Lucas 9

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nono Jesus makore ture jorduwadowuge ewagai. Enodo padure doze. Ure turaga maku etai ewo boe epemegago ewo bope doge etawuje boe epiji jamedu. Ure eragado turaga tabo ewo boe epemegago ekogodae boe piji.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 — ausente —
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 — ausente —
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 — ausente —
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 — ausente —
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Dukodire nou Jesus ure jorduwadowuge eture. Eture boe eda jamedu boe ka. Ere boe eiamedu boe ewie nou Jesus bataru pemegareu jamedu boeji. Ere kogodureuge epemegago jamedu.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Galiléia moto kejewu boe eimijera iere Herodes. Meardure nou Jesus rore jiboeji makore jiboeji. Mare jorduwa bokware ioguduba nuie ema duji. Ia boe egore João Batista jewoduie pugeje kodie João Batista nure ema.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Ia boe egore Elias uie tugirimi baru piji. Iage egore ia mariguduwu makore Pao Kurireu bataru jiwu jewoduie pugeje.
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Herodes akore: – Boe egore ia imedu ro rakaie rugadu. Dukodire imire imagore itugaregei ewo João Batista itoru kado. Dukodire ere bito rugadu. Ema karega rore aino. Ča kakojiwu imedu ba ro rakare aino pugeje?
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 — ausente —
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 — ausente —
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Nono merirekodutabo nou Jesus ure jorduwadowuge emagore Jesusji. Egore: – Boe doge etudo awu boe maereu piji. Edo taodo ia tieda puredureu bagai emuguwo keje etaiwowo ia tuge rogu bagai. Boe bokware woe du kodire.
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 — ausente —
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 — ausente —
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Nono nou Jesus ure jorduwadowuge erore aino. Ere nou boe eiamedu boe edo tudo pui tumuga jamedu boe keje. Eiamedu boe ere tudo pui rugadu. Dukodire ere tumugudo tu tu tumuga boe keje.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Nono Jesus ure tugeragu nou boe eke roguji tumagowo Tuwo Kurireu bagai baruto nou boe eke rogu paru tabo. Imadure Tuwo Kurireu apo nou boe eke rogu paru tabo dukeje Jesus ure nou boe eke kado puiato ture jorduwadowuge ewo maku boe etai. Nou boe erore puku je nou boe eke itodure aino duji. Dukodire nou boe eke ure turugadu boe eiamedu boei.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Boe eiamedu boe enogwagere. Nono ča ekuredure egarere pudui rugadu. Ča nou Jesus ure jorduwadowuge ere nou kadarabo doge ekorau nou boe eke kobo tabo. Nou kadarabo doge enodo padure doze nou boe eke kobo tabo rugadu.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Ia meri keje Jesus makore baruto Tuo Kurireu bagai. Rakojere tuginaigodu. Tu nou Jesus ure jorduwadowuge edure tu nono Jesus apo. Jesus ure tuwadaru akedudo dukeje unarare nou ture jorduwadowugei: – Nuba boe emeardaere i?
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Egore: – Boe egore João Batista nuie aki. Nou iage egore Elias nuie aki. Nou iage egore ia mariguduwu makore Pao Kurireu bataru jiwu imedu jewodureu nuie aki.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Jesus akore: – Mare tagi. Nuba tameardaere i?
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 — ausente —
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 — ausente —
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Nono Jesus makore nouia boei pugeje. Akore: – Ia tagi tagaidure tagoduwo itabo kana? Ča iwo tawie. Tagaidumode dukeje tameartorudo tu i dukeje tagera ra taro pegareu piji, tawia ra tameardae pegareu piji, tagaidure jiboe piji jamedu. Tado tarugadu meri jameduji boe pegamode tai nono boe pegamode i dumogadure. Iwimode ipo padure pugajejewu keje. Dukodire inagoino tai tado tarugadu tagoduwo itabo.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Mare ia boe ewiapagamode tuwo boe pemegado tu pudui turaga tabo dukeje nou boe eraga akedumode epiji rugadu. Egare remawu modukare. Emodukare činorudo bope doge eda kejewu joru pegareu piji rugadu. Mare ia boe ewiapagamodukare tumeardaeji pugeje tuwo tugera ra nou turo pegareu piji tumeardae pegareu piji taidure jiboe piji dukeje Pao Kurireu umode boe pemegado ei, umode egare remawudo rugadu. Nono ewarigudumodukare bope doge eda kejewu joru pegareuto jamedu.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Pagatu jere boe emode turagado pudui toe kuriwo awu moto keje. Ča nou enoe umodukare erududo baruto. Ewiagorokare tuwo tumeartorudo tu Pao Kurireuji kodi. Ewiagorore tu tuwo toe kurido mare pagatu je.
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Ia boe epogurumode tumagowo iwadaruji tumedage ewiagai dukeje imi imodukare ikeragu ei itae. Itaregodumode Pao Kurireu o jorugu kurireu tabo Pao Kurireu utugarege baru tadawugebo dukeje imodukare ikeragu ei. Nou Pao Kurireu o jorugu kurireu urugure Pao Kurireu kujegajeje. Imode ikirimi mato dukeje urugumode ikujegajeje jamedu. Urugumode nou aregodumode itabowu Pao Kurireu utugarege baru tadawuge ekujegajeje jamedu.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Iwo tawie boe remawuji. Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi dukeje ia tagi tardumode awu Pao Kurireu roino duji. Tawimodukare jii toro tardumode roino jitu ka.
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Nou akoinodu bataru rekodaji semanare mito. Dukeje Jesus uture Pedro apo, Tiago apo, João apo jamedu toro ia tori ričoreu ao ka. Toro nou tori ričoreu ao kejere Jesus makore Pao Kurireu bagai baruto.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Jesus makore baruto dukeje je ure tudo tuginai. Ukudau areia kigadu maere ji. Gurugure nono boeiaragudu urugu mogadure rugadu.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 — ausente —
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 — ausente —
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Mare Pedro unudure tumedagebo. Čare edadure dukeje erdure nou urugure Jesus kujegajejewu Pao Kurireu jorugu pemegareuji. Erdure nou ime pobedu dogei jamedu.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Ča nou ime pobedu doge ere tuduiago tuibagi baruto dukeje Pedro makore Jesusji. Akore: – Ikimijera. Ure turugadu paeduwo woe. Čemode ia mačebradudo pobe metia bokware. Iamode akai. Iamode Moisés ai. Iamode Elias ai jamedu.
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Pedro mako kimore dukeje ia boe tugu ure turawuje etae. Nou boe tugu ure turorido eiogi. Dukodire nou Pedro, nou rakojere apowuge metage epagudugodure.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Nono emeardure ia boe emagoji nou boe tugu piji. Akore: – Imeardu kurire jiwu itonaregedu reo. Ire ikeragu ji iwo udo boe ekinorudo. Tawiapaga pemegado makore jiboeji.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Akore aino dukeje nou boe tugu akedure. Ča Jesus rakojere nono. Nou ime pobedu doge eragojekare nono pugeje. Mare Pedro, Tiago, João nou meriji ereadodukare tumedage ewiagai tuiordure tumeardure jiboeji jii toro, ia boe ewiagai jii toro jamedu.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Nou barogwato ere turawuje nou tori ao piji dukejere boe emagare taregodu tabo Jesus togi.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 — ausente —
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 — ausente —
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 — ausente —
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Jesus akore nou boei: – Tare ikiarigo. Tameartorukare rugadu. Tarduwakare tawo tameardae pemegado. Iragoje raimodukare tagabo. Nuba tagaidure irowo tameartoruwo i?
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Nono boe ere nou iparedu reko Jesus ae dukeje nou bope uwari pegareu ure nou iparedu butudo moto keje pugeje. Magadugodure nono nou moto keje. Mare Jesus mako rakare nou bope uwariji uwo tudawuje nou iparedu piji. Ainore čare ure nou bope tawuje nou iparedu piji rugadu. Dukodire ure pemegago. Nono ure nou iparedu maku tuo ai pugeje.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Boe eiamedu boe ebogodure Pao Kurireu ro rakare aino duji.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 Akore: – Imedu Onaregedu nure imi. Imagudumode ro pegareuge etai ero pegawo i. Tawiagodukaba awu imagore tai dupiji.
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Mare nou Jesus ure jorduwadowuge erduwakare kaba jiba Jesus akoino pudui duji. Nou Jesus makore jiboe ukare turemo etaorato. Dukodire ure tuwiado epiji. Mare epagudure jamedu tunarawo Jesusji kaba jiba Jesus akoino pudui.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Nou Jesus ure jorduwadowuge ere bato pui tunarawo kakojiwu pudumiba boe kurireu mode ema. Eiamedu boe egore boe eimijera kurireu moduie pudumi nou tumedage epiji.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Mare Jesus jorduware emeardae jamedu boeji. Nono Jesus ure tugeragu ia boe etonaregedu roguji. Makore ji rakojewo nono pudabo tugana pemegareu jagwai.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Nono Jesus makore ture jorduwadowugei. Akore: – Meartorure iwu umode tugera podo boe etonaregedu apo dukeje unure tugera podo itabo jamedu. Meartorure iwu umode tugera podo itabo dukeje unure tugera podo nou ure itarego matowu apo jamedu. Tagaidumodukare tawo tagurido tamedage ekori pugeje, mare tamode tado itugaregedo tagi dukeje Pao Kurireu aidu kurimode tai boe eimijerage kurireuge ekori.
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 João makore Jesusji. Akore: – Čerdure ia imeduji. Ure bope doge etawuje boe epiji akie tabo. Pamedia karegure ema. Dukodire čemagore ji uwo tugera ra nou turo piji makokawo akie tabo pugeje.
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Mare Jesus makore ei. Akore: – Piji. Ro pegakare paiwuge emeardu kurinure pai.
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Jesus jorduware meri puredugodure pudui turuduwo baruto. Dukodire ure tumeardae udo turugadu tuduwo Jerusalém ba kurireu ka.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Ure tugeragu nouia ture jorduwadowuge pobedu dogei tuwo etudo tododai tuwadaru tabo toro Samaria moto kejewu ia boe eda ka ewo boe udo turugadu Jesus togi aregodumode toro kodi.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Dukodire nou pobedu doge eture nou Samaria moto kejewu boe eda ka rugadu. Mare nou boe erduware Jesus utumoduie Jerusalém ba kurireu ka dukodire etaidukare Jesus aregoduwo pudae.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Mare nou pobedu doge erduware nou boe emeardaeji dukodire ere tugirimi Jesus ae tuwo Jesus bie nou boe egore Jesus jituji. Ere Jesus bie dukeje nou Tiago, nou João emeardure egoino duji jamedu. Dukodire emagore Jesusji. Egore: – Čegimijera. Akaidukana čemagowo baruto joru butuwo nou boe ewugeje, uwo nou boe etagedudo?
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Mare Jesus akore: – Boro. Tameardae pegakaba ei.
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Dukejere Jesus uture ture jorduwadowugebo toro ia boe eda ka pugeje.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Jesus kodure awaraji dukeje ia imedu aregodure ae. Makore ji. Akore: – Itaidure ikoduwo akabo rugadu atumode kaboe ka.
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Jesus makore ji. Akore: – Okwa doge emode tamudo tiari poro ja tada. Kiebarege emode tamudo tuwaradu ja tada jamedu. Imedu Onaregedu nure imi. Mare iwai bokware dukodire imode itamudo tadaboe bokware.
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Dukeje Jesus makore ia imeduji. Akore: – Ako itabo.
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Jesus akore: – Bireuge etugudumode mototo bireugebo mare awiapagakaba ei. Atudo epiji ia boe eda ka awo nou boe ewie boe eimijera kurireu moduie Pao Kurireuče rugadu duji.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Ia boe makore Jesusji pugeje. Akore: – Ikodumode akabo rugadu. Mare kajao. Iwo ikirimi iwai ka jao ikimaduwo iwobebo.
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Mare Jesus makore ji. Akore: – Ia boe aidumode tumaragoduwo motoji tuwo nou merirido moto kado kuwaru apo dukeje umodukare tuie mekido tododaiwu moto piji tuwo nou ture kadowu moto jetorodo. Aiwomodukare tuibagi. Tarodo nono nou umode moto kadowu ro mogadure. Mare umode moto kadowu ro ji karega inagoino. Tamaragoduwo Pao Kurireu ai tawo boe ewie boe eimijera kurireu mode Pao Kurireuče. Dujire inagoino. Boe etaidumode tumaragoduwo Pao Kurireu ai dukeje ekawo tugera ra Pao Kurireu piji tuwo tugirimi turo pegareu ka pugeje. Dujire inagoino. Emode tugera ra Pao Kurireu piji dukeje Pao Kurireu umodukare tudugaregedo emage.
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.