Lucas 4

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pao Kurireu Uwari rakojere Jesus apo. Dutabore Jesus ure tugirimi Jordão Po piji. Nou Pao Kurireu Uwari pemegareu makore Jesusji utuwo boe maereu ka.
1 Jesu biyan tutufin etei God Anun Kakafiyin karatan Jordan harewane matabir yen naatu Anun Kakafiyin i’unawiy in Judea arar yan tit.
2 Torore merire 40 ji dutabore bope doge eimijera ure turokogado Jesusji tuwo Jesus meardae pegado tuiordae tumeardae ka. Nou meri jameduji Jesus okwagekare dukodire uke boeire ji.
2 Nati’imaim veya etei 40 bay en ma’am ufunamaim bayumih morob. Naatu nati ana maramaim Demon Mowan na routobon itin,
3 Nou bope doge eimijera iere Satanás. Ča nou bope doge eimijera makore Jesusji. Akore: – Pao Kurireu onaregedu remawu mode aki dukeje amagodo awu toriji uwo tudo nono amireu mogadure awo kowuje.
3 eo, “O i God Natun na’at, kabay iti ku’uwih tebotabir rafiy tematar ku’aa.”
4 Jesus akore: – Pao Kurireu o bakaru koiare iromodukare aino. Pao Kurireu meardaekare nono ameardae mogadure. Nou bakaru akore: “Boe eke mitodu tabo karega imedu jere mare Pao Kurireu o bataru jamedu boe tabore boe ewodure boe eragare.”
4 Baise Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘Orot men bayumaim akisin niyawasimih.’”
5 — ausente —
5 Naatu Demon Mowan Jesu i’unawiy maiye hiyen hin koun yan bat, imatanubamo tafaram tutufin etei itin.
6 — ausente —
6 Naatu Demon Mowan eo, “Ayu boro fair etei o anit naatu tafaram ana aiwob auman boro anit. Anayabin etei’imak ayu hitu, ayu orot yait arurubin boro i anitin nab.
7 — ausente —
7 Imih O ayu inakwakwafiru na’at, iti sawar etei boro o nowamih anit.”
8 Jesus akore: – Boro. Iromodukare aino. Padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore: “Boe etaiduwo tu Pao Kurireuji. Boe ewo tubu jodo moto keje tu Pao Kurireu jokorai boe emago pemegawo tu Pao Kurireuji rugadu. Boe emeartoruwo tu Pao Kurireuji rugadu.”
8 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God akisinamo inakwafir isan inabow.’”
9 — ausente —
9 Naatu iban maiye Demon Mowan Jesu bai nawiy hin Jerusalem hitit, hiyen hin Tafaror Bar tafantoro’ot bat naatu iu, “O God Natun na’at, kukununuw kura’iy.
10 — ausente —
10 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘God boro ana tounamatar na’uwih hinatafafari,
11 — ausente —
11 umah yanamaim inare hinabuwi, boro men kabay a narab natakakirimih.’”
12 Mare Jesus akore: – Boro iromodukare aino. Nou padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru remawu akore: “Boe ekawo turokogado Pao Kurireuji.”
12 Baise Jesu iya’afut iu, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God men routobon initinimih.’”
13 Ainore Jesus akore nou bope doge eimijera bataru jipagi. Dukejere nou bope doge eimijera uture piji tubagawo toro ia meri ka pugeje.
13 Demon Mowan routobon ta ta Jesu bitin ufunamaim itumar tabaratait tit mar kafai ufunamaim bat.
14 — ausente —
14 Imaibo Jesu God Anun Kakafiyin ana fair bai auman matabir na Galilee tit. Ana tur ra’at tasasar tit tafaram nati sisibinamaim hima’am etei’imak hinowar.
15 — ausente —
15 Kou’ay Bar wanawanan run bi’obaibiyih sabuw etei’imak tur hinonowar, hifai hibora’ara’ah.
16 Jesus ure tugirimi nou Nazaré ba kurireu ka nou turijodure kejewu moto ka. Sábado meriji ure turemo nou baito, Judeu doge ere bato puiwu baito turo mogadure. Nono ure turagojedo tumagowo padure bapera kejewu Pao Kurireu bataruji boe ewiagai nou bai ja tada.
16 Jesu remor na Nazareth tit, bar merar i ma rara’atamaim, Baiyarir ana veya matanfufur isisinaf na’atube, in Kou’ay Bar run, Buk ta baiyab isan misir.
17 Nou boe ere Isaías ure bu bapera kejewu Pao Kurireu o bakaru maku Jesus ai aiwowo ji, makowo ji. Ure bapera jado. Aiwore taidure jiwu bataru bagai.
17 Naatu dinab orot Isaiah ana buk hibai Jesu hitin, bai rusasar tur iti na’atube hikirum inu’in ana efanamaim tit.
18 — ausente —
18 “Regah Anun Kakafiyin i ayu wanawana’umaim ema’am,
19 — ausente —
19 Naatu anakurereb sabuw hinanowar
20 Jesus mako akedure dukeje ure nou Pao Kurireu o bapera okwa bu pugeje. Ure maku nou bai tadawu imedu ai. Nono Jesus ure tumugudo. Nou meardure Jesus akoinowuge eiamedu boe etaiwore Jesusji.
20 Jesu buk itakum orot kaifenayan itin i mara’iy. Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima’am etei’imak matah hito’ab Jesu hi’itin kikin.
21 Nono Jesus akore: – Awu meriji tameardure jiwu Pao Kurireu bataru jeture pudui rugadu. Ire akoino.
21 Baise Jesu misir busuruf sabuw hai tur eowen eo, “Tur iti aiyab kwananowar i boun na iturobe.”
22 Nou boe erdu pemegaiago Jesus bataruji. Egore: – Awu imedu mako moture. Mare kočare José onaregedu nure ema. Jorduware Pao Kurireu bataru jiwu umodukare ema rugadu.
22 Sabuw etei’imak nati’imaim hima Jesu eo hinonowar hio, “Turobe iti orot ana tur i gewasin.” Naatu tur mumunin bitan eo hinonowar isan hifofofor, naatu taiyuwih hibatiyih hio, “Iti orot i Joseph natun?”
23 Jesus makore nou boe ewadaru jipagi. Akore: – Iorduware nuba tagagomode i. Ia meri keje tagagomode: “Boe egore jorubo epa remawu nuie aki dukeje akiogodo ai rugadu, čerduwo aro rakaredu bagai. Cafarnaum ba kurireu kejewuge egore aro rakaie. Ča aro rakado nouia aroji woe čegai čerduwo aroinoduji.” Ainore tagagomode i.
23 Naatu Jesu iuwih eo, “Binan tur gewasin matan fufur sabuw teo’omaim boro kwana’uwu kwanao, ‘Adanafur ana orot, taiyuw kwiyawasi.’ Naatu iban boro kwana’uwu maiye, ‘Capernaum ma bow bigan tanonowar na’atube, iti ana bar ana meraramaim nabow tana’itin.’”
24 – Mare imire itaidure iwo tawie boe remawuji tu rugadu. Makore Pao Kurireu bataru jiwu makomode boe eiamedu boe ewiagai. Mare turijodure kejewu boe eda kejewuge etaidumodukare makore jiboeji rugadu.
24 Jesu iban maiye iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, dinab orot ana bar ana meraramaim boro men ana merar hinay hinabaimih.
25 — ausente —
25 Naatu tur anababatun a tur ana’owen, Elijah ma’am ana veya’amaim kwafukwafur maumurih na’in Israel wanawanan hima’am afow matar. Nati ana veya’amaim kwamur etei tounu naatu sumar six na’atube toun men yar, baimar kakafin na, nati tafaram wanawananamaim bar merar etei’imak bay i’en.
26 — ausente —
26 Nati ana veya’amaim God men Elijah iyafar Israel wanawanan kwafur babin ta ibaisimih, baise Sidon wanawanan Zarepat bar meraramaim kwafur babin ta’imon ma’am isan God iyafar in tit baibais itin.
27 Marigudu Eliseu makore Pao Kurireu bataruji tuwobe jaoboe Judeu doge ewiagai woe Israel moto keje. Judeu doge ewiri pegareuge emagare Israel moto keje. Mare Eliseu ukare epemegago emeartorukare Pao Kurireuji kodi. Tu ia Síria moto kejewu biri pegareu meartorure. Dukodire Eliseu ure nou Síria moto kejewu boe tuginaiwu imedu biri pemegago tu je. Nou Síria moto kejewu imedu iere Naamã.
27 Naatu dinab orot Elisha ma’am ana veya Israel sabuw moumurih maiyow kokom ani’anih hima’ama men yait ta na Elisha iyawasimih, baise tafaram Syria orot wabin Naaman akisinamo na Elisha iyawas.”
28 Ainore Jesus akore tumago pegareu tabo nou rakojere nou bai tadawu Judeu doge etuwobei. Nou boe emeardure Jesus akoino duji dukejere ekorigodure.
28 Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima iti tur hinonowar ana veya, yah wanawanan so’aso’ar yen higagamat,
29 Dukodire ere tugeragu Jesusji. Ere tawuje nou bai piji turaga tabo nou ba kurireu piji toro tori ao ka tuwo barigu nou tori ao piji moto ka.
29 himisir Jesu hibai hitain ufun hitit, bar merar hitumar, hiyen fan tafan hibat hitarouw fan tare’emih hiwa’an, anayabin bar merar i fan tafan hiwowab hima’am.
30 Mare Jesus padure ekajeje tači je dukodire uture epiji.
30 Baise Jesu sabuw rau’ay gagamin hibatabat umah aren sorabon hai foun remor tit in.
31 Jesus uture Cafarnaum ba kurireu ka. Nou Cafarnaum ba kurireu padure Galiléia moto keje. Sábado meriji Jesus uture Judeu doge ere bato puiwu bai ka. Nonore ure boe erduwado.
31 Jesu na Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Capernaum imaim tit, Baiyarir ana veya run sabuw i’obaibiyih hima hinonowar.
32 Boe eiamedu boe eku kidure nou Jesus makore jiboeji. Jesus mako pemegare mako jetorore rugadu dukodire boe erduware Pao Kurireu bataru remawu jire akoino rugadu.
32 Sabuw etei’imak hifofofor men kafaita. Anayabin ana tur eo i tur anababatun naatu fairin.
33 Nou meri keje bope uwari pegareu meture tadawu imedu rakojere nou bai tada. Nou bope uwari ure tumago rakado Jesusji.
33 Nati Kou’ay Baremaim orot ta wagabur iwan demon kakafin anababatun auman na run ma’am, fanan aumetawat na’in iwow eo,
34 Akore: – Jesus nure aki rugadu! Arijodure Nazaré ba kurireu keje. Ča nuba aromode čei? Amode čedagedudo na? Iorduware ai rugadu. Aro pega bokware. Pao Kurireu ure akarego mato tuwadaru pemegareu tabo boe ewagai rugadu!
34 “Hei! Aki isai abisa inasinafumih kunan? Aki gurusi’imih? Jesu Nazareth mowan. Ayu aso’ob. O i yait, O i God ana tur abarayan Orot Kakafiyin.”
35 Jesus mako rakare nou bope uwari bataru jipagi. Akore: – Amugu kiorodo. Amagokaba boeji pugeje. Atawuje awu imedu piji atuwo pugeje.
35 Jesu wagabur mowan kwarartatab eo, “Yate inbainub orot biyanamaim kutit!” Wagabur mowan sabuw nahimaim orot itaiy re tabaratait tit, men isan abisa ta sinafumih.
36 Nou boe erdure nou inoduji dukejere erore ta je. Emagore pui. Egore: – Awu Jesus makore jiboe rakare rugadu. Makore nou bope uwariji dukeje nou bope uwari meartorure makore pudui duji rugadu. Ure tudawuje nou imedu piji kodire uture piji rugadu.
36 Baise Sabuw etei’imak hai baifofofor ra’at, taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot ana tur i fair kwanekwan. Ana onowaten naatu ana fair auman iti tur eo demon kakafih biyunih i hitit!”
37 Dukejere boe ere nou moto kejewuge boe eiamedu boe ewie nou Jesus rore jiboeji, makore jiboeji.
37 Naatu Jesu abisa sisinaf isan ana tur tasasar tit tafaram nati hima’am wanawanan etei hinowar.
38 Jesus uture nou bai piji. Uture Simão Pedro uwai ka. Simão Pedro učarugo kogodure. Biri urure rugadu. Boe ere Jesus bie nou aredu kogodure duji.
38 Jesu misir Kou’ay Bar itumar tit na Simon ana bar tit, Simon rawan babin sawow biyan fora’ab anababatun inu’in, sabuw Jesu hifefeyan baiyawasinamih hio.
39 Dukodire Jesus uture nou aredu ae. Nono rakojere nono nou Pedro učarugo upa jagwai dukeje Jesus makore ji biri urukawo pugeje. Ča nou Pedro učarugo biri uru akedure tači piji. Ča nou aredu ure turagojedo. Ure tuie bu tuwo nou boe eke pemegado ewo ko.
39 Basit Jesu na babin inu’in sisibin tit bat sawow i’ari’ar naatu sawow babin biyanane tit, babin yawas misir bay bow eafusar itab hi’aa.
40 Nou boečoji boe eiamedu boe etaregodure tumedage kogodureugebo Jesus bagai. Jesus ure tugera bu nou kogodureuge ewugeje. Nono ure nou kogodureuge epemegago rugadu.
40 Veya re’er ufunamaim, sabuw sawow yumatah ta ta hibow hi’inu’in, turahinah hibuwih hina Jesu biyan hitit, sabuw ta’ita’imon butubutubunih etei’imak hiyawas.
41 Bope doge etuwari pegareu meture iage etada. Nou bope doge ere tudawuje nou boe epiji jamedu. Ere tugudu rakado ture tudawuje nou boe epiji dukeje. Nou bope doge egore: – Pao Kurireu Onaregedu nure aki rugadu!
41 Sabuw moumurih na’in auman biyahine demon kakafih hitit hiwow hio, “O i God Natun!” Baise Jesu demon awah bofafaren men karam boro hitao’rereb. Anayabin demon hiso’ob Jesu i Roubininenayan.
42 Barogwakododure dukeje Jesus uture nou boe eda piji toro ia boe maereu ka. Mare boe emarure bagai. Erdure ji dukeje emagore ji utukawo pugeje.
42 Martot auman Jesu nati bar merar itumar tit in efan ta nautanubinamaim akisinamo ma. Baise sabuw hinuwih hinan hititita’ur ana veya, bairi nati’imaim ma isan hi’otan.
43 Mare Jesus makore ei. Akore: – Pao Kurireu ure itudo mato iwo boe ewie tuwadaru pemegareuji, imagowo Pao Kurireu rore jiboeji boe ewiagai. Imagowo boei ewo tugimijerado Pao Kurireuče tu rugadu. Imaragodae jire iroino. Dukodire itumode ia boe eda tuginaiwu ka pugeje.
43 Baise Jesu iuwih eo, “Ayu boro anan God ana aiwob isan tur gewasin bar merar afa’amaim auman anabinan hinanowar. Anayabin ayu nati bowabow isan God iyunu ana.”
44 Dukodire Jesus uture nou moto kejewu boe eda jamedu boe ka. Uture tu tu nou Judeu doge ere bato puiwu bai ka eda jamedu boe ka. Makore Pao Kurireu bataruji boe eiamedu boe ewiagai.
44 Naatu Jesu tafaram Judea wanawananamaim Kou’ay Bar etei run tit binan remor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.