem lhe abriu os olhos. Perguntai-o a ele. Tem idade. Que ele mesmo explique.
22 Inana ke tamana meIsileli aditonagona imatausedi ada taidei faina anafaiweya ivona. Faina tonagona-dina bademowa iveimeya, kai gaito gina awatalatalaina evona Yeisu Banae au Mesaiya, aga banae kaliva-nai ina veyegemoni-vagaina manuwa ebavewala wagaine e ada keke wa anaawaega kadu gina lukuluku wagaine gina tafatafalolo.
22 Seus pais disseram isso porque temiam os judeus, pois os judeus tinham ameaçado expulsar da sinagoga todo aquele que reconhecesse Jesus como o Cristo.
23 Taidei faina kaliva inana ke tamana ivona, “Banae matalakaina. Tauna wana toliyena.”
23 Por isso é que seus pais responderam: Ele tem idade, perguntai-lho.
24 E ada tova anavelu tomatakoyo bade giveiwaka ani tonagona idouwe gielai, ada ivonena, ivona, “Una vonadabadaba Yaubada matane ada unavona tunutunugina. Faina ime aalamane-moena kaliva taidei ani tokoyona.”
24 Tornaram a chamar o homem que fora cego, dizendo-lhe: Dá glória a Deus! Nós sabemos que este homem é pecador.
25 Banae gilufata givona, “Iya keke gada alamane kai banae tokoyona o kai keke. Aku gaitoma seyana gaalamanena ani Iya nagona mataku gikoyo-vagata, aku malinai mataku giitaita.”
25 Disse-lhes ele: Se esse homem é pecador, não o sei... Sei apenas isto: sendo eu antes cego, agora vejo.
26 Ada kaduwe itolidadane-vagilena, ivona, “Gavana gigai wagainiya? Mata gavaiyamu giga ayo giabwa?”
26 Perguntaram-lhe ainda uma vez: Que foi que ele te fez? Como te abriu os olhos?
27 Banae gilufata givonaga, “Bademowa gavonemi aku keke yaku vona wadavai. E ada gavana faina kadu wana nogali-vagile? Gavaiyamu, imi kaduwe nuwanuwami wana vetonogala Bana wagaine?”
27 Respondeu-lhes: Eu já vo-lo disse e não me destes ouvidos. Por que quereis tornar a ouvir? Quereis vós, porventura, tornar-vos também seus discípulos?...
28 Ada au ifainena, ivonaga, “Oyeni taidei kaliva-nai yana tonogala, aku imeyavo ani Mosese yana tonogalayavo!
28 Então eles o cobriram de injúrias e lhe disseram: Tu que és discípulo dele! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Imeyavo aalamanena vaita Yaubada giifufu Mosese wagaine, aku kaliva taidei ani keke-mowa ada alamane gadedeku wagaine giela.”
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas deste não sabemos de onde ele é.
30 Aku kaliva-nai gilufata givona, “Taumada! Meyaku gisidobodobona! Imi keke wada alamane yana ela faina, e aku Banae ani mataku gigai giabwana.
30 Respondeu aquele homem: O que é de admirar em tudo isso é que não saibais de onde ele é, e entretanto ele me abriu os olhos.
31 Ide kaalamanena Yaubada keke tokoyona yadi veola gida venogaledi, aku gavega ivemoimoinena velemoena ada bonana imatawalewaleyena ani badi yadi veola ginogalina.
31 Sabemos, porém, que Deus não ouve a pecadores, mas atende a quem lhe presta culto e faz a sua vontade.
32 Tova anaebavevuvu vaguvagu wagaine ada gielai malinai ani keke tamo gaito valeyana kada nogali anafaiweya kaliva gitubuga matana koyo-moena aku tamo gaito gidagai ke gidaabwa.
32 Jamais se ouviu dizer que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Kai kaliva-nai taidei keke gidaela Yaubada wagaine-deya, aga keke anafata gugai taidei anafaiweya gina gugaiye.”
33 Se esse homem não fosse de Deus, não poderia fazer nada.
34 Badi ilufata, ivonenaga, “Oyeni koyoneya utubuga! Oyeni tokoyona nonogana ugaluvaluva vaita una vewalema, aiyo!” Ada iveyegemonina manuwa ebavewala wagaine-deya.
34 Responderam-lhe eles: Tu nasceste todo em pecado e nos ensinas?... E expulsaram-no.
35 Yeisu valeyana ginogalina vaita badi iveyegemoni-vagaina, ada ginau gilele ginuwagana ke givonena, “Gavaiyamu, Bana Kaliva Natuna wagaine uvetumagana o keke?”
35 Jesus soube que o tinham expulsado e, havendo-o encontrado, perguntou-lhe: Crês no Filho do Homem?
36 Bana kaliva gitolidadana, givona, “Kauveya, gaito Banae? Una voneku ke akufaiweya gana vetumagana wagaine.”
36 Respondeu ele: Quem é ele, Senhor, para que eu creia nele?
37 Yeisu givonaga, “Bade uitana, ada Iya nodi kaifuifufu ani kaliva-kuna.”
37 Disse-lhe Jesus: Tu o vês, é o mesmo que fala contigo!
38 Ada kaliva-nai givona, “Kauveya, Iya gavetumagana.” Ada au tugana givetodonena ke gioduodu wagaine.
38 Creio, Senhor, disse ele. E, prostrando-se, o adorou.
39 Ada Yeisu givona, “Iya gaobuelai babiya ke kaliva yadi nuwanuwa aseasediya ganavona venuwadadanedi. E ada badi gavega matadi koyona ani inaita, ada badi gavega inuwanuwa vaita matadi giitaita ani ina vematakoyo.”
39 Jesus então disse: Vim a este mundo para fazer uma discriminação: os que não vêem vejam, e os que vêem se tornem cegos.
40 Ada Falisiyavo tufodi Yeisu nodi ani yana vona inogalina ada au itolidadana, ivona, “Gavaiyamu, o uvonavona vaita ime kadu matama koyo-moedi, aiyo?”
40 Alguns dos fariseus, que estavam com ele, ouviram-no e perguntaram-lhe: Também nós somos, acaso, cegos?...
41 Yeisu givonedi, givonaga, “Kai imi matami koyo-moedi, aga Yaubada keke gida itavenuvenuwadadanemi vaita wa yami koyona wamiyamiya. Aku imi wavona, ‘Ime aitaitalele,’ ada taidei faina yami koyona au gimiyamiya wagaimiya, keke gidaavai.
41 Respondeu-lhes Jesus: Se fôsseis cegos, não teríeis pecado, mas agora pretendeis ver, e o vosso pecado subsiste.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.