Atos 23
bwd (BWD) vs ARC
1 Ada Paulo Kaniselayavo giitaitadonedi ke givonedi, “Tubuiyakuweyavo, nuwafouku matatabuna ani yegayegana Yaubada matane ada gaalamanena yana veimeya gamuliye-dewedewena, tova tuwaina wagaine ada gielai malinai.”
1 E, pondo Paulo os olhos no conselho, disse: Varões irmãos, até ao dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Paulo taidei anafaiweya givona faina, veyavo anatovegugai aditonagona anayegana Ananaiyasi ani kaliva Paulo lilivane imidimididi giveimeyedi ke awana ina tafina.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Aku Paulo Ananaiyasi givonena, “O meyalagalaga! Yaubada o kaduwe gina mununi! Oye ineneku uvetoga ke Mosese yana veimeya anafaiweya una vevonayavugiku nonogana o tauni veimeya-nai uyawelina, faina kaliva uvonedi ke ina tafiku.”
3 Então, Paulo lhe disse: Deus te ferirá, parede branqueada! Tu estás aqui assentado para julgar-me conforme a lei e, contra a lei, me mandas ferir?
4 Ada kaliva Paulo lilivane imidimididi ani iduweyena, ivona, “Gavaiyamu, keke uda matauta Yaubada yana togugai unavona awadamanena, aiyo? Banae ani Yaubada yana veyavo anatovegugai aditonagona!”
4 E os que ali estavam disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Paulo gilufata, “Tubuiyakuweyavo, ina Iya keke gada alamane vaita banae veyavo anatovegugai aditonagona. Kai gada alamanena aga keke anafaiweya gadavona, faina Buki Tabu wagaine givona, ‘Yami yoo aditoveimeya keke wana awavekoyoyedi.’”
5 E Paulo disse: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Aku Paulo bademowa gialamanena Kaniselayavo adiyoo iluwei, seyana Sadusiyavo ke anavelu Falisiyavo. E ada bonana lakaina wagaine givona, “Tubuiyakuweyavo, Iya Falisi, kaduwe kamaku Falisi anayoo. Yaku vonayavuga taidei vuvuna ani ganuwavetumagana vaita badi toalika aimo tova mulina inayawa-vagila.”
6 E Paulo, sabendo que uma parte era de saduceus, e outra, de fariseus, clamou no conselho: Varões irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseu! No tocante à esperança e ressurreição dos mortos sou julgado!
7 Ada tova-nai Paulo givona anafaiweya, badi Falisiyavo ke Sadusiyavo ivebutu ivevonavona toyogina, ada au yoo iidina.
7 E, havendo dito isto, houve dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 Faina badi Sadusiyavo ivona toalika keke inayawa-vagila, kaduwe ivona aneloseyavo ke aluwaluwa keke ida miyami. Aku badi Falisiyavo gaitoma toiye-dina ivetumaganedi.
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Ada nodi iagofaifaina bonadi lakaina aku Mosese yana veimeya anatovewala tufodi, badi Falisi, imididi ivona toyogina, ivona, “Keke tamo gavana koyona banae wagaine ada nuwaga. Kai aluwaluwa o kai anelose seyana giifufuyena, wada keke koyona.”
9 E originou-se um grande clamor; e, levantando-se os escribas da parte dos fariseus, contendiam, dizendo: Nenhum mal achamos neste homem, e se algum espírito ou anjo lhe falou, não resistamos a Deus.
10 Aku au yadi gavekwavekwageya gitubuga-mowa, ada tolugaviya aditoveimeya lakaina gimatauta aenanai Paulo ina sibwakeibwakeina. E ada tolugaviyayavo giveimeyedi iobu yoo iatuwaiwainau aku adimwatuguya iabi inauwena yadi manuwa wagaine.
10 E, havendo grande dissensão, o tribuno, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a soldadesca, para que o tirassem do meio deles e o levassem para a fortaleza.
11 Ada bogi-nai wagaine Kauveya giela Paulo lilivane gimididi aku givonena, “Una asevatu! Bademowa faikuya uawatalatalaina idedeku Yelusalema wagaine, ada kaduwe gilubodani Loma wagaine anafaiweya una awatalatalaina.”
11 E, na noite seguinte, apresentando-se-lhe o Senhor, disse: Paulo, tem ânimo! Porque, como de mim testificaste em Jerusalém, assim importa que testifiques também em Roma.
12 Mala gilavuna meIsileli tufodi nodi ivagauta ke iveimeya-kavu vaita Paulo ina luvealikana, ada ivonadabadaba toyogina keke tamo gavana inakani o inayui aku nagona ina luvealikana.
12 Quando já era dia, alguns dos judeus fizeram uma conspiração e juraram dizendo que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Badiyavo nodi taide veimeya-nai ibubuna ani adiyoo foti (40) kaduwe adigavaiyei.
13 E eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração.
14 Ada badi yoo-dina inau veyavo anatovegugai lakaidiyavo ke meIsileli kaliva lakaidiyavo wagaidiya ada ivona, “Ime Yaubada matane avonadabadaba velemoena, ani keke tamo gavana anakani o anayui aku nagona Paulo ana luvealikana.
14 Estes foram ter com os principais dos sacerdotes e anciãos e disseram: Conjuramo-nos, sob pena de maldição, a nada provarmos até que matemos a Paulo.
15 E ada imiyavo ke Kaniselayavo nodi veola wana imilina tolugaviya aditoveimeya lakaina wagaine, ke Paulo gina obualiyena wagaimiya. Wana vonena vaita nuwanuwami wana toliluveluvena ke yana koyona wana alamane-dewedewena. Aku ime ana kidewadewa ada tova-nai ina alialiyena, ani ime nagona wai wagaine ana luvealikana.”
15 Agora, pois, vós, com o conselho, rogai ao tribuno que vo-lo traga amanhã, como querendo saber mais alguma coisa de seus negócios, e, antes que chegue, estaremos prontos para o matar.
16 E aku Paulo novuna natudi ani yadi veimeya-nai gikaiyanogala, ada ginau tolugaviya yadi manuweya giluku tamana giawatalatalainena.
16 E o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido acerca desta cilada, foi, e entrou na fortaleza, e o anunciou a Paulo.
17 Ada Paulo ginogalina wagaine, tolugaviya aditonagona seyana gidouwena ada givonena, “Taidei tubulakata-nai una nauwena tolugaviya aditoveimeya lakaina wagaine. Yana nuwanuwa gaitoma seyana faina gina awamogatalena.”
17 E Paulo, chamando a si um dos centuriões, disse: Leva este jovem ao tribuno, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 Ada tonagona-nai tubulakata ginauwena tolugaviya aditoveimeya lakaina wagaine ada givonena, “Banae yogoyogona anayegana Paulo ani gidouweku gana givoneku ada tubulakata taidei gaaliyena wagainiya ke gavana yana nuwanuwa gina awamogatalena wagainiya.”
18 Tomando-o ele, pois, o levou ao tribuno e disse: O preso Paulo, chamando-me a si, me rogou que te trouxesse este jovem, que tem alguma coisa que dizer-te.
19 Ada tolugaviya aditoveimeya nimane giabi ginauwena maita tabae ke gitolidadanena, “Gavana ya nuwanuwa una voneku.”
19 E o tribuno, tomando- o pela mão e pondo-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que tens que me contar?
20 Bana givona, “MeIsileli yama tonagona nodi iveimeya, ada malabutu inaela ina veoleni evona vaita ya kaliva Paulo ina obuyena Kaniselayavo wagaidiya. Inavona vaita nuwanuwadi ina toliluveluvena ada yana sidamana vuvuna inalele-dewedewena.
20 E disse ele: Os judeus se concertaram rogar-te que amanhã leves Paulo ao conselho como tendo de inquirir dele mais alguma coisa ao certo.
21 Aku wada yadi vona ani keke vona velemoena, ada keke una venogaledi e ada nuwa inakani. Faina yadi kalivayavo adiyoo foti (40) kaduwe gavaiyei, ani bademowa wai lilivane ivelusewasewavuyau ke ibodabodana. Badiyavo ivonadabadaba Yaubada matane vaita keke inakani o kai inayuga aku nagona Paulo ina luvealikana. Badi bademowa ikidewadewa-mowa aku ya awaega ibodabodana.”
21 Mas tu não os creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe andam armando ciladas, os quais se obrigaram, sob pena de maldição, a não comerem nem beberem até que o tenham morto; e já estão apercebidos, esperando de ti promessa.
22 Ada tolugaviya aditoveimeya lakaina tubulakata-nai givonena, “Taidei ya awamogatala-nai wagaikuya ani keke tamo gaito wagaine una ifufuye.” Ada giimili ginau.
22 Então, o tribuno despediu o jovem, mandando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Ada tolugaviya aditoveimeya-nai lakaina ani tolugaviya wani analedi (100) aditonagona adiselu gidouwedi ielai wagaine ke givonedi, “Wana kidewadewa, malinai bogi kauwana naeni kiloki anafaiweya wana tauya wananau melala lakaina Sisalia. Yami tolugaviyayavo wana vaidi tu analedi (200) agediya inanau, toyage osi adiyoo seveniti (70) ada kaduwe giyo anatolugaviya adiyoo tu analedi (200).
23 E, chamando dois centuriões, lhes disse: Aprontai para as três horas da noite duzentos soldados, e setenta de cavalo, e duzentos lanceiros para irem até Cesareia;
24 Kaduwe, osi tufodi Paulo faine wana kidewedewedi, ada kabemali lakaina anayegana Filikesa wagaine wana nauwena. Ada wana itaveyabi-dewedewena e ada keke tamo vita gina nuwaga wai wagaine.”
24 e aparelhai cavalgaduras, para que, pondo nelas a Paulo, o levem salvo ao governador Félix.
25 Kaduwe leta givetokilumina ani taidei anafaiweya givona.
25 E escreveu uma carta que continha isto:
26 Siule, kabemali tokaiwabu Filikesa. Iya Kolodiyasi Laisiyasi gavetokiluma wagainiya.
26 Cláudio Lísias a Félix, potentíssimo governador, saúde.
27 Kaliva taidei ani meIsileli ikiveyabina ada tova kabiso-moena ida luvealikana, aku valeyana ganogalina banae Loma kaliva faina, yaku tolugaviyayavo nodi aobu wagaidiya ke nimadiya akibababalena.
27 Este homem foi preso pelos judeus; e, estando já a ponto de ser morto por eles, sobrevim eu com a soldadesca e o livrei, informado de que era romano.
28 Iya nuwanuwaku gana alamanena gavana yana koyona vuvuna, e ada gaaliyena yadi Kaniselayavo matadiya.
28 Querendo saber a causa por que o acusavam, o levei ao seu conselho.
29 Ada vuvuna bademowa ganuwagana ani keke tamo koyona gida faisewa ayo kana luvealika o kai deli wagaine kanasei, aku meIsileli yadi veimeya gagana faina iawavekoyoyena.
29 E achei que o acusavam de algumas questões da sua lei, mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou de prisão.
30 Tova-nai gakaiyanogala yadi veimeya kavu Paulo analuvealika faina, ada gamadu imilina wagainiya. Aku kaduwe badiyavo iawavekoyoyena, ani gaveimeyedi ke inaelai ineneku-deya ada kaliva-nai yana koyona ina vonayedi o mataniya.
30 E, sendo-me notificado que os judeus haviam de armar ciladas a esse homem, logo to enviei, mandando também aos acusadores que perante ti digam o que tiverem contra ele. Passa bem.
31 Ada tolugaviya adiveimeya imuliyena anafaiweya, ke bogi-nai Paulo iabi inauwena melala anayegana Anitipatilisi wagaine.
31 Tomando, pois, os soldados a Paulo, como lhes fora mandado, o trouxeram de noite a Antipátride.
32 Mala gilavuna tolugaviya agediya inaunau ani iyewadi yadi manuweya Yelusalema wagaine, aku osi anatoyage gagana Paulo inauwena Sisalia. Tolugaviya Paulo iitaveyabi inauwena Sisalia e ada kabemali lakaina gina∼vevonayavugina.|alt="soldiers escort Paul to Sisalia" src="IB04214gr.tif" size="col" loc="23:31-32" copy="Faadil" ref="23:31-32"
32 No dia seguinte, deixando aos de cavalo irem com ele, tornaram à fortaleza;
33 Tova-nai bademowa iyegemona Sisalia ada leta-nai kabemali lakaina ivelena, kaduwe Paulo iatuegena banae wagaine.
33 os quais, logo que chegaram a Cesareia e entregaram a carta ao governador, lhe apresentaram Paulo.
34 Ada kabemali lakaina leta giveyawana muline, Paulo gitolidadanena, givona, “O gavafafali anakaliva?”
34 E o governador, lida a carta, perguntou de que província era; e, sabendo que era da Cilícia,
35 Ada kabemali lakaina ginogalina ke givonena, “Aimo badi iawavekoyoyeni ani inaelai ayo una vonayavuga.” Ada tolugaviya giveimeyedi ke Paulo ina nauwena Elodi yana manuwa lakaina wagaine, ada wadedeku yogoyogona ina lukuwena ke ina itaveyabi-dewedewena.
35 disse: Ouvir-te-ei quando também aqui vierem os teus acusadores. E mandou que o guardassem no pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.