Tiago 1
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 Imire ikiere Tiago. Pao Kurireu utugare nure imi. Pagimijera Jesus Cristo utugare nure imi. Inure awu atugoreboe pemegado iwo maku meartorure Jesus jiwuge Judeu doge ewagai. Ia meartorure Jesus jiwuge Judeu doge emugukare woe Judeu doge eno moto keje. Emugure toro boe tuginaiwuge eno moto jamedu boe parugajeje. Nou boe tuginaiwuge eno moto kejewuge nure tagi. Tawagaire iroino awu atugoreboe tabo. Ikimaduwo taiamedu boebo rugadu.
1 Baitumatumayah etei a tafaram kwaihamiy kwatit tafaram tata’amaim kwama’am, etei a merar ayiy. Ayu James God ana akir wairafin na’atube ata Regah Jesu Keriso ana akir wairafin kwa a fef akikirum.
2 Imedage nure tagi rugadu. Boe rakamode tai mare tamororamagadukaba. Taegaredo tai. Ro pegareuge emode boe pegado tai mare taegaredo tai. Boe pegamode tai mare taegaredo tai. Bope doge emode turokogado tai tuwo taro pegado mare taragado tai.
2 Taitu, routobon fokarih yumatah ta ta isa hinamamatar ana veya, mar etei kwaniyasisir.
3 Tarduware marigudu. Boe pegareu umode turokogado tai tawo tagera ra tameartorure Jesus jitu piji mare taragado tai tameartoruwo rugadu Jesusji. Tamodukare tagera ra tameartorure Jesus jitu piji rugadu dukodire tameartoru rakamode Jesusji rugadu.
3 Anayabin a baitumatum routobon nati na’atube nab kwanabisnowah ana veya baitafofor ana ef boro kwanaso’ob.
4 Nono tamodukare tagera ra tameartorure Jesus jitu piji dukodire tarduwa kurimode tameartoru rakawo Jesusji rugadu taro jamedu boe tabo. Tarduwamode rugadu tawo taro udo nono Jesus meardae mogadure.
4 Naatu kwanabatkikin nawainabi kwanan yomanin kwanabisawar ufunamaim, boro men abisa ta isan niyababanimih.
5 Ia tagi tarduwakare tawo ia tameardae tawuje dukeje tamagodo Pao Kurireu bagai nou tameardae bagai. Nono emare umode tarduwado tawo nou tameardae pemegareu tawuje. Umodukare tabogurudo tarduwakare jiboeji. Pao Kurireu umode boe erduwa kurido rugadu taidu tabo rugadu tu tu je.
5 Baise o yait kukokok ukwar narerekab, God isan inayoyoban, God boro nit, anayabin God i dogoron tutufin etei yasisiramaim sabuw etei ebitih.
6 — ausente —
6 Baise inayoyoyoban ana veya initumatum, men ere kasiy auman, anayabin orot yait erekasiy auman eyoyoyoban ana’itinin i tor yan yabat kotar ebabin in ebiyuwiyuw na’atube.
7 — ausente —
7 Orot yait ana not nati na’atube enotanot Regah biyanane boro men sawar ta nab.
8 — ausente —
8 Anayabin nati orot ana not i rou’ab ebinotanot, ana sinafumaim ana not ebiyuwiyuw.
9 Marenarue meartorure Jesus jiwuge egarere pudui rugadu. Marenarue doge enure emage mare emeartorure Jesusji dukodire Pao Kurireu aidu kurire ei. Dukodire inagoino egarewo pudui.
9 Kirisiyan orot yait yababan wairafin Regah nabobora’ah isan niyasisir nakawasa.
10 Oe kurireuge enojarokawo pudui rugadu ewo tudo nono boe etugarege emogadure tuwo turo pemegado boei. Nono eroiwamode tiegarewo pudui turo pemegareu boeji. Enoe kurire mare ewimode toe piji kuri je nono ipoguru kejewu okureboe mogadure.
10 Naatu Kirisiyan orot yait guguw wairafin, God nab nayayare isan niyasisir, anayabin guguw wairafin sigar beran na’atube boro hinafenem hinare.
11 Okureboe moture. Mare meri ruture dukeje boeru jeture nou okureboeji rugadu. Dukodire nou boeru umode okureboe bito kuri je. Dukodire nou okureboe motukare nono tumogadure pugeje. Oe kurireu ure nono okureboe mogadure. Mare okureboe ji karega inagoino. Oe kurireu jakarere pudui toe kurire kodi. Mare nou oe kurireu bimode rugadu. Nou oe umodukare udo činorudo tuwi piji rugadu. Dujire inagoino. Maragodumode tuwo toe kurido tugori mare pegagodumode rugadu. Bimode rugadu. Dujire inagoino.
11 Veya wabuburinamaim beran earkimow, ana gewasin i’en hea’obow ere’er na’atube, orot guguw wairafin boro namorob ana sawar abisa’awat bow ma tafan yayababar boro nihamiyen.
12 Boe rakare meartorure Jesus jiwugei. Mare emodukare tugera ra tumeartorure Jesus jitu piji dukeje egaremode pudui rugadu. Boe pemegamode ei rugadu. Marigudu Pao Kurireu makore tumoduie meardu kurire puduiwuge emugudo pudabo baru tada. Mare boe ere turokogado nou meartorure Jesus jiwugei ewo tugera ra tumeartorure Jesus jitu piji. Mare ekare tugera ra piji rugadu. Dukodire Pao Kurireu umode tuwadaru jetudo pudui etai rugadu. Umode emugudo pudabo baru tada rugadu. Dukodire inagoino ei egarewo pudui rugadu.
12 Orot yait routobon wanawananamaim nabatkikin nawawainab boro baigegewasin nab. Anayabin routobon nati na’atube nabisnowaten ana maramaim, ana baiyan ma’ama wanatowan boro nab. Iti omatanen i sabuw iyab God tibiyabuw eomatanih.
13 Boe rakare pai dukodire boe egomode pai pameartorukaiago Jesusji pugeje. Pao Kurireu emaie roino pai tuwo turokogado pai nou boe emeardae pegareu tabo. Ainore ia boe egore. Ča pagawo pawadaru udo nono ewadaru mogadure. Emagore jiboe ukare turugadu. Pao Kurireu biapagamodukare boe emeardae pegareuji. Emare umodukare turokogado boei ia boe emeardae pegareu tabo.
13 Orot yait routobon iti na’atube nabaib ana maramaim men nao, “Iti routobon i Godane enan.” Kwanaso’ob demon kakafin men kafa’imo God erurtubunimih naatu God men kafa’imo orot babin routobon ebitinimih.
14 Boe etaora pijire rugadu nou boe emeardae pegareu umode tudawuje tu tu je tuwo turokogado nou boei ewo turo pegado boei. Boe etaora pijire rugadu nou boe emeardae pegareu umode boe ekiripagado emeartorukawo Jesusji pugeje.
14 Baise routobon i orot taiyuwin biyan ana kok ebonawiy, kakafih sinaf kwanekwan enan taiyuwin ana warasa eona’on.
15 Ewiapagamode nou tumeardae pegareuji dukeje etaidumode nou tumeardae pegareuji. Nono etaiwomode nou turo pegamode kejewu meri bagai. Nono ero pegamode rugadu. Nono ero pegareu akedumodukare. Eroiwamodukare tuwo tugera ra nou turo pegareu piji. Nono nou ero pegareu umode ewido rugadu. Ainore boemode nou biapagare tumeardae pegareu jiwugei rugadu.
15 Naatu i taiyuwin ana kakafih nayen namamaririb ufunamaim, ana bowabow kakafin boro nirerereb. Naatu bowabow kakafin ana yomaninamaim boro morob natita’ur.
16 Imeardu kurire jiwuge imedage nure tagi. Taeku jado boe ekawo taekiripagado.
16 Imih taitu au yabow, sabuw men hinifufuwi. God men kafa’imo orot babin erurutubunihimih.
17 Pao Kurireu umodukare tudo tuginai nono boetugu mogadure. Boetugu umode tudo tuginai tu tu je. Mare Pao Kurireu ukare nono boetugu mogadure. Ure nono tumogadure ji aino. Umode nono tumogadure jii toro rugadu. Emare ure meri towuje. Ure ari towuje. Ure kuieje doge etowuje jamedu. Pao Kurireu pijire boe pemegareboe jamedu boe aregodumode boe etai baru piji.
17 Usar gewasih naatu siwar mokobfouh etei i marane tenan. Tamat God marakaw ana baimatarenayan biyanane. I men kafa’imo boro nabotabir auwaraunane nigugum ina’itinimih, en anababatun.
18 Emare ure tumeardae tawuje tuwo parduwado tuwadaru remawuji. Pameartorure ji dukodire ure pado paginai paewoduwo pugeje. Mare paewodu ji karega inagoino. Pameartorure ji dukodire ure paginorudo pawarigudukawo joru pegareuto paeduwo pudabo nono baru tada. Dukodi čare parduware Pao Kurireu meardaeji. Meardu kurire meartorure puduiwugei rugadu nouia ture towujeboe kori. Dukodire umode edudo toro pudabo.
18 God taiyuwin ana kokomaim Tur anababatun bai na itit ata yawas iboubun i natunatun tamatar. Saise it tatan sawar bimataren wanawanahimaim ata efan wantoro’ot tatab isan.
19 Imeardu kurire jiwuge imedage remawuge nure tagi. Iwo tawie. Boe ewo tudo turugadu tuwiapagawo pu bataruji. Boe emagokawo jii je tubagawo tumedagei ewo tuwadaru iado. Boe ekawo tuwu tumedage ewadaru kajeje. Boe ekorigodukawo kuri je jamedu.
19 Taitu au yabow, iti tur i men nuhi nabur! Tain i kwanarub gewas tur kwanowar, naatu tur o isan i yatenanub kwanao, na’atube yaso’ar isan men ya virivir hiniwa’an.
20 Boe ekorigodumode dukeje eroiwamodukare tuwo turo jetorodo nono Pao Kurireu meardae mogadure.
20 Anayabin orot yait yan so’aso’arin God ana kok abisa yamutufurin isan boro men karam nasinaf.
21 Dukodire čare taragado tai tawo boe emeardae pegareu barigu tabiji. Taro pegareu jamedu boe barigu tabiji tawo tado nono Pao Kurireu utugarege emogadure tameartoruwo nou čere tarduwadowu bataru remawuji. Tameartorumode ji dukeje umode taginorudo tawarigudukawo bope doge eda kejewu joru pegareuto.
21 Isan imih a kato etei naatu a tafasar etei susuw kwama’am kwanihamiyen, taiyuw kwanitaiy, God ana tur dogoromaim tatanum i kwanab, anayabin nati tur i boro niyawasi.
22 — ausente —
22 Men taiyuw inifufuwi ana’itinin o i tur kunonowar, baise tur inanowar naatu inia’ait.
23 — ausente —
23 Orot yait tur nowar baise men ebi’a’it, ana’itinin i orot yumatan kiyam yan i’itin na’atube.
24 — ausente —
24 Orot yumatan itinbunai sawar, tit inan ufunamaim mar ta’imon yumatan nuhin bur.
25 Mare boe etaiwomode rugadu Pao Kurireu bataru pemegareuji tuwo to bakarudo ema pudai. Boe emeartorumode nou Pao Kurireu bataru pemegareuji dukeje emode tamudo bakaru pegareu piji. Emodukare tugera ra tumeartorure nou Pao Kurireu bataru jitu piji dukeje Pao Kurireu umode boe pemegado ei. Ewiagodumodukare nou tumeardure jiwu Pao Kurireu bataru pemegareu piji. Emeartorumode ji rugadu. Nono Pao Kurireu umode boe pemegado ei rugadu.
25 Baise orot yait sabuw roufamih isan ana ofafar rousouwin na’itinbunai nanot nabia’ait, nati orot boro baigegewasin nab. Anayabin men turawat nowar nuhin burumih.
26 Ia boe emeardaere tumeartoru pemegaie Pao Kurireuji. Mare ekare togwa ra tuwadaru pegareu piji. Ekare togwa ra tuwadaru rakareu piji. Ekare togwa ra tugorigodure duji tuwadaru pegareu jitu piji. Mare ere tiekiripagado. Emeardaere tumeartoruie Pao Kurireuji. Mare pagatu jere egoino.
26 Naatu orot yait taiyuwin i’itin i Kirisiyan gewasin, baise menan ebi’uma’ar, nati orot ana Kirisiyan yawas i yabin en, taiyuwin ebifuwifuw.
27 Mare boe emeartoru remawumode Pao Kurireuji dukeje etu pemegamode okoge bokwareu marenarue dogei. Boe emeartoru remawumode Pao Kurireuji dukeje etu pemegamode etuo etuje bokwareu marenarue dogei. Dukeje Pao Kurireu jordu pemegamode eroino duji. Emeartoru remawu nure pudui rugadu. Boe emeartoru remawumode Pao Kurireuji dukeje ewiapagamodukare meartorukare Pao Kurireu jiwuge emeardae pegareuji. Dukeje Pao Kurireu jordu pemegamode eroino duji. Emeartoru remawu nure pudui rugadu. Mako pegamodukare ei rugadu.
27 Imih Tamat God matanamaim Kirisiyan orot anababatun gewasin naatu dogoron rousouwin ana bowabow i boro iti na’atube nasinaf. Kwafur baibin, kwatuw oro’orot, gagaganiy boro ninanawanih, naatu tafaram ana kato boro men biyan nikwahikwah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.