Marcos 9

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nono Jesus makore ture jorduwadowugei pugeje. Akore: – Iwo tawie. Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi dukeje aregodumode turaga tabo rugadu. Ia tagi tardumode awu inagoino jiboeji. Tawimodukare jii toro tardumode nou Pao Kurireu roino jitu ka.
1 Jesu sabuw iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen kwa afa iti kwama’am boro morobo’e yawas kwanama’am maramaim God ana aiwob fairin boro nanan kwana’itin.”
2 Meri oto padure seis Jesusji pugeje. Nono ča uture Pedro apo, Tiago apo, João apo toro ia tori ričoreu ao ka. Tu emagere edure nono nou tori aogeje. Nono nou Jesus je ure tudo tuginai. Nou ure jorduwadowuge erdure ji rugadu. Mare Pao Kurireu koiare ure Jesus je udo tuginai.
2 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter, James naatu John, Jesu buwih bairi akisihimo hiyen hin oyaw tafantoro’ot hitit. Nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir.
3 Pao Kurireu ure Jesus ukudau areia kigadu maereudo ji. Kigadure rugadu kigadureboe jamedu boe kori.
3 Naatu ana faifuw hina hikwes anababatun, men karam tafaramamaim orot babin ta na’atube tasouwen hitikwes.
4 Nono ča rore puku ei ime edure nono ebo. Eliare Moisere edu nono tumago tabo Jesusji.
4 Nati’imaim Elijah, Moses hairi hirerereb Jesu bairi hibat hio’o bai’ufununayah nah tounu hi’itih.
5 Nono Pedro makore Jesusji. Akore: – Ikimijera. Ure turugadu paeduwo woe. Čemode ia mačebradudo pobe metia bokware. Iamode akai. Iamode Moisés ai. Iamode Elias ai jamedu.
5 Peter Jesu isan eo, “Regah aki bairi tanan i gewasin maiyow, aki boro sis tounu ana wowab, ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
6 Pedro, Tiago, João epagudugodure dukodire Pedro makore aino. Dukodire erduwakare tumagomode jiboeji.
6 Nah tounu hai bir ra’at Peter tur erekasiy auman eo kwanekwan.
7 Nono ia boetugu ure turawuje etae. Nou boetugu ure taiado ebo. Nono emeardure ia boe emagoji nou boetugu piji. Akore: – Imeardu kurire jiwu itonaregedu reo. Tawiapaga pemegado awu itonaregedu bataruji.
7 Naatu sakuk earuw na ana youninamaim tarsumih naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti i ayu Natu au yabow, tain kwanarub nao kwananowar!”
8 Nono ere tie maedo mare erdukare ia boei pugeje. Tu emagere eragojere nono Jesus apo.
8 Naatu matah doda iwa’an hibat hibinuwanuw men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo bairi hibatabat hi’itin.
9 Nono ere turawuje nou tori ao piji. Dukejere Jesus makore ei. Akore: – Tareadodukaba tardure jiboeji boe ewiagai. Imedu Onaregedu nure imi. Iewodumode pugeje dukeje tareadodumode awu tardure jiboeji boe ewiagai.
9 Oyawane hire hinan auman abisa hi’itin isan Jesu tur fokarin maiyow eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen kwanama’am Orot Natun morobone namisiribo.”
10 Emeartorure awu Jesus bataruji. Mare puire enarare. Egore: – Nuburedu jiba akoino pai tuiewodumoduie pugeje?
10 Jesu abistan eo i fanan hibai, baise morobone misir maiye eo anayabin hikasiy taiyuwih hima hibabatiyih.
11 Dukodire enarare Jesusji. Egore: – Kodiba pawobe erduware Judeu doge eno bakaru jiwuge egore Elias aregodumoduie nou umode boe ekinorudowu otodai?
11 Imaibo Jesu hibatiy, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah hio Elijah i boro wan nan?”
12 Jesus akore: – Pao Kurireu makore boei marigudu Elias aregodumoduie boetoji rugadu. Umoduie boe ewie ewo tudo turugadu nou umode boe ekinorudowu aregoduwo etae rugadu. Mare Pao Kurireu bataru makore boei marigudu boe pegamoduie nou Imedu Onaregeduji. Boe etaidumodukaie nou Imedu Onaregeduji.
12 Jesu iyafutih eo, “Kwanaso’ob Elijah i wan Roubininenayan orot aunan i’iyon na sawar etei yabuna, baise aisimamih Bukamaim hikikirum hio, ‘Orot Natun nanan i boro hinakwahir naatu bai’akir gagamin na’in nab.’
13 Mare inure tawie. Nou Pao Kurireu makore jiwu imedu Elias aregodure marigudu. João Batistare ema. Rore nono Elias ro mogadure. Mare boe etaidukare ji. Pao Kurireu ure boe ewie marigudu ainoie boemoduie nou Eliaji. Nou Pao Kurireu bataru jeture pudui rugadu João Batistaji.
13 Baise a tur ao’owen, Elijah i marasika na naatu sabuw hai kokomaim yawas kakafin maiyow isan hisinaf mi’itube Bukamaim eo na’atube.”
14 Nono Jesus aregodure nouia ture jorduwadowuge etae Pedro apo, João apo, Tiago apo. Boe emagare nono nou Jesus ure jorduwadowugebo. Ia jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge edure nono ebo jamedu. Etokire pui.
14 Hire hinan ana bai’ufununayah afa bairi hibita’imon ana veya sabuw hiru’ay hi’a’ar bebera’uh hi’itih. Naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa auman hina hibusuruf bairi higam.
15 Boe erdure Jesusji dukeje egarere pudui. Nono eregodure togi. Ekimadure Jesus apo.
15 Sabuw hiru’ay Jesu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita naatu hinunuw hin hibai ana merar hiyi.
16 Mare Jesus unarare ture jorduwadowugei. Akore: – Kaba tawadaru jiba tagagoino nou jorduware Judeu doge eno bakaru jiwugei?
16 Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Abistan isan bairi kwagamigam?”
17 Nono ia imedu rakojere boe etoiadada. Makore Jesusji. Akore: – Ikimijera. Itaregodure itonaregedu apo woe are jorduwadowuge etae. Bope uwari meture awu itonaregedu tada. Dukodire itonaregedu roiwakare tumagowo.
17 Orot ta kou’ay wanawanan iya’afut eo, “Bai’obaiyenayan ayu au kek abai ana o isa, anayabin afiy kakafin iwanasum awan bofafaren tur men eo’omih.
18 Nou bope uwari ro pegare itonaregeduji. Ure butudo moto ka. Nou itonaregedu jataro aregodure jabiji. Ure tora reko pui. Nono rakagodure. Inogwamagudure are jorduwadowugei ewo nou bope uwari pegareu barigu piji mare ero čekare ji.
18 Naatu afiy kakafin kaun eyey ana veya ebai erouw me yan ere awan fusifusin ekubar naatu wan eyob takitak tebiwa’an naatu an uman etei’imak tewowofaf. Ayu a bai’ufununayah afiy kakafin nuninamih auwih, baise men karam hitasinaf.”
19 Jesus makore ei. Akore: – Tare ikiarigo. Tameartorukare rugadu. Iragoje raimodukare tagabo. Nuba tagaidure irowo tameartoruwo i?
19 Jesu iuwih eo “Kwa iti boun ana sabuw ayu men kwabitutumu, mar boro bai’ab bairi tanama? Ayu boro men manin kwa bairit tanama tanabow? Kek kwabai kwana aitin.”
20 Dukodire boe ere nou iparedu reko Jesus ae. Nou meture nou iparedu tadawu bope uwari jordure Jesusji dukeje ure nou iparedu butudo moto ka pugeje. Magadugodure moto keje. Nou iparedu jataro aregodure ja piji. Dukodire Jesus makore nou iparedu uoji jamedu.
20 Kek hibai hina Jesu biyan hitit, afiy kakafin nuw Jesu i’itin ana veya kek busuruf an uman duduwar rab naatu me yan re rab firur awan fusifusin kubar.
21 Akore: – Marigudu na nou bope roino akanaregeduji?
21 Jesu kek tamah ibatiy, “Iti kek sawow maninaka bai ma?” Tamah iya’afut eo, “Tasiyar ana mareika sawow bai,
22 Mai karega roino ji. Ure barigu joruto biwo joru tada. Dukeje ure barigu poboto biwo pobo tada. Inogwamagudunure ai. Akogududo čedabo. Aroiware dukeje awu itonaregedu pemegago.
22 matan fufur asabuninamih ebai en wairaf wan eyey naatu harew yan ere’er, baise o baiyawasin isan isa nakakaram na’at basit kwiwanbabanu baibais kwiti.”
23 Jesus akore: – Uu. Mare ameartorumode rugadu dukeje aroiwamode boe jamedu boeji.
23 Jesu iya’afut eo, “Karam, o inabitumatum na’at sawar etei o isa boro hamehameh maiyow hinamatar.”
24 Nou imedu aidure rugadu. Akore: – Imeartorure ai. Imeardae pegareu tawuje ipiji imeartoru raiwo ai rugadu.
24 Kek tamah mar ta’imonamo iya’afut eo, “Ayu abitumatum baise kwibaisu au baitumatum tafan kuya’abar era’at.”
25 Jesus jordure nou boe emagare turegodu tabo mato pudae duji. Nono mako pegare nou meture nou iparedu tadawu bope uwariji. Akore: – Bope uwari nure aki. Mako bokwareu nure aki. Bija bokwareu nure aki. Atudo awu iparedu piji. Amodukare aremo to pugeje!
25 Jesu sabuw i’itih i hina yaten hiyey, imih Jesu afiy kakafin isan tur fokarin maiyow eaf iu, “O afiy tain gugurin awa gugin au’uwi kek biyanamaim kwihamiy kutit naatu men ina’intabir inarun maiye!”
26 Nou bope uwari kudugodure. Nono ure nou iparedu butudo moto ka pugeje. Mare ure tudawuje nou iparedu piji rugadu. Nono nou iparedu ure nono bireuboe mogadure. Nou boe egore: – Bire rugadu!
26 Afiy kakafin iwow itarakouw kek busuruf an uman duduwar rab, naatu afiy kakafin rauwatait bihir kek re imamayay in, naatu sabuw hinot i morob hirouw.
27 Mare Jesus ure tugeragu nou iparedu ieraji. Dukejere ure udo turagojedo pugeje.
27 Baise Jesu na ofere kek uman bai ibais imisiruw misir.
28 Nono Jesus ure turemo ia baito. Nono nou ure jorduwadowuge enarare Jesusji. Egore: – Kodiba čeroiwakare čewo nou bope uwari tawuje nou iparedu piji?
28 Nati ufunamaim Jesu bar wanawanan run naatu ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hibatiy, “Aisim aki afiy kakafin men anun titamih?”
29 Jesus akore: – Boe emagomodukare baruto dukeje eroiwamodukare tuwo awu bope uwari tawuje boe epiji. Boe enogwamaguduwo baruto nono boe eroiwamode tuwo bope uwari tawuje piji. Ia boe eroiwamodukare tuwo tawuje rugadu.
29 Jesu iyafutih eo, “Men abistanamaim boro sawar iti na’atube hinamataramih, baise yoyoban akisinamo.”
30 Jesus uture nou moto piji ture jorduwadowugebo jii toro nou Galiléia moto ka.
30 Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan hihamiy, i hibusuruf Galilee wanawanan hiremor hin. Jesu men kok sabuw etei hitaso’ob i menamaim hinan.
31 Jesus meardaere tuwo tudaru kuri boe poru ka jao ture jorduwadowugebo tuwo erduwado nuba boemode pudui duji. Makore ei. Akore: – Imedu Onaregedu nure imi. Imagudumode ro pegareuge etai. Emode iwido. Mare merimode pobe metia bokware i dukejere iewodumode pugeje.
31 Anayabin i ana bai’ufnunenayah bi’obaibiyih. Naatu ana bai’obaiyenamaim iuwih eo, “Orot Natun boro hinabonawiy gawan umahimaim hinayai naatu hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Mare nou Jesus ure jorduwadowuge erduwakare nou Jesus makore jiboeji. Mare epagudure tunarawo Jesusji kaba jiba Jesus akoino pudui.
32 Bai’ufnunenayah iti tur bi’obaiyih naniyan men hibai naatu baibatiyin isan hibir.
33 Jesus aregodure Cafarnaum ba kurireu ka ture jorduwadowugebo. Ere turemo ia baito dukeje Jesus unarare ei. Akore: – Tagokire pui awaraji. Kaboba bagaiba tagagoino pui?
33 Imaibo hina Capernaum hitit, naatu hirun bar wanawanan hima’am Jesu ibatiyih, “Efamaim tanan kwa abisa isan kwagamigam?”
34 Mare emagokare Jesus bataru jipagi. Eiamedu boe etaidure tuwo boe eimijera kurireudo pudumi tumedage epiji. Dukodire etokire pui awaraji. Nono epogurure tumagowo tumeardae boeji Jesus biagai. Dukodire emagokare Jesus bataru jipagi.
34 Baise fanan men hiya’afutimih, anayabin efamaim hinan i taiyuwih higam yait i orot gagamintoro’ot.
35 Nono Jesus ure tumugudo nou bai tada tumagowo nou ture jorduwadowugei mare jorduware emeardae boeji rugadu. Makore ei. Akore: – Boe eimijera meardaemode nono boe utugare meardae mogadure tuwo boe eimijera pemegareudo pudumi. Boe eimijera romode nono boe utugare ro mogadure tuwo boe eimijera ro pemegareudo pudumi.
35 Jesu mare ana bai’ufnunenayah nah 12 eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait wan bai’iyonamih, i taiyuwin boro nan uftoro’ot nabat, sabuw etei’imak isah ni’akir nabow.”
36 Nono Jesus ure tugeragu ia boe etonaregedu roguji. Makore ji rakojewo nono boe etoiadada. Nono ukimadure apo dukeje makore nou ture jorduwadowugei pugeje.
36 Naatu kek bai na nahimaim iu bat, uman kek tuwabunamaim rauwabon naatu eo,
37 Akore: – Boe emode tugera podo boe etonaregedu apo inai itabore ere tugera podo. Boe emode tugera podo itabo ure itarego matowu apore ure tugera podo jamedu.
37 “O yait ayu wabu’umaim kek gidigidih inabuwih hai merar inayiy, ayu au merar kuyiy, naatu o yait ayu au merar kuyiy, men ayu akisu au merar kuyiy baise yait ayu iyunu anan auman ana merar kuyiy.”
38 João makore Jesusji. Akore: – Čerdure ia imeduji. Ure bope doge etawuje boe epiji akie tabo. Čemagore ji uwo tugera ra nou turo piji. Ia are jorduwadowu karegure ema.
38 John eo, “Bai’obaiyenayan aki orot ta o wabimaim wagabur kakafih nununih ai’itin naatu a’otan, anayabin i men it ata kou’ay orot ta’amih.”
39 Mare Jesus makore ei. Akore: – Piji. Umode bope tawuje boe epiji ikie tabo dukeje mako pegamodukare i.
39 Jesu iya’afut eo, “Orot men kwana’otanimih! Orot yait ayu wabu’umaim ina’inan nati na’atube esisinaf boro men karam nati bowabow ufunamaim ayu isau tur kakafih na’omih,
40 Ro pegakare paiwuge emeardu kurinure pai.
40 anayabin orot babin yait men it isat ibiwosai, nati it nowat.
41 Inure tawie. Ia boe erduware tameartorure i duji. Nono emode pobo maku tagai taguduwo če dukeje Pao Kurireu umode boe pemegado ei rugadu eroino du moriče.
41 Anababatun a tur o’owen, orot babin yait ayu wabu’umaim o harew it kutomatom anayabin o i ayu nowau, i turobe ana baiyan boro nab.
42 Jesus akore: – Boe emode tori kurireu kogudo ia boe ekidoru kajeje tuwo ewarigu poboto dukodire nou ewarigudure pobo towuge ewimode. Mare ia boe umode nou itore meartorure maibari iwuge edo tugera ra ipiji ero pegawo pugeje dukeje boe pegamode nou ure nou boe etore etaora pegadowuji rugadu. Jire boe pegareu kodumode nou barigudure pobo towuge ekori.
42 Naatu ayu au bai’ufununayah hai baitumatum kikimin, orot yait nan hai not nabi’afiy, gewasin nati orot i boro sikan aumor hita’utan taiyan hititaiy tare.
43 — ausente —
43 O uma nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! Uma rounawat ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit uma rou’abaka itan efan kakafin wairaf wanatowan wan itayen,
44 — ausente —
44 motamot hita’ani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab ta’arahi.
45 — ausente —
45 Naatu a nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! A dubon ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit a rou’abaka inan efan kakafin,
46 — ausente —
46 motamot hina’aani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab na’arahi.
47 — ausente —
47 Naatu mata nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, kukubai kwisaroun! Mata ta’imon God ana aiwobomaim inarur i gewasin, men basit mata rou’abaka hinisrouni efan kakafinamaim inare,
48 — ausente —
48 nati’imaim
49 – Joru butumode boe eiamedu boe ewugeje. Nou joru umode boe pegareu kowu. Nou boe pemegareu jetumode.
49 Sabuw etei’imak boro wairafamaim na’arahih narusouwih hinan riyabe hinamatar.
50 – Sal pemegare. Mare sal pegomode dukeje nou sal akedumode. Nono umodukare nono sal mogadure pugeje. Sal umode boe eke pemegado. Tarodo pui nono sal mogadure. Mare sal ji karega inagoino. Tagogududo tagabo. Taro pemegado pui tabemegawo pui rugadu.
50 Riy i gewasin baise naniyan nabi’en boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye, imih kwa i riy wanawanamaim nama, saise taituwa bairi boro tufuwamaim kwanama.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.