Mateus 13
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 — ausente —
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 — ausente —
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Dukejere Jesus readodure ewiagai ia bakaruji tuwo erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji. Akore: – Ia imedu ure tudawuje tuwo boe a roto ja ja moto joki to boepa tada.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Ia a buture awara okwaji. Dukodire kiebarege ere nou buture awara okwa jiwu boe a rugadu kowuje.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Ia a buture toriguru tada. Boture kuri je mare moto pegare ji.
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 Dukodire boeru jeture ji dukejere nou boeru ure nou botureboe bito kuri je rugadu. Ukwa bokware kodi. Moto pegare kodi.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Ia a buture botoguru tada. Botoguru boture tabo mare botoguru ure bito.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Mare ia a buture moto pemegareu keje. Ere tuguwu sacu ure mitotu je. Botu pemegare, ričodu pemegare, enari kurire rugadu. Kidure dukeje ere rawuje čiwu piji. Ere a rawuje tuwo tugu sacuto. Nou sacu doge emagare. Enodo padu kejeboere trinta, ere sessenta, ere cem nou boe a tabo rugadu.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Tawiapaga pemegado awu iwadaruji tarduwawo kaba jiba inagoino tai.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Nou Jesus ure jorduwadowuge enarare Jesusji. Egore: – Kaba kodiba areadodure bakaruji aino boe ewiagai?
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Jesus akore: – Ireadodure bakaruji iwo boe erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji. Mare paga karega. Ireadodure bakaruji aino Pao Kurireu uwo tarduwado meture pudabowu tumeardae boeji, boe ewo tugimijerado ema. Mare iage emodukare boe pa nou bakaruji.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Boe erduware Pao Kurireu bataruji. Etaidure tumeartoruwo ji dukeje Pao Kurireu umode erduwa kurido pudui emeartoruwo pudui rugadu. Mare ia boe etaidumodukare tumeartoruwo tuiorduware jiwu Pao Kurireu bataruji dukeje Pao Kurireu umode erduwa bokwado tuwadaruji. Emeardaere tuiorduwaie rugadu mare pagatu je.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Dukodire ire boe erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji nou bakaru tabo boe ewiagai. Dukodire etaiwomode rugadu mare erdumodukare boeji. Ewiapagamode mare erduwamodukare boeji.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Marigudu Isaías ure Pao Kurireu bataru bu bapera keje. Awu boe eire nou bataru akoino. Akore:
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 Boe etaidukare tumeartoruwo Pao Kurireuji. Etaidumode tumeartoruwo Pao Kurireuji dukeje etaiwomode Pao Kurireu rore jiboeji tuiorduwawo Pao Kurireu meardaeji. Etaidumode tumeartoruwo Pao Kurireuji dukeje ewiapaga pemegamode Pao Kurireu bataruji tuiorduwawo Pao Kurireu meardaeji rugadu. Dukejere etaidumodukare turo pegareuji pugeje. Emode tugera ra turo pegareu piji. Dukodire imode ekinorudo ero pegareu piji. Mare etaidukare tumeartoruwo dukodire ewijare mare ewiapaga pemegamodukare. Ekure mare ere tuioku mi taiwokawo Pao Kurireu rore jiboeji.
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 Mare tagi tagaidure tameartoruwo rugadu dukodire tagaiwore irore jiwu Pao Kurireu rore jiboeji. Tawiapaga pemegare imagore jiwu Pao Kurireu bataruji. Dukodire tarduwagodunure Pao Kurireu meardaeji rugadu.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Imode tawie. Mariguduwuge makore Pao Kurireu bataru jiwuge etaidure rugadu tuiorduwo tardure jiwu irore jiboeji. Mariguduwuge ro pemegareuge etaidure rugadu tuiorduwo tardure jiwu irore jiboeji. Mare erdukare ji. Etaidure tumearduwo tameardure jiwu imagore jiboeji mare emeardukare ji rugadu.
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 – Dukodire čare imode tawie nou imagore jiwu bakaruji.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Ainore awu bakaru ure. Boe eire inagoino. Pao Kurireu o bataru ure nono nou boe a mogadure. Mare boe a ji karega inagoino. Pao Kurireu bataru aregodumode boe etae. Nono boe emeardumode Pao Kurireu bataruji. Dujire inagoino. Boe emeardumode Pao Kurireu bataruji dukeje bope doge eimijera umode nou Pao Kurireu bataru tawuje nou boe epiji nono nou kiebarege ere nou boe a tawuje awara piji dumogadure. Mare kiebarege ei karega inagoino. Bope doge eimijera jire inagoino. Umode boe ewiago Pao Kurireu bataru piji rugadu. Dujire inagoino. Dukodire nou boe emeartorumodukare Pao Kurireu bataruji rugadu. Emodukare tugimijerado ema rugadu.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 — ausente —
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 — ausente —
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Ia boe emeardumode Pao Kurireu bataruji pugeje. Awu boe emode nono nou boture botoguru tadawu boe a mogadure. Botoguru umode boe pegado ji umode bito. Mare boture botoguru tadawu boe a ji karega inagoino. Boe eire inagoino. Nou boe emeardumode Pao Kurireu bataruji. Etaidure tumeartoruwo ji mare kuri je emororamagadumode tu tumeardae boeji pugeje. Dujire inagoino. Emeardaere tu pudui tuwo to diero kurido. Dujire inagoino. Emeardaere to diero umode tuginorudo pagatu je. Dukodire emode tugera ra Pao Kurireu bataru piji. Dujire inagoino.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Mare ia boe emeardumode Pao Kurireu bataruji dukeje emeartorumode ji rugadu. Dukodire epemegamode rugadu nono nou boture moto pemegareu boe a mogadure. Mare boture moto pemegareu kejewu boe a ji karega inagoino. Boe eire inagoino. Nou boe emeardumode Pao Kurireu bataruji nono emeartorumode ji rugadu. Dujire inagoino. Emodukare tugera ra tumeartorure jitu piji rugadu jii toro rugadu. Dujire inagoino.
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Jesus makore boei pugeje. Readodure ia bakaruji tuwo boe erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji pugeje. Akore: – Imode tawie duba ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge ere. Boemode ei du mode nono ia imedu moga ure to boepa pemegado dumogadure. Imedu ure boe a pemegareu tugu to boepato.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Dukejere boečoji boe eiamedu boe enudure. Mare nou boečoji ia jordu pegare nou imedu jiwu uture nou imedu o boepa ka. Ure boto a tugu nou boepato nou trigo oiadada. Dukeje uture pugeje.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Nou trigo a boture dukeje ričodure. Mare boto boture nou trigo tabo dukodire boto ričodure trigo tabo rugadu.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Nou ore boepa čewu utugarege etaregodure tugimijera ae. Emagore tugimijeraji. Egore: “Čegimijera. Are trigo a pemegareu tugu ako boepa tada rugadu. Kočare kodiba boto boture nou trigo tabo rugadu?”
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 – Nou ore boepa čewu akore: “Imedu jordu pegare iwu ro pegare ino boepaji rugadu.”
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 – Ore boepa čewu akore: “Boro. Tamode boto tawuje moto piji dukeje nou trigo tawujedumode jamedu boto tabo.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Parokawo boeji botoji ji je. Ričodumode trigo tabo gu nou trigo kurodumode du ka. Trigo kurodure dukeje imode nou umode trigo kadowuge ewie ewo boto kado boetoji. Emode boto kado trigo piji dukeje ewo boto kogudo. Nono emode barigu joruto tuwo boto kowu rugadu. Nono imagomode ei ewo trigo kado rugadu, ewo trigo reko nou ire trigo jeto tadawu bai ka.”
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Jesus readodure ia bakaruji pugeje tuwo boe erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji pugeje. Akore: – Imode tawie nuba nou emode tugimijerado Pao Kurireu čewuge emode. Nou emode tugimijerado Pao Kurireu čewuge emagamodukare boetoji mare ia meri keje emagagodumode rugadu. Emode nono mostarda a mogadure. Imedu ure nou mostarda a tugu to boepato.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Nou mostarda a kurikare rugadu. Boe a jamedu boe kurire nou mostarda a kori. Mare boture dukeje ričodumode rugadu nou boe emode tugu to boepa tadaboe iku jamedu boe kori. Ričomode nono iguru mogadure. I kurimode. Tugu kurimode jamedu. Dukodire kiebarege emode tumugudo keje.
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Nono Jesus readodure ia bakaruji pugeje tuwo boe erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji pugeje. Akore: – Imode tawie nuba nou ere tugimijerado Pao Kurireu čewuge emode. Nou emode tugimijerado Pao Kurireu čewuge emagamodukare boetoji mare ia meri keje Pao Kurireu utugarege emagagodumode rugadu. Emode nono fermento mogadure. Aredu ure tugeragu fermentuji. Ure tugu trigo kuduto. Nono ure trigo kudu udo amireuče. Nou fermento jore nou amireu jamedu boeto.
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Ainore Jesus akore. Readodu kigodure bakaruji boe ewiagai tuwo boe erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji rugadu. Tu tureadodu tabore ure boe erduwado.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Dujire Pao Kurireu ure boe ewie marigudu. Akore: – Imagomode dukeje ireadodumode bakaruji iwo boe erduwado toro ia Pao Kurireu meardaeji. Marigudu Pao Kurireu ure nou tumeardae biado boe epiji boe erduwakawo ji. Ure moto towuje baru towuje dupijire boe erduwakare nou Pao Kurireu meardaeji. Nono ireadodumode bakaruji boe ewiagai iwo erduwado toro nou Pao Kurireu meardaeji rugadu.
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Jesus ure nou tuwadaru akedudo dukeje uture nou boe epiji toro ia bai ka. Ure turemo nou baito. Nono nou Jesus ure jorduwadowuge etaregodure ae. Enarare ji. Egore: – Kaba jiba akagoino nou boepa tadawu botoguru bakaru jiboeji?
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Jesus makore ewadaru jipagi. Akore: – Nou ure boe a pemegareu tugu to boepa towu ure nono Imedu Onaregedu mogadure.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Nou boepa ure nono boe emogadure. Nou boe a pemegareu ure nono nou ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge emogadure. Nou boto ure nono nou meartorure bope doge eimijera jiwuge emogadure.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Nou ure boto tugu boepa towu ure nono bope doge eimijera mogadure. Boe ere nou boepa tadaboe kado dure nono Pao Kurireu umode moto akedudo kejewu meri mogadure. Nou ure boepa tadaboe kadowuge ere nono Pao Kurireu utugarege baru tadawuge emogadure.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 — ausente —
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 — ausente —
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 — ausente —
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Mare nou ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge ro pemegareuge emugumode nou Pao Kurireu apo. Ekimijera mode ema rugadu. Pao Kurireu umode emugu pemegado nono rugadu. Umode egaredo pudui rugadu. Boe eiamedu boe erdumode ei egarere pudui duji boe pemegare ei duji. Meardure awu inagoino jiwuge ewiapaga pemegawo awu iwadaruji rugadu tumeartoruwo ji rugadu.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 Jesus mako kimore boei. Readodure ia bakaruji ewiagai tuwo erduwado toro ia Pao Kurireu meardaeji. Akore: – Boe etaiduwo tuwo tugimijerado Pao Kurireuče nono boe etaidure biadodureu tori kuieje mori kurireu jitu mogadure. Nou tori kuieje tugudure mototo biadoduwo boe epiji. Toro ia meri keje imedu jordure nou biadodureu tori kuiejeji nou moto keje. Jakarere pudui rugadu. Mare utukare tabo raga. Ure tugu mototo pugeje jii tumode akirodo nou moto jitu ka. Dukeje rekodure tuibagi tuwai ka. Ure nouia toe jamedu boe maku diero bagai. Nou diero tabore ure akirodo nou motoji rugadu. Nono ore nou tori kuieje mori kurireuče jamedu. Ainore rore tuwo tugeragu nou tori kuieje mori kurireuji toče.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 Jesus makore boei pugeje. Readodure ia bakaruji ewiagai pugeje tuwo ewie nou Pao Kurireu meardaeji. Akore: – Nou ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge ere nono ia umode akirodo pérola tori jiwu imedu mogadure.
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 Nou imedu aiwore ia pérola tori mori kurireu bagai. Jordure ia motureu mori kurireuji dukeje uture tuibagi tuwai ka. Ure toe jamedu boe maku diero bagai. Nou diero tabore ure tugirimi nou pérola tori mori kurireu bagai pugeje. Nou diero tabore ure akirodo nou pérola tori mori kurireuji rugadu. Ča boe etaiduwo rugadu tuwo tugimijerado Pao Kurireuče nono nou imedu aidure rugadu tuwo akirodo nou pérola tori mori kurireu jitu mogadure.
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 Jesus makore boei pugeje. Readodure ia bakaruji ewiagai pugeje tuwo ewie toro ia Pao Kurireu meardaeji. Akore: – Nou ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge ere nono boe ewogure tabowu buke mogadure. Boe ere buke barigu dukejere ere tugeragu karei rugadu.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Nou buke korobadure karebo dukeje boe ere buke tawuje pobo piji toro pobo okwa ka. Nono boe ere kare etawuje buke piji. Karo pemegareugere boe ere tugu kadaraboto. Mare karo pegareugere boe ere barigu.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 — ausente —
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 — ausente —
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Nono Jesus unarare nou boei. Akore: – Tarduware awu imagore jiboe jamedu boeji kana?
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Nono Jesus makore ei. Akore: – Jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge nure tagi. Aino ire tarduwado ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge ere. Dukodire tare nono ia ore bai čewu mogadure. Nou ore bai čewu aiwomode tuwaito toe bagai. Nono jordumode nou ture tugeragu mariguduwu toeji. Mare jordumode nouia ture tugeragu jiwu toe maiwuji jamedu.
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Jesus readodure awu bakaru jamedu boeji. Dukeje uture nou boe epiji.
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 Aregodure turijodure kejewu Nazaré ba kurireu ka. Uture nou Judeu doge ere bato puiwu bai ka. Nonore ure boe erduwado pugeje. Nou boe erdu pemegakare nou Jesus makore jiboeji. Egore: – Ioguduba ure awu imedu jorduwado? Ioguduba ure turaga maku ai ro rakawo awu turo rakareu boeji?
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Maragodure ira jiwu imedu onaregedu nure ema. Uče iere Maria. Uwie ime ekiere Tiago, José, Simão, Judas. Čerduware ji marigudu.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Uwie areme emugu kimore woe awu pago ba kurireu keje rugadu. Boe eimijera karegure ema. Boe eimijera ukare jorduwado. Pagare akoino. Ro rakare mare pagatu je.
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Dukodire nou boe etaidukare Jesus makore jiboeji rore jiboeji. Mare Jesus makore nou boei. Akore: – Makore Pao Kurireu bataru jiwu makore jiboe pemegamode boei. Boe emeartorumode ji. Mare turijodure kejewu boe eda kejewuge etaidumodukare makore jiboeji. Uwai tadawu boe etaidumodukare makore jiboeji. Tu emage rugadu. Iage etaidumode ji.
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Dukodire Jesus ukare turo rakareu makado nono Nazaré ba kurireu keje. Emeartorukare Jesusji dukodire ukare turo rakareu makado nono rugadu.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.