Mateus 18

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nono ča nou Jesus ure jorduwadowuge etaregodure Jesus ae. Enarare ji. Egore: – Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi dukeje umode boe eimijeragedo iageče jamedu. Ča duboba umode emage?
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 Jesus makore ia boe etonaregedu rogu bagai. Makore ji rakojewo nono nou boe etoiadada.
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 Nono Jesus akore: – Boe remawu jire imode tawie. Tamodukare tameardae udo nono boe etore emeardae mogadure dukeje tamodukare tagimijerado Pao Kurireuče. Tamodukare taremo baruto.
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Mare boe emode tumeardae pemegado tugawo boe remawugedo pudumi nono boe etore emogadure dukeje Pao Kurireu umode boe eimijerage paru towugedo emage. Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi dukeje umode boe eimijera paru towugedo emage jamedu.
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 Boe emode tugera podo boe etonaregedu apo dukeje itabore ere tugera podo jamedu.
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 Boe emode tori kurireu kogudo imedu itoru kajeje tuwo barigu poboto dukodire nou barigudure pobo towu imedu bimode rugadu. Mare ia boe umode nou itore meartorure maibari iwuge edo tugera ra ipiji ero pegawo pugeje dukeje boe pegamode nou ure nou boe etore etaora pegadowuji rugadu. Jire boe pegareu kodumode nou barigudure pobo towu imedu kori.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 Boe pegamode meartorukare iwugei. Ere tumeardae kodudo boe emeardae pegareu kodaji dukodire boe pegamode ei ero pegareu moriče. Boe emeardae pegareu makudumode boe etai tu tu je emeardae pegawo ero pegawo jamedu. Mare boe pegamode rugadu nou ure tumeardae pegareu maku boe etaiwugei rugadu.
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 Jesus mako kimore: – Tagera umode taro pegado tameartorukawo i dukeje tagera kado tabiji. Tawure jamedu umode taro pegado tameartorukawo i dukeje tawure kado tabiji. Mare tagera remawu tawure remawu ji karega inagoino. Tameardae pegareu jire inagoino tawo barigu tabiji. Mare paga karega. Tameartorumodukare i dukeje tawarigudumode bope doge eda kejewu joru maereuto. Nou joru akedumodukare rugadu. Tadumode toro dukeje boe pegamode tai rugadu jii toro rugadu. Mare tameartorumode i dukeje imode tarududo baruto. Tadumode toro dukeje boe pemegamode tai nono jii toro rugadu. Kodire inagoino tai. Boe ekera umode mitotu je, boe ewure umode mitotu je mare du inodu tabo emeartorure i dukeje erudumode baruto rugadu tuwikawo pugeje.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 Taeku jamedu umode taro pegado tameartorukawo i dukeje taeku tawuje tabiji. Mare taeku remawu ji karega inagoino. Tameardae pegareu jire inagoino tawo barigu tabiji. Mare paga karega. Tameartorumodukare i dukeje tawarigudumode bope doge eda kejewu joru maereuto. Nou joru umode boe ekowu jii toro rugadu. Nou joru akedumodukare. Mare tameartorumode i dukeje imode tarududo baruto. Tarudumode baruto dukeje boe pemegamode tai rugadu jii toro rugadu. Kodire inagoino tai. Taeku umode mitotu je mare tameartorure i rugadu dukeje tarudumode baruto rugadu tawikawo pugeje.
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 — ausente —
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 — ausente —
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 Jesus mako kimore: – Ireadoduwo ia bakaruji tawiagai iwo tarduwado ia Pao Kurireu meardae pemegareuji. Ia imedu aku carneiro doge enodo padure cem. Ia okware boeto nou iage epiji. Nou akure čewu imedu uture rugadu nou tagu noventa e nove carneiro doge epiji taiwowo nou okware boetowu carneiro bagai rugadu. Nou noventa e nove carneiro doge edure nono boebutu pemegareu keje. Mare nou akure čewu imedu aiwore rugadu nou okware boetowu tagu carneiro bagai jii toro tuiordure jitu ka.
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 Jordure ji dukeje jakaregodure pudui rugadu. Jakarere tagu noventa e nove carneiro dogei. Mare jakarere pudui rugadu nou tuiordure jiwu carneiro roguji nou tiagarere noventa e nove carneiro dogei du kori.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Iwo tawie. Pao Kurireu aiwomode meartorumode puduiwuge ewagai nono nou imedu aiwore tagu carneiro bagai dumogadure. Mare carneiro ji karega inagoino. Boe eire inagoino. Emeartorumodukare Pao Kurireuji dukeje emode tuwarigu boeto. Ewarigudumode bope doge eda kejewu joru maereuto. Pao Kurireu aidukare boewo aino boei rugadu.
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 Jesus mako kimore: – Ia meartorure iwu ro pegamode ia tai dukeje atudo toro ae awo nou ro pegare aiwu bie. Amagodo ji ro pegare ai du boeji. Mare amago rakakaba ji. Tu aki amagodo ji. Tamagodo tu pui. Nono nou ro pegare aiwu biapagamode amagore jiboeji dukeje amedia mode ema. Tamedage mode pugi pugeje. Awiagodumode nou ro pegare ai dupiji.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 Mare biapagamodukare amagore pudui duji dukeje akaiwodo ia meartorure iwuge ewagai. Emode mito pobe dukeje atudo ebo toro nou ro pegare aiwu bagai pugeje. Nou uture akabowuge ewiapagamode tamagore pui jiboeji. Ainore padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore marigudu. Makore boei erowo pui tuwo tumeardae pegare puidu barigu pubiji. Akore: “Boe ewo pobe, boe ewo pobe metia bokware emagore jiboe uwo nono pu mogadure boe erduwawo boe remawuji.” Ainore padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore marigudu.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 Dukodire atumode amedagebo nou ro pegare aiwu bagai mare nou ro pegare aiwu biapagamodukare amagore jiboeji, amedage emagore jiboeji dukeje atumode nou meartorure iwuge ere bato puiwu bai ka tawo nou meartorure iwuge eiamedu boe ewie nou ro pegare aiwu ro pegare jiboeji. Nono nou meartorure iwuge emagomode nou ro pegare aiwuji jamedu. Biapagamodukare nou meartorure iwugei dukeje tamode tagera ra nou ro pegare aiwu piji. Tamode udo nono meartorukare iwu mogadure taegai. Tamode udo nono ia ro pegareu ure tugeragu boe enoe mori jiwu iwogureu mogadure taegai.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 Inure tawie boe remawuji. Tardu pegamode boe erore jiboeji woe moto keje du baru tadawuge erdu pegamode ji jamedu. Nono tardu pemegamode boe erore jiboeji woe moto keje du baru tadawuge erdu pemegamode ji jamedu.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 — ausente —
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 — ausente —
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 Jesus akoino dukeje Pedro ure tuburedo Jesusji. Unarare: – Čegimijera nure aki. Ia meartorure aiwu ro pegamode i dukeje nuba iromode ji? Iwiagodumode nou ro pegare iboe piji kana? Mare ro pegamode i oto padumode sete dukeje nuba iromode? Iwiagodumode nou ro pegare iboe jamedu boe piji rugadu kana?
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Jesus makore nou Pedro bataru jipagi. Akore: – Iwo awie rugadu. Sete karega. Ia meartorure iwu ro pegamode ai dumode setenta e sete dukeje awiago nou ro pegare aidu jamedu boe piji.
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 Jesus mako kimore. Akore: – Ireadoduwo iwo tarduwado nou Pao Kurireu meardaeji tawiagai. Pao Kurireu umode boe eimijerado pudumi dukeje romode nono ia boe eimijera kurireu ro mogadure. Nou boe eimijera aidure tuwo nou tudugarege ere tugeragu jiboe mori makuduwo pudai.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Dukodire makore tudugarege ewagai ewo nou mori maku pudai rugadu. Ča ia utugare aregodure tugimijera ae. Nou utugare ure tugeragu jiboe kurire rugadu. Maragodumode jii toro tuwi ka mare umodukare tugeragu jiboe morido ai rugadu.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Nono roiwakare tuwo nou mori maku tugimijera ai rugadu. Dukodire nou boe eimijera makore tumoduie nou tudugare maku oreduje maku ore kugure emagu jamedu diero bagai rugadu.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 Jesus mako kimore: – Nou boe eimijera utugare jorduware nou tugimijera meardaeji dukeje ure tubu jodo moto keje nou tugimijera jokorai. Okwamagudure tugimijeraji. Akore: “Akorigodukaba i. Arokaba ia arore jiboeji i kuri je imode ikare maku akaiboe rugadu maku akai rugadu.”
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 – Ča nou ukimijera okudure apo rugadu. Makore nou tudugareji ukaiago ture tugeragu jiboe morido pudai. Nou rore jiboe akeduie rugadu. Tuwiagodumoduie nou rore jiboe piji rugadu. Nono makore nouia tudugaregei ekawo nou tudugare barigu baičoreuto pugeje.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 – Nono nou utugare imedu uture pugeje nou tugimijera piji. Toro jordure ia timediaji emaragodure puapo tugimijera ai. Mare nou metia ukare ia boe mori maku ai dukodire aidure nou toe mori bagai. Mare nou boe mori rogu kurikare. Mare nou imedu okudugodukare timedia apo rugadu. Ure tugera kogudo nou timedia itoru kajeje. Mako rakare ji. Akore: “Nou akare boe mori maku inaiwu mori maku inai rugadu kuri aino rugadu.”
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 – Nou metia ure tubu jodo moto keje. Okwamagudure nou imeduji tragudu tabo. Akore: “Akorigodukaba i. Arokaba ia arore jiboeji i kuri je. Imode ikare maku akaiboe rugadu maku akai rugadu.”
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 – Mare nou imedu ukare tumeardae mekido nou tumeardae pegareu piji rugadu. Uture tugobaigarege ewagai. Makore ei ewo nou timedia barigu baičoreuto. Rakojemoduie baičoreu tada jii tugare morido inaiboe oto pa ka.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Nou boe eimijera ia utugarege erduware nou timedia rore jiboeji dukeje emororamagadugodure rugadu. Eture tugimijera bagai. Ereadodure nou timedia rore jiboe jamedu boeji tugimijera biagai.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 Nono nou ekimijera makore nou tudugare bagai pugeje. Nou roiwakare tuwo toe morido pudaiboe tudugare bagaire makore. Nou utugare aregodure pugeje dukeje nou boe eimijera mako rakare ji rugadu. Akore: “Itugare pegareu nure aki. Ro pegareu nure aki rugadu. Akogwamagudure i akragudu tabo. Dukodire inogudugodure akabo rugadu. Imagore ai akaiago nou are akeragu jiboe morido inai pugeje. Amodukaie maku inai jii toro rugadu. Iwiagodumoduie nou diero piji rugadu.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 Kočare akogudugoduwo amedia apo jamedu nono iro mogadure. Mare ameardae pegare rugadu. Akogudukare amedia apo rugadu.”
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 – Nono nou boe eimijera korigodure nou tudugareji rugadu. Ure nou tudugare maku tugobaigarege etai rugadu ewo boeto ji rugadu, ewo tugu baičoreuto rugadu jii umode ture tugeragu jiboe moridodu ka.
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 Jesus mako kimore: – Ainore baru tadawu Iogwa Kurireu romode taiamedu boei. Tagogudugodumodukare tamedagebo dukeje Iogwa Kurireu ro pegamode tai jamedu. Tawiagodumode tamedage ero pegare tai dupiji tagaidu tabo dukeje Iogwa Kurireu okudugodumode tagabo jamedu.
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.