Marcos 10

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nono Jesus uture nou moto piji toro Judéia moto ka. Kurugodure Jordão po kajeje. Boe emagare taregodutabo Jesus ae pugeje. Dukodire Jesus ure erduwado nono turo mogadure.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Ia fariseu doge etaregodure Jesus ae jamedu. Etaidure tuwo turokogado Jesusji tuiorduwo ia Jesus ro pegareuji ia Jesus mako pegareuji. Erdumode dukeje emago pegamode ji rugadu. Dukodire enarare Jesusji. Egore: – Nuba Pao Kurireu ure maku Moisés aiwu pago bakaru akore? Ukana turugadu imedu uwo toreduje utudo tubiji tumugukawo apo pugeje?
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Jesus makore ei. Akore: – Nuba nou mariguduwu Moisés ure maku pagaiwu bakaru akore?
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Nou fariseu doge egore: – Moisés makore mariguduwuge pawobei. Nou bakaru akore imedu aiduie tuwo tugera ra toreduje piji dukeje uwo ia bapera atugodo tuwo toreduje bie kaba kodiba tuie tugera ra toreduje piji rugadu. Imedu romoduie aino du pegakaie. Uwo toreduje utudo tubiji rugadu. Ainore nou jorduware Pao Kurireu bataru jiwu akore pawobei marigudu.
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Jesus akore: – Uu. Nou mariguduwuge pawobe etaora rakare dukodire etaidukare tuiorduwawo, etaidukare turo pemegawo. Dukodire Moisés ure nou paro maku mariguduwuge pawobe etai ewo tugera ra toreduje piji.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Mare ukare aino boetoji. Pao Kurireu ure baru to. Ure moto to. Dukejere ure imedu boetojiwu towuje. Ure aredu boetojiwudo towuje oreduječe. Ainore Pao Kurireu bataru padure bapera kejewure.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Dukodire imedu utumoduie tuo piji tuje piji tumuguwo toreduje apo dukeje emodukaie pobe pugeje, emoduie mitotu je rugadu.
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 Dukodire imedu mugumode aredu apo dukeje ere mitotu puapo turoi pui dutabo Pao Kurireu jakai. Ainore Pao Kurireu bataru padure bapera kejewure.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Ča Pao Kurireu aidure emugure puapo duji. Dukodire emuguwo puapo jii toro rugadu. Ekawo tugera ra pubiji rugadu.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Nono Jesus uture ia bai ka ture jorduwadowugebo. Ere turemo dukeje nou ure jorduwadowuge enarare Jesusji nou Jesus bataru bagai.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Jesus makore ei. Akore: – Imedu umode tugera ra toreduje piji mare mugumode ia aredu apo pugeje. Du pegare Pao Kurireu jakai. Nou imedu ro peganure nou toreduje boetojiwudoji rugadu. Ure tudo nono jeribarire toreduje pijiwu mogadure Pao Kurireu jakai.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Aredu jamedu umode tugera ra toredu piji mare mugumode ia imedu apo pugeje. Dutabore ro peganure nou toredu boetojiwuji rugadu. Ure tudo nono jeribarire toredu pijiwudo mogadure Pao Kurireu jakai.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Ia boe etaregodure torebo Jesus ae Jesus uwo tugera bu nou boe etore ewugeje. Mare nou Jesus ure jorduwadowuge etaidukare eroino duji. Emagore nou boei etaregodukaiago torebo Jesus bagai.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Jesus jorduware nou inoduji dukodire korigodure nou ture jorduwadowugei. Akore: – Tagaba tawu boe etore ekajeje etaregoduwo itae. Etarego itae rugadu. Boe ewo tumeardae udo nono boe etore emeardae mogadure tuwo tugimijerado Pao Kurireuče rugadu turuduwo baruto.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Boe jokodu jire inagoino tai. Boe etore emeartorure tuo tuje makore jiboeji. Mare boe etore ji karega inagoino. Boe ewo tugimijerado Pao Kurireuče tumeartoruwo Pao Kurireu bataruji. Dujire inagoino. Boe emeartorumode Pao Kurireuji dukeje emugumode Pao Kurireu apo jamedu. Mare emeartorumodukare Pao Kurireuji dukeje emugumodukare Pao Kurireu apo pugeje.
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Nono Jesus ure tona bu nou boe etore ekajeje. Nono ure tugera bu ewugeje. Ure tuwadaru pemegareu bu ewugeje jamedu.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Nono Jesus uture nou boe epiji pugeje. Merure awaraji dukeje ia imedu rekodure Jesus rekodaji aidure tumagowo ji kodi. Aregodure Jesus ae dukeje ure tubu jodo moto keje Jesus bure paru. Makore Jesusji. Akore: – Jorduwareu pemegareu nure aki. Nuba iromode iewoduwo pugeje imuguwo baru tada Pao Kurireu apo du akedukawo?
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Jesus akore: – Ča akagore pemegareu nuie imi. Mare tu Pao Kurireure pemegare tu rugadu. Arduwa kana Pao Kurireu nuie imi rugadu? Aino čare ameardae pemegado ameartoruwo i rugadu.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Marigudu arduware nou Pao Kurireu ure maku Judeu doge etaiwu bakaruji. Ure maku etai marigudu. Pao Kurireu akore: “Akaba boe ewido. Aeribarikaba akoreduje piji akoredu piji. Akiwogukaba. Awadrarodukaba boe erore jiboeji. Akaba boe ekiripagado jamedu. Ameartorudo aoji ačeji jamedu.”
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Nou imedu akore: – Uu. Iparedurogu ure imi dutabore imeartorure awu bataru jamedu boeji ji aino.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Jesus aiwore tu nou imeduji. Meardu kurire nou imeduji. Nono makore ji. Akore: – Iaboe kimore arowo ji. Akoe jamedu boe maku diero bagai. Nou ako diero rugadu maku marenarue doge etai. Dukeje Pao Kurireu umode akoe kurido baru tada. Aromode aino dukeje akaregodumode itae pugeje akoduwo itabo.
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Nou imedu meardure Jesus bataruji dukeje kiarigodure. Oe kurire dukodire aidukare tuwo toe maku. Je kiarigodure. Kodire uture Jesus piji. Meartorukare Jesus bataruji.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Jesus aiwore tumebiji ture jorduwadowuge ewagai. Makore ei. Akore: – Kočare. Boe rakare oe kurireugei etaiduwo tuwo tugimijerado Pao Kurireuče tumuguwo Pao Kurireu apo baru tada. Oe kurireuge etaidure tumeartoruwo tu toeji tuwo činorudo.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Nou ure jorduwadowuge erore ta je nou Jesus bataru keje. Mare Jesus makore ei pugeje. Akore: – Itore nure tagi. Boe rakare oe kurireugei etaiduwo tuwo tugimijerado Pao Kurireuče rugadu.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Boe rakare oe kurireu imeduji uwo tugimijerado Pao Kurireuče tumuguwo apo nono boe rakare cameloji uwo turemo agulha poroto dumogadure.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Nono Jesus ure jorduwadowuge erore ta je. Egore pui: – Kočare. Ioguduba umode činorudo tuiewoduwo pugeje tumuguwo Pao Kurireu apo?
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Jesus aiwore tu ei. Dukeje akore: – Boe eroiwakare tuwo činorudo rugadu. Mare Pao Kurireu roiware tuwo boe ekinorudo rugadu. Pao Kurireu rakare tuwo boe jamedu boe pemegado boei.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Nono Pedro akore: – Akaiwodo. Čere čegera ra čenoe jamedu boe piji čegoduwo akabo.
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 — ausente —
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 — ausente —
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Boe emeardae pemegare oe kurireugei dukeje egore boe eimijerage nuie emage mare emeartorumodukare Pao Kurireuji dukeje marenarue doge mode emage. Iage enoe bokware dukodire boe emeardae pegare ei mare emeartorumode Pao Kurireuji dukeje oe kurireuge mode emage toro ia meri keje.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Jesus uture Jerusalém kawu awaraji ture jorduwadowugebo tuduwo Jerusalém ba kurireu ka. Enodo padure doze. Jesus kodure etododai. Nou ure jorduwadowuge epagudure Jerusalém tadawu boe eimijerageče. Ia boe ekodure eregodaji jamedu. Nou kodure eregodajiwuge epagudure nou boe eimijerageče jamedu. Dukodire Jesus ure tuwuredo. Makore tu nou ture jorduwadowugei nuba boemode pudui duji.
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 Akore: – Tawiapagado iwadaruji. Padumode Jerusalém ba kurireu ka. Imedu Onaregedu nure imi. Imagudumode nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijerage etai. Imagudumode nou jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge eimijerage etai. Nou boe eimijerage egomode ipegaie. Etaidumode tuwo iwido rugadu. Dukodire emode imagu boe tuginaiwuge ekimijerage etai.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Nou boe ekadakagirimode i. Emode todoguru to i. Emode boeto i bukigu tabo. Emode iwido. Mare merimode pobe metia bokware i dukeje iewodumode pugeje.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Nono Zebedeu ore ime emagore Jesusji. Ia iere Tiago. Uwie iere João. Emagore Jesusji. Egore: – Čegimijera kurireu nure aki. Čedaidure awo iaboe towuje čenai.
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Jesus akore: – Nuba tagaidure irowo tai?
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Egore: – Boe ekimijera kurireu mode aki dukeje boe pemegamode ai rugadu. Amugumode ira kurireu keje nono boe ekimijerage ero mogadure. Dukejere čedaidure čewo čemugudo amegi boe eimijera mugure kejewu ira keje jamedu. Ia čegi čedaidure čemuguwo ira keje akana pemegareu jagwai. Ia čedaidure čemuguwo akana pegareu jagwai jamedu.
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Jesus makore ei. Akore: – Tarduwakare kaba bagaiba tagagoino. Boe pegamode tai nono boe pegamode i dumogadure dukeje taroiwakana tawo taragado tai tagawo tagera ra tameartorure idu piji kana?
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Egore: – Uu. Čemode čeragado čei.
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Mare iroiwakare iwo tamugudo itabo ikana pemegareu jagwai, ikana pegareu jagwai. Pao Kurireu emare ure nou imegiwu pemegado. Tu ema jorduware turomode jiboeji. Emare umode taidure jiwuge emugudo ikana pemegareu jagwai, ikana pegareu jagwai.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Nouia Jesus ure jorduwadowuge enodo padure dez. Emeardure nou Tiago nou João enogwamagudure jiboeji dukeje ekorigodure nou tumedage pobedu dogei.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Dukodire Jesus makore nou ture jorduwadowuge eiamedu boe ewagai. Enodo padure doze. Jesus makore ei. Akore: – Tarduware boe tuginaiwuge eimijerage erore jiboeji. Ero rakare boei. Boe emeartorure tugimijeragei rugadu. Emeartorumodukare ei dukeje nou boe ekimijerage emode boe pegado nou meartorukare puduiwugei rugadu.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 — ausente —
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 — ausente —
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Ainore irore rugadu. Imedu Onaregedu nure imi. Mare itaregodukare iwo boe ekimijerado imi. Itaregodure iwo boe etugaredo imi. Itaregodure iwo imagu boe etai. Itaregodure iwiwo boe ero pegareu moriče.
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Etaregodure Jericó ba kurireu ka. Nono Jesus uture nou ba kurireu piji ture jorduwadowugebo. Ia boe ekodure awaraji Jesus apo jamedu. Emagare rugadu. Nono ia imedu joku bokwareu mugure nou awara okwai. Iere Bartimeu. Timeu onaregedu nure ema. Okwamagudure boei nono tuge rogu bagai meri jamedu boeji.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Meardure Jesus kodure tugori duji. Dukodire kudugodure Jesus rekodaji. Akore: – Jesus! Davi Onaregedu nure aki! Akogududo itabo!
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Boe emagare nono apo. Emago pegare ji mugu kiorowo. Mare kudugodu rakare pugeje. Akore: – Davi Onaregedu nure aki! Akogududo itabo marenaru nure imi!
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Jesus ure tuwuredo. Akore: – Mato apo itae.
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Dukodire ure tugudau areia biaku epa barigu tubiji tuwo tugera jodo mototo tuwo turagojedo. Uture Jesus ae.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Jesus makore ji. Akore: – Kaba jiba akaidure irowo ai?
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Jesus akore: – Ča. Ameartorure i dukodire ire apemegago akaiwowo pugeje. Atudo aibagi awai ka.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.