Lucas 22

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Judeu doge epuredugodure tuwo tuwadae towuje. Nou ewadae iere Páscoa. Nou tuwadae kejere emode ia amireu tuginaiwu ko. Fermento metukare nou amireu tada.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijerage ere bato pui jorduware Judeu doge eno bakaru jiwugebo. Emagore pui nuba turowo tuwo tugeragu Jesusji tuwo bito du bagai. Mare boe etaidure Jesusji dukodire nou jordu pegare Jesus jiwuge boe eimijerage epagudure turo pegawo ji.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Nono bope doge eimijera Satanás ure turemo nou Jesus ure jorduwadowu Judas Iscariotito.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Dukodire Judas Iscariotes uture toro nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijerage etae tumagowo ei tumoduie Jesus maku etai. Pao Kurireu uwai tadawu tugobaigarege eimijerage eire Judas Iscariotes akoino jamedu.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Dukodire nou boe eimijerage eiamedu boe egarere pudui. Nou boe eimijerage ere diero tori udo 30 Judas Iscariotes ai.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Dukodire Judas ure tugeragu nou dieroji. Du nou meri pijire nou Judas Iscariotes aiwore Jesus rore jiboeji tuiorduwo boe emagakare apo dubagai tuwo Jesus maku boe eimijerage pegareuge etai nou meri keje.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Páscoa meri aregodure Judeu doge ere tuge amireu pemegado, ere tagu carneiro doge kugure ewido tuwo pemegado tuwo kowuje jamedu nono turo mogadure tuwaduwo Páscoaji.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Jesus makore Pedroji, Joãoji jamedu. Akore: – Tadudo toro tawo page pemegado pawo kowuje pawaduwo Páscoaji.
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Egore: – Kaiba čemode nou page pemegado?
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 — ausente —
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 — ausente —
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Tagagomode aino dukeje nou uwaire bai čewu umode tardudo ia boe edure kejewu bai pemegareuji. Nou bai pemegamode rugadu pagwagewo Páscoa kejewu pageji. Nonore tamode page pemegado.
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Nono Pedro uture João apo jamedu. Etaregodure Jerusalém ba kurireu ka dukeje erdure boeji nono Jesus akoino jiboeji. Nono ere tuge pemegado tuwaduwo Pascoaji nou bai tada rugadu.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Nono Jesus aregodure nouia ture jorduwadowugebo. Nou boečoji Jesus mugure nono ia ira keje togwage tabo ebo. Utumode Jesus bataru tabowuge emode emage.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Akore: – Itaidure rugadu iwo awu Páscoa kejewu boe eke kowuje mare boe ero pegamode i du otodai.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Nono imodukare awu boe eke kowuje pugeje jii toro Boe Eimijera Pao Kurireu aregodumode nou meartorure puduiwuge ewagai du ka. Nono imode Pao Kurireu uke remawu kowuje Pao Kurireu apo.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Jesus ure tugeragu vinho kuruji. Imadure Pao Kurireu apo nou vinho kuru paru tabo. Dukeje makore pugeje nou ture jorduwadowugei. Akore: – Awu pedo tai.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Inure tawie aino. Ikudumodukare awu vinho kuruče pugeje jii toro itaregodumode iwo boe eimijera kurireudo imi du ka.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Jesus ure tugeragu amireuji. Imadure Pao Kurireu apo nou amireu paru tabo. Nono ure nou amireu kado dukeje ure pedo ei. Akore: – Ikodu reo. Makudumode taro pegareu moriče. Tagwagedo awuji tawiabutuwo iwugeje, irore jiboe keje.
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Enogwagere dukeje Jesus ure tugeragu vinho kuruji jamedu turowo ji nono turo moga amireu jitu mogadure. Akore: – Ikure nou uva kuru rema. Pao Kurireu meardae maiwu koiare imode iku redo boe ero pegareu moriče.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Ča. Tagaiwodo. Umode imagu boe eimijerage pegareuge etaiwu mugure woe itabo ira keje.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Mare iwimode nono Pao Kurireu meardae mogadure rugadu. Mare boe pegamode nou umode imagu boe eimijerage pegareuge etaiwuji jamedu.
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Jesus akore aino dukeje čare nou ure jorduwadowuge enarare pui duboba romode aino tuwo Jesus maku boe eimijerage etai du bagai.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Nono Jesus ure jorduwadowuge eiamedu boe etokire pui. Eiamedu boe egore boe eimijera kurireu moduie pudumi nou tumedage ekori.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Mare Jesus makore ei. Akore: – Boe tuginaiwuge eimijerage meartorukare Pao Kurireu jiwuge egore boe emedage enuie pudumi mare pagare egoino. Ero rakare boei. Boe emeartorure tugimijeragei rugadu. Emeartorumodukare ei dukeje nou boe eimijerage emode boe pegado nou meartorukare puduiwugei rugadu.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Mare tagi tarokaba nono nou boe eimijera kurireuge ero mogadure. Ia tagi tagaidumode tawo boe eimijerado tagi dukeje tagojarokaba tai tawo tado nono ipare enojaromoga pudui tumanamagei dumogadure. Ia tagi tagaidumode tawo boe eimijerado tagi dukeje tameardae udo nono boe utugare meardae mogadure tawo boe eimijera pemegareugedo tagi. Boe eimijera romode nono boe utugare ro mogadure tuwo boe eimijera pemegareudo pudumi.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Boe eimijerage kurireuge enogwagemode boetoji. Utugarege emode boe eke maku etai. Boe eimijera kurireu nure imi rugadu mare ire ido nono boe etugare mogadure iwo tage maku tagai. Tarodo nono iro mogadure jamedu.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 — ausente —
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 — ausente —
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Mare boe eimijera kurireu mode imi dukeje tagwagemode itabo tagudumode itabo imugureu keje. Tamugumode boe eimijerage emuga keje jamedu. Boe eimijerage emode tagi jamedu tagaiwowo Judeu doge eiamedu boe ero pegareu bagai.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 — ausente —
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 — ausente —
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Mare Pedro akore: – Ikimijera kurireu nure aki rugadu. Imeartorure tu ai rugadu. Ire irugadu ikoduwo akabo imeduwo baičoreu tada akabo, iwiwo akabo jamedu.
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Jesus akore: – Inure awie boe remawuji. Awu boečoji akagomode arduwakaie i dumode pobe metia bokware. Dukeje čare kagariga kudugodumode.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Nono Jesus makore ture jorduwadowuge eiamedu boei pugeje. Akore: – Ire tadudo toro boe etae marigudu tawo boe ewie iwadaruji. Mare ire tadudo tagadarabo bokware dutabo, tamijigu bokware dutabo, tawure okeakejewu bokware dutabo. Ča inarawo tai. Tadure toro ia boe bokware tagai kana?
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Jesus akore: – Aino čare ore mičigureu umode tugeragu to mičiguji. Ukadaraboreu umode tugeragu tugodaraboji. Iaboe maku diero bagai tawo akirodo ia tarigaji.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Tawiapaga pemegado iwadaruji. Pao Kurireu bataru padure bapera keje marigudu. Akore aino: “Boe ere udo nono ro pegareu mogadure.” Ainore padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore marigudu. Aino ča nou bataru jetumode pudui rugadu. Boe mode aino i rugadu nono nou bataru mogadure.
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Ia nou Jesus ure jorduwadowu imedu akore: – Akaiwodo. Padarigare pobe woe.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Jesus uture ture jorduwadowugebo nou Jerusalém ba kurireu piji Oliveira ri ao ka turoiaji.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Aregodure taidure jiboe ka dukeje Jesus makore ei. Akore: – Tamagodo itabo Pao Kurireu bagai baruto bope ukawo tumeardae pegareu maku tagai taro pegakawo.
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Nono Jesus ure tudawuje epiji kuri je tumagowo baruto. Ure tubu jodo moto keje tumagowo Tuoji.
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 Akore: – Iogwa. Boe ero pegamode idu utudo ipiji. Mare umodukare nono itaidu mogadure. Mare uwo nono akaidu mogadure.
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Dukeje ia Pao Kurireu utugare baru tadawu aregodure Jesus ae tuwo raka maku ai.
43 — ausente —
44 Jesus mako kimore baruto turaga tabo. Akaru ure nono boe ekure tuwudure moto ka dutabo.
44 — ausente —
45 Ure tumago akedudo dukeje Jesus ure tugirimi ture jorduwadowuge etae. Jordure ei enudure duji. Emedugodure tugiarigodure dukodi.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Jesus makore ei. Akore: – Kodiba tanudure? Taragojedo. Tamagodo baruto Pao Kurireu bagai bope ukawo tumeardae pegareu maku tagai taro pegakawo.
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Jesus mako kimore aino nou ture jorduwadowugei dukeje boe emagare taregodu tabo ae. Nou Jesus ure jorduwadowu Judas Iscariotes emare roino ebo tuwo erego Jesus bagai tuwo Jesus maku etai. Nono Judas ure tuburedo Jesusji tugimaduwo apo. Ure togwa to čo Jesus je koduto tuwo nou boe pegareuge erdudo taidure tuwo tugeragu jiwu imedu nure ema duji.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Jesus makore Judaji. Akore: – Are imagu awu boe pegareuge etai. Kočare akaidure akimaduwo aino itabo?
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Ia Jesus ure jorduwadowuge erdure nou boe pegareuge emode tugeragu Jesus jituji dukeje enarare Jesusji: – Čegimijera! Čemode čebodo ebo tariga tabo?
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Mare nouia Jesus ure jorduwadowu upagakare Jesus makowo nou tumedage ewadaru jipagi. Ure taredo nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijera kurireu utugare ae. Ure tariga bu nou utugare bija kajeje.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Mare Jesus akore: – Tarokaba aino. Urugadu.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 — ausente —
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 — ausente —
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Dukeje nou tugobaigarege ere tugeragu Jesusji. Eture apo. Ere reko nou Judeu doge eimijerage etae toro ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijera kurireu uwai ka. Pedro uture eregodaji mare ure tugodu jaedo ei. Nou boe eimijerage ere nou tugobaigarege etudo Jesusji nono bawadu keje.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Nono boe ere jorugo nono bawadu keje. Pedro uture nou boe etae. Ure tumugudo nono ebo.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Ia utugare aredu jordure Pedroji nono nou joru okwai. Aiwo pemegare ji dukeje akore: – Awu imedu rakojere Jesus apo jamedu.
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Mare Pedro akore: – Boro. Iorduwakare ji.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Mare Pedro utukare. Rakoje kimore nono nou bawadu keje. Nono ia imedu jordure ji dukeje makore Pedroji. Akore: – Ia Jesus apowu nure aki jamedu?
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Nou inodu rekodaji ia imedu makore Pedroji pugeje. Akore: – Iorduware ai. Aragojere Jesus apo. Awadarure nono Galiléia kejewu boe ewadaru mogadure.
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Mare Pedro akore: – Iorduwakare kaba jiba akagoino.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Nono Jesus aiwore tu Pedroji. Dukeje Pedro biabuture Jesus makore puduiwu bataru keje. Jesus makore Pedroji makomoduie tuiorduwakaie pudui dukeje kagariga kudugodumoduie rugadu. Pedro makomoduie tuiorduwakaie Jesusji dumode pobe metia bokware rugadu.
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Nono Pedro biabuture nou Jesus bataru keje jeture pudui rugadu duji. Dukodi čare Pedro uture nou boe epiji rugadu. Ragudu rakare rugadu turore aino duji.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Tugobaigarege ere boeto Jesusji, egokodure ji jamedu.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Ere areia kogudo Jesus je kajeje. Nono enarare ji: – Ioguduba ure boeto ai? Amagodo!
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Nono emago pegare ji rugadu.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Barogwakododure dutabo boe eimijera kurireuge ere bato pui. Nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijerage edure nono. Jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge edure nono jamedu. Nono tugobaigarege etaregodure Jesus apo etae.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 — ausente —
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 — ausente —
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Mare Pao Kurireu raka kodure boe eiamedu boe kori. Nono inure tawie. Awu inodu otobiji imugumode Pao Kurireu ukana pemegareu jagwai.
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Jesus akore aino dukeje nou boe eimijerage enarare Jesusji. Egore: – Mare aki na Pao Kurireu Onaregedu nure aki?
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Mare nou boe eimijerage emeartorukare nou inoduji marigudu. Dukodire emagore pui tumago pegare Jesus jitu tabo. Egore: – Pagare akoino. Batrarodunure. Mako peganure Pao Kurireuji. Kodi čare ure tumagu pagai nou tuwadaru pegareu tabo. Paipagamodukare ia bataru pegareu bagai pugeje.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.