Lucas 5
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 — ausente —
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 — ausente —
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Jesus ure taredo nou ika kurireuto. Ore nou ika čewu iere Simão Pedro. Jesus makore Pedroji. Akore: – Ako ika kogudo gu toro nowari okwa piji. Imode imugudo nou ika ja tada imagowo awu boei.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Jesus mako raire boei tuwo erduwado. Nono ure tuwadaru akedudo dukeje makore Simão Pedroji pugeje. Akore: – Awu ika reko toro awu pobo maereu po koreu ka. Aki amedagebo tawo tawuge barigu tawoguwo.
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Simão Pedro akore: – Čegimijera. Čewogure awu boečoji jii barogwakododu ka. Mare čegare boe bito rugadu. Du amagore i dukodire imode iwuge barigu pugeje. Imeartorure awadaruji dukodire imode iwuge barigu pugeje.
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Nono Simão Pedro timediapo ere to ika reko Jesus apo toro pobo maereu po koreu ka. Ere tuwuge barigu. Ča ere tugeragu karei rugadu. Nou buke korobadure karebo dukodire nou bukere tuiago tuwowuje kare emodudu koia.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Nono makore ia tumedage etae ewo tugera maku pudai nouia ika kurireu tabo. Ere ika kurireuge ekorau karebo. Ere tuwogwaiago poboto kare emodudu koia.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 — ausente —
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 — ausente —
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 — ausente —
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Nono eture tuibagi pobo maereu okwa ka. Nono Pedro, nou metage, eture Jesus apo rugadu toe rugadu boe piji tumaragodae piji rugadu.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Ia meri keje Jesus rakojere ia boe eda keje. Ia imedu mugure nou boe eda keje tugogodae tabo. Nou kogodae koiare ure nou imedu biri pegado rugadu. Boe epagudure nou kogodaeče rugadu. Nou biri pegareu imedu jordure Jesusji dukeje ure tubu jodo moto keje Jesus jokorai. Okwamagudure Jesusji. Akore: – Ikimijera. Aro rakare rugadu awo iwiri pemegago. Akaidumode dukeje amode ipemegago rugadu.
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Jesus ure tugera raido nou imedu ae. Ure tugera bu imedu keje. Akore: – Uu. Itaidure. Ča. Apemegare rugadu.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Mare Jesus makore ji. Akore: – Amagokaba awu irore ai duji. Atudo kuri nou Pao Kurireu uwai ka. Nonore amode nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwu imedu jordudo awiriji. Jordumode awiri pemegagodure duji rugadu. Nono amode nou Moisés makore jiwu mori maku ai rugadu nono paro mogadure. Nono nou ure boe enomea maku Pao Kurireu aiwu imedu umode nou are maku pudaiwu mori maku Pao Kurireu ai rugadu. Dukodire boe eiamedu boe erduwamode awiri pemegagodure duji.
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Mare boe erduwagodure Jesus rore jiboeji rugadu. Emagare taregodu tabo Jesus ae tuwiapagawo Jesus bataruji, tubemegagoduwo tugogodae piji.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Mare Jesus rakoje raikare boebo ji je. Uture boe epiji tu tu je toro boe maereu ka tumagowo baruto Tuo Kurireu bagai.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Ia meri keje Jesus ure boe erduwado pugeje. Ia boe eimijerage fariseu doge edure nono nou boebo tuwiapaga tabo Jesus bataruji. Ia boe eimijerage jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge edure nono jamedu. Nou boe eimijerage etaregodure tumuga jamedu boe piji. Etaregodure Galiléia moto piji, Judéia moto piji, Jerusalém ba kurireu piji jamedu. Pao Kurireu raka meture Jesus apo dukodire roiware tuwo boe epemegago.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Nono ia boe etaregodure ia imedu pogora pegareu apo. Nou imedu pogora pegareu padure tugudau kodo keje. Etaidure tuwo turemo toro nou Jesus rakojere tadawu baito tuwo Jesus jordudo nou imedu pogora pegareuji.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Mare boe emagare tuiedui nono. Nou bai čekare nou boei. Dukodire nou boe eroiwakare tuwo turemo nou baito nou imedu apo. Dukodire erudure nou bai ao ka nou imedu pogora pegareu apo. Ere nou bai aia porodo. Nono ere nou imedu pogora pegareu rawuje bukigu tabo tuwo mugudo Jesus jokorai nou boe etoiadada.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Jesus jordure emeartorure pudui duji kodire etaregodure aino nou imedu pogora pegareu apo pudae duji. Dukodire makore nou imedu pogora pegareuji. Akore: – Ča. Me. Ire aro pegareu jamedu boe barigu apiji Pao Kurireu biagoduwo aro pegare jiboe piji.
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Mare nou boe eimijerage fariseu doge, nou boe eimijerage jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge erdu pegare nou Jesus akoino duji. Egore tudada: – Awu makore jiboe ukare turugadu! Tu Pao Kurireu umode boe ero pegareu barigu boe epiji. Awu imedu ure tudo nono Pao Kurireure. Makočarore tuwadaruji rugadu. Ukare turugadu. Mako peganure tagoino dutabo Pao Kurireuji!
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Jesus jorduware emeardaere jiboeji rugadu. Dukodire makore ei. Akore: – Kočare tameardae peganure imagore jiboeji tadada na?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Boe jokodu. Boe emodukare boe ero pegareu barigu boe epiji rugadu. Mare boe emodukare awu imedu pogora pegareu pemegago jamedu. Emodukare pemegago rugadu. Tu Pao Kurireu koiare umode nou imedu pogora pemegago. Tu Pao Kurireu koiare umode boe ero pegareu barigu boe epiji dukodire biagodumode nou boe ero pegareu piji jamedu.
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Ča imode awu imedu pogora pegareu pemegago dukeje tarduwamode Imedu Onaregedu nure imi duji. Dukodire imode tarduwado iragare iwo boe ero pegareu barigu boe epiji ewarigudukawo bope doge eda kejewu joru pegareuto rugadu.
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Ča nou imedu ure turagojedo rugadu. Ure tugeragu tugudau kodoji. Dukejere uture tabo pugeje. Meru pegakare. Uture tumago pemegareu tabo Pao Kurireuji. Nou boe eiamedu boe erdure nou rore aino duji.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Dukejere erore ta je. Nono epagudugodure jamedu. Mare emago pemegare Pao Kurireuji. Egore: – Awu meriji čerdure Pao Kurireu ro pemegareuji rugadu.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 — ausente —
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 — ausente —
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Levi makore Jesusji okwagewo toro tuwai keje pudabo. Dukodire Jesus uture Levi apo toro uwai ka. Boe emagare togwage tabo ebo nono. Imposto diero makudure aiwuge ime nure emage. Boe egore ro pegareuge nuie emage. Ia boe etaidukare jiwuge eragojere nono Jesus apo jamedu.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Nono fariseu doge etaregodure, jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge etaregodure jamedu. Ča emagore nou Jesus ure jorduwadowugei. Egore: – Kočare tagwagere tagudure awu ro pegareugebo? Ukare turugadu!
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Jesus akore: – Jorubokuru epa jemarumodukare kogodukareuge ewagai. Mare kogodureuge ewagaire jemarumode tuwo epemegago.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Irore nono nou jorubo kuru epa ro mogadure. Mare jorubokuru epa ji karega inagoino. Itaregodure woe mare ro pemegareuge ewagai karega iroino. Ro pegareuge ewagaire iroino ewo tugera ra turo pegareu piji. Dujire inagoino.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Ia meri keje boe etaregodure Jesus ae dukeje enarare ji. Egore: – Ia meri keje João Batista ure jorduwadowuge enogwagemodukare nou meri keje tumagowo baruto Pao Kurireu bagai nou meri keje. Eromode aino tu tu je. Tu turoia jire eroino. Fariseu doge ere jorduwadowuge eromode nono ero mogadure jamedu. Kodiba nou are jorduwadowuge erokare aino jamedu?
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 — ausente —
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 — ausente —
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Nono Jesus makore ia bakaruji nou boe ewiagai tuwo jebato toro nouia Pao Kurireu meardaeji. Akore: – Boe ekudau areia pegagodureu umode tuwowuje dukeje boe emodukare tugudau areia maiwu kado tuwo bu nou tugudau areia pegagodureu tuwowujewu keje tuwo miwuje tabo pegagodure dukodi. Boe eromode aino dukeje emode nou tugudau areia maiwu pegado. Nou emode kadowu areia maiwu umodukare turugadu nou tugudau areia pegagodureu okwa togi jamedu.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Boe ere tapira biri maiwu kado tuwo udo nono poari mogadure tuge vinho kuru maiwu jače. Mare emode vinho kuru maiwu tugu tapira biri čodureuto dukeje nou tapira biri čodureu umode tuwowuje. Nono nou vinho kuru umode tuwarigu nou tapira biri čodureu piji rugadu.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Dukodire boe ekare tuge vinho kuru maiwu tugu tapira biri čodureuto. Ere tuge vinho kuru maiwu tugu tapira biri maiwuto tu tu je.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Nou aidure vinho kuru čodureu jiwuge etaidumodukare vinho kuru maiwuji. Egomode: “Jowu metu raire tapira biri čodureu tadawu vinho kuru pemegare čei.”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.