Mateus 10

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesus makore nou ture jorduwadowuge ewagai pudae. Ere doze. Nono ure eragado ewo bope doge etawuje boe epiji. Ure eragado ewo boe epemegago ekogodae boe piji.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Ainore nou Jesus ure jorduwadowuge ekiere:
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Filipe,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Simão. Emare makore tumedagei marigudu emeartorukawo Roma kejewu boe eimijeragei pugeje.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Awu doze ime dogere Jesus ure etudo tuwadaru tabo. Makore ei. Akore: – Tadukaba boe tuginaiwuge etae. Tadukaba ia Samaritano doge eda ka.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Tadudo tu Judeu doge etae. Ere nono okware boetowuge ovelha doge emogadure. Mare ovelha ji karega inagoino. Nou Judeu doge emeartorukare Pao Kurireuji pugeje. Dujire inagoino.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Tadumode dukeje tamagomode tardure jiwuge ewiagai awu iwadaruji. Tamagodo: “Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi kuri je.” Ainore tagagomode boei.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Tadumode dukeje tamode kogodureuge epemegago. Tamode bireuge eewodudo pugeje. Tamode kogodureuge biri pegareuge epemegago. Tamode bope doge etawuje boe epiji. Ire taragado tarowo awu inagoino jiwu taroji mare ikare nou ire maku tagaiboe morido. Dukodire tamodukare boe edo iaboe maku tagai tarore jiboe moriče jamedu.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Tadukaba tori kuieje tabo. Tadukaba prata tabo. Tadukaba ia diero tabo rugadu.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Tadukaba ia tagudau areia meture tadawu kadarabo tabo. Tadukaba ia tagudau areia tabo. Tadukaba ia tawure okeakejewu tabo. Tadukaba ia tagedu jiwu tagaibo tabo. Tadudo tu meture taiwu tagudau areia tabo. Tadumode tawo boe ewie iwadaruji. Dukodire boe etu pemegamode tai.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Tagaregodumode ia boe eda ka dukeje tagaiwodo ia ro pemegareu bagai tamuguwo nono uwai keje jii tadure kejewu meri ka.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Tamode taremo nou baito dukeje tagimadudo nou boebo.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Nou bai tadawuge ero pemegamode tai, etaidumode tai tietu pemegawo tai dukeje tawadaru pemegareu maku etai Pao Kurireu uwo boe pemegado ei. Mare ero pemegamodukare tai dukeje tagaba tawadaru pemegareu maku etai.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Ia boe eda kejewuge etaidumodukare tamagore jiboeji. Ekimadumodukare tagabo dukeje tadudo epiji. Tadumode nou boe eda piji dukeje tawure okeakejewu to pui egai tawo moto urugudu tawuje nou tawure okeakejewu piji nou boe erduwo Pao Kurireu aidukare nou erore jiboe jituji kodire umode tugera ra epiji.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Inure tawie. Boe pegamode nou aidukare taiwugei rugadu. Toro ia meri keje Pao Kurireu aiwomode boe eiamedu boe erore jiboeji. Mariguduwuge Sodoma kejewuge ero pegare. Gomorra kejewuge ero pegare jamedu. Dukodire nou meri keje Pao Kurireu umode boe pegado nou Sodoma kejewugei ero pegareu moriče. Umode boe pegado nou Gomorra kejewugei ero pegareu moriče. Mare nou aidukare taiwuge boe eire Pao Kurireu ro pega kuričigomode nou Sodoma kejewuge ekori, nou Gomorra kejewuge ekori jamedu.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 – Nou ire tadudo etaewuge ere nono rie doge emogadure. Tare nono ovelha doge emogadure. Mare barogo ji karega inagoino. Tameardae pegareu bokware. Dujire inagoino. Mare tadumode ewagaiwuge emeardae pegamode rugadu. Dujire inagoino. Dukodire inure tawie. Taeku jado nono awagu ro mogadure. Mare awagu ji karega inagoino. Tarduwado boe emeardae jamedu boeji. Dujire inagoino. Mare tameardae pegareu bokwado nono metugo mogadure. Mare metugo ji karega inagoino. Tameardae pegakaba boei rugadu. Dujire inagoino.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Taeku jado ro pegareuge emeardae pegareu bagai. Mare ro pegareuge emode tugeragu tai rugadu. Emode tamagu Judeu doge eimijerage etai. Emode tarego Judeu doge ere bato puiwu bai ka. Nonore emode boeto tai tapira biri iku tabo.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Tameartorumode i dukodire ro pegareuge emode tamagu boe ekimijera governador doge etai. Emode tamagu boe ekimijerage kurireuge etai rugadu. Nono tamode nou boe ekimijerage ewie iwadaruji jamedu. Tamode boe tuginaiwuge ewie iwadaruji jamedu.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 — ausente —
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 — ausente —
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 — ausente —
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 — ausente —
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Mare ia boe ero pegamode tai dukeje tarego nou boe epiji tamuguwo ia boe eda keje pugeje. Iwo tawie. Imedu Onaregedu nure imi. Tadumode Judeu doge eno moto kejewu boe eda jamedu boe ka jii toro imode ikirimi kejewu meri ka. Mare tagaregodumodukare nou Judeu doge emugure kejewu eda jamedu boe ka jii itaregodumode du ka.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Boe emeartorumodukare ia mugure bapera kejewuji jorduwamodukare nono tugimijera mogadure. Boe emeartorumode tu nou mugure bapera kejewu ukimijeraji. Boe emeartorumodukare ia boe eimijera utugareji. Boe emeartorumode tu nou boe eimijeraji.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Mare nou mugure bapera kejewu jorduware jiboe umode nono nou ukimijera jorduware jiboe mogadure. Du ure turugadu. Nou boe eimijera utugare romode nono tugimijera ro mogadure. Du ure turugadu. Boe emode ia boe etuo iedo “Mareboe” aino dukeje emode nou imedu uwobe ekiedo aino jamedu. Mare ire inagoino. Taire inagoino jamedu. Boe etokire i nou bope ie tabo. Etokimode tai jamedu. Dujire inagoino. Etoki kuričigomode tai rugadu tokire i dupiji rugadu.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Mare tabagudukaba eče. Boe ero pegamode dukeje etaidumode tuwo nou turo pegareu biado boe epiji tumagowo ro pemegareuge nuie pudumi. Mare Pao Kurireu jorduware marigudu ero pegareuji dukodire boe erduwamode nou ero pegareuji jamedu.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Tu tagi tarduware ia ire tarduwado jiboeji mare tamagodo nou ire tarduwado jiboeji boe ewiagai rugadu. Tamago pemegado ji boe eiamedu boe emearduwo tamagore jiboeji.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 – Tabagudukaba boeče. Boe emode tawido mare eragakare tuwo tawarigu bope doge eda kejewu joru pegareuto. Dukodire inagoino tai. Tabagudukaba eče. Tu Pao Kurireu meardae koiare umode boe ewarigu bope doge eda kejewu joru pegareuto boe ewi keje. Tabagududo tu Pao Kurireuče. Mare tabagudu remawu ji karega inagoino. Taragado tai rugadu tameartoruwo tu Pao Kurireuji rugadu. Dujire inagoino.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Ča kiebarege kugure emode pobe dukeje boe emode to diero tori rogu udo mitotu je tuwo akirodo nou kiebarege kugurei tugeče tuwo kowuje. Nou kiebarege emori bokware mare du inodu tabo Pao Kurireu biagodumodukare epiji rugadu. Ewudumodukare moto ka Pao Kurireu meardae piji.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 — ausente —
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 — ausente —
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 – Iwo tawie iaboeji pugeje. Ia boe emagomode boe eiamedu boe ewiagai tuie tumagu inai tumeartoruwo tu i dukeje imagomode Pao Kurireu biagai baru tada nou meartorure iwu nuie ema rugadu. Toro nou Pao Kurireu aiwomode boe ero pegareu bagaiwu meri kejere imagomode aino ji.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Mare ia boe makomode boe ewiagai tugaie tumagu inai, tumeartorukaie i dukeje imagomode Pao Kurireu biagai baru tada nou meartorukare iwu nuie ema rugadu.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Tameardaere itaregodure iwo boe epemegado pui. Ča itaregodure iwo boe pemegado boei rugadu. Mare ia boe emeartorumodukare i. Dukodire emeardaemodukare nono pumeardae mogadure imagore jiboeji. Dukodire boe epemegamodukare pui.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 — ausente —
35 Ayu anan anayabin
36 — ausente —
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Iwo tawie pugeje. Boe emeardu kurimodukare i tuje kori, tuo kori, tore ime ekori, tore areme ekori, dukeje ukare turugadu iwo erduwado imeardaeji.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Imeartorure Iogwa Kurireuji dukodire boe erdu pegare i, emode iwido. Boe etaidumode tuwo tumeartorudo imeardaeji dukeje ewo tudo turugadu tuwiwo nono iwimode dumogadure. Emodukare tudo turugadu tuwiwo nono iwimode dumogadure dukeje imodukare erduwado imeardaeji.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Boe emeardae pemegare tuwo tuginorudo mare emeardaere tu pudui. Mare nou eraga akedumode epiji rugadu. Egare remawu modukare. Emodukare tuginorudo bope doge eda kejewu joru pegareu piji rugadu. Mare ia boe ewiapagamodukare tumeardaeji pugeje tuwo tugera ra tumeardae piji, taidure jiboe piji tumeartoruwo i rugadu. Dukejere Pao Kurireu umode boe pemegado ei, umode egare remawudo rugadu. Nono ewarigudumodukare bope doge eda kejewu joru pegareuto.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Inure tawie. Ia boe erduware tameartorure i duji. Nono ekimadumode tagabo ekimadunure itabo jamedu. Ire eroino jamedu. Boe ekimadumode itabo ekimadunure ure itarego matowu Pao Kurireu apo jamedu. Ire eroino Pao Kurireu jire eroino jamedu.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Boe erduware ia makore Pao Kurireu bataru jiwugei dukodire ekimadumode ebo dukodire Pao Kurireu umode boe pemegado ei nono turo moga makore Pao Kurireu bataru jiwugei dumogadure. Boe erduware ia ro pemegareugei dukodire ekimadumode ebo dukodire Pao Kurireu umode boe pemegado ei nono turo moga ro pemegareugei dumogadure.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Iwo tawie rugadu. Boe erduware meartorure iwugei dukodire emode pobo maku etai ekuduwo če. Dukodire Pao Kurireu umode boe pemegado ei eroino du moriče.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.