Lucas 12

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Boe emagare nono Jesus apo. Dukodire ere tuwuredo pu bure keje rugadu. Mare Jesus makore tu ture jorduwadowugei boetoji. Akore: – Taeku jado nou fariseu doge emeardaere jiboeji. Emeardae ure nono fermento mogadure. Mare fermento remawu ji karega inagoino. Emeardaere tuwo turo pegareu biado boe epiji tu tu je. Ere boe emeartorudo tu tuwadaruji mare emage emeartorukare nou tumagore jiboeji. Dujire inagoino. Tarokaba nono ero mogadure.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 — ausente —
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 — ausente —
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Jesus mako kimore. Akore: – Imedage nure tagi. Iwo tawie. Tabagudukaba boeče. Tabagudukaba bope dogeče. Boe emode tawido mare eragakare tuwo tawarigu bope doge eda kejewu joru pegareuto. Bope uwari umode boe pegado tai mare rakakare tuwo tawarigu tieda kejewu joru pegareuto.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Iwo tawie. Tabagududo tu Pao Kurireuče. Tu Pao Kurireu meardae koiare umode boe ewarigu bope doge eda kejewu joru pegareuto boe ewi keje. Dukodire inagoino tai. Tabagududo tu Pao Kurireuče.
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 — ausente —
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 — ausente —
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Jesus mako kimore. Akore: – Imedu Onaregedu nure imi. Iwo tawie. Ia boe emagomode boe eiamedu boe ewiagai tuie tumagu inai tumeartoruwo tu i dukeje imagomode Pao Kurireu utugarege baru tadawuge ewiagai nou meartorure iwu nuie ema rugadu.
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 Mare ia boe emagomode boe ewiagai tugaie tumagu inai, tumeartorukaie i dukeje imagomode Pao Kurireu utugarege baru tadawuge ewiagai nou meartorukare iwu nuie ema rugadu.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 Boe emago pegamode Imedu Onaregeduji mare toro ia meri keje ekiarigodumode nou tuwadaru pegareuji. Emagomode Pao Kurireuji biagoduwo nou tuwadaru pegareu piji. Dukeje Pao Kurireu biagodumode ewadaru pegareu piji rugadu. Mare ia boe emago pegamode Pao Kurireu Uwariji dukeje Pao Kurireu biagodumodukare nou ewadaru pegareu piji rugadu.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 Tameartorure i. Dukodire boe emode tugeragu tai tuwo tarego boe eimijerage etae etaiwowo taro pegareu bagai tuwo boe pegado tai tameartorure i dukodi. Emago pegamode tai mare tamororamagadukaba tamagowo ewadaru jipagi.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 Pao Kurireu Uwari umode tarduwado nou meriji tamago pemegawo ewadaru jipagi.
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 Boe emagare nono Jesus apo. Ia imedu makore Jesusji. Akore: – Ure boe erduwadowu nure aki rugadu. Čare inogwamaguduwo ai. Amagodo imanaji uwo iogware maku pudaiwu moto kado puiato uwo ia maku inai inoče jamedu.
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Jesus akore: – Itaidure ai. Mare umode boe enoe kado puiatowu boe eimijera karegure imi.
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 Dukodire Jesus makore boe eiamedu boei. Akore: – Taeku jado. Boe emeardaere tu pudui tuwo toe kurido tumedage ekori rugadu. Taragado tai tarokawo nono nou boe ero mogadure. Tagoe kurimode mare tagoe umodukare tamugu pemegado. Boe enoe koia karega umode boe emugu pemegado moto keje tiegarere pudui dutabo.
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Nono Jesus makore ia bakaruji nou boe ewiagai. Akore: – Ia imedu oe kurire. O moto kurire. O boepa kurire rugadu. Nouia joruji ure kadoboe kurire rugadu.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Ure boe jamedu boe tawuje nou to boepa piji dukeje makore tudada. Akore: “Imode biadowu towu bai kurikare iwo ire kadoboe jamedu boe jetudo ja tada. Ča nuba iromode?”
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 Nono ure tumeardae tawuje pugeje. Akore: “Ainore iromode. Imode nou iwai jamedu boe butudo iwo ia iwai kurireu mugudo pugeje iwo ire kadoboe jamedu boe jetudo nou iwai kurireu maiwu ja tada, iwo inoe kurireu jamedu boe jetudo nou iwai kurireu ja tada jamedu.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Dukeje inagomode iwaidigirire rugadu. Aino čare imode itamudo rugadu. Imaragodumodukare pugeje. Nono iagaremode inogwarimode nou inoe kurireu jamedu boeji. Joru makamode i mare inoe akedumodukare inoe kurire kodi. Čare iwadumode imedagebo. Inogwagemode. Ikudumode. Boe pemegamode i rugadu jii toro rugadu. Boe rakamodukare i pugeje.”
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 – Ainore nou imedu akore. Mare Pao Kurireu makore nou oe kurireu imeduji. Akore: “Arduwa bokware. Awu boečoji awimode rugadu. Mare atumodukare nou akoe kurireu boe tabo. Nou akoe mugumode aiageje moto keje. Ča duboba umode tugeragu nou akoeji?”
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Nono Jesus makore pugeje. Akore: – Ainore boemode nou ure toe kuridowuge boe eiamedu boei. Ere toe kurido mare ewiapagakare tumeartoruwo Pao Kurireuji. Dukodire enoe bokwamode baru tada. Marenarue doge nure emage Pao Kurireu jakai.
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Jesus mako kimore ture jorduwadowugei. Akore: – Tamororamagadukaba tage bagai, tagudau areia bagai.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Pao Kurireu ure tadowuje. Ure tawodudo. Emare jetu pemegamode tai.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 Tagaiwodo awu kiebaregei. Ekare boe tugu. Ekare tugeragu boeji. Eke ja bokware. Eke muga bokware. Mare du inodu tabo Pao Kurireu koiare ure enogwagedo. Boe nure tagi. Pao Kurireu meardu kurire boei nou kiebarege ekori. Dukodire inagoino, jetu pemegamoduie tai.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 — ausente —
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 — ausente —
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 — ausente —
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 — ausente —
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Tamororamagadukaba nou tagwagemode jiboe bagai. Tamororamagadukaba nou tagudumode čeboe bagai.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 Mare meartorukare Pao Kurireu jiwuge ewiagorore tu nou tuge roguji tuge rogu bagai. Mare tameartorumode Pao Kurireuji dukeje tawiagoromodukare nou inoduji. Pao Kurireu jorduware kaba jiba tagaidure.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 Dukodire tameardae tawuje tawo tagimijera kurireudo tu Pao Kurireuče. Tamode tagimijerado ema dukeje umode tage jamedu boe maku tagai rugadu.
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Jesus mako kimore: – Tabagudukaba. Pao Kurireu aidure tuwo tagimijerado pudumi tuwo boe pemegareu maku tagai baru tada.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 Tagoe rugadu boe maku. Nou morire tamode maku marenarue etai. Taromode aino dukeje tanure tagoe kurireu jetudo baru tada. Toro tagoe akedumodukare rugadu. Toro iwogureu iwogumodukare nou tagoeji. Toro boreu umodukare nou tagoe pegado.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 Boe etaidure tu tuwo toe kurido woe moto keje dukodire ewiagoromode tu nou toeji woe rugadu. Nou boe ewiapagamodukare Pao Kurireu bataruji. Mare boe emode toe jetudo baru tada dukeje boe ewiagoromodukare ia moto kejewu toeji pugeje, boe ewiapagamode tu Pao Kurireu bataruji rugadu.
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 – Tado tarugadu tamaragoduwo Pao Kurireu ai. Tarodo nono boe eimijera utugarege ero mogadure. Ere tumaragodure tabowu tugudau areia metudo pudui. Enoredure jorugu tabo tumaragoduwo boečoji.
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 Epagare tugimijera bagai. Ekimijera uture uwiremodewu bowadae ka. Mare aregodure tuibagi tuwai ka boečoji dukeje ure tugera to tuwai poroji. Nono utugarege ere baiporo jado kuri kuri je rugadu.
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Ekimijera aregodure dukeje jordure nou tudugaregei enudukare duji. Dukodire jakarere pudui nou tudugaregei. Nono utugarege egarere pudui rugadu. Egarere pudui nou tugimijera jakarere pudui dukodi.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Ekimijera aregodukare kuri je. Boečo aregodure toia ka dukejere aregodure. Mare utugarege ere tudo turugadu tugimijera aregodu bagai rugadu. Dukodire egarere pudui rugadu.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 Uwaire bai čewu jorduwamode kaba meri kejeba iwogu kigodureu aregodumode. Dukeje umode tudo turugadu taiwo tabo nou iwogu kigodureu bagai, nou iwogu kigodureu ukawo turemo nou tuwaito.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Ča iwo tawie. Tado tarugadu, taerodo tagaiwo tabo tabiji. Mare iwogureu bagai karega. Tado tarugadu Imedu Onaregedu togi. Tarduwakare kaba meri kejeba aregodumode dukodire inagoino tai, tawo tado tarugadu jii toro rugadu.
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Pedro unarare Jesusji. Akore: – Tu čei na akagoino? Boe eiamedu boei na akagoino nou bakaruji?
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 Jesus akore: – Ča nuba boemode pemegareu jorduwareu boe etugareji? Ukimijera aidumode tuduwo toro ia moto ka dukeje umode nou tudugare pemegareu mugudo tumugato tudugarege eimijerawo ema uwo eke maku etai nou tudure jiwu meri keje.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Nou utugare ro pemegamode meartorumode tugimijeraji jii toro tugimijera aregodumode kejewu meri ka dukeje jakaremode pudui rugadu.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 Dukejere čare nou boe eimijera umode nou tudugare jetudo toe jamedu boeji rugadu jetu pemegawo ji. Boe jokodu jire inagoino nou meartorure iwadaru jiwugei.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 Mare ia boe utugare meardae pegamode. Nou ukimijera utu jaemode jamedu dukeje aregodumodukare tuibagi kuri je. Nono nou utugare pegareu meardaemode tugimijera aregodumodukaie pugeje. Nono umode boeto nouia tudugarege imei, aremei jamedu. Nono maragodumodukare pugeje mare okwagemode, kudumode jamedu. Nono uke kurumode ji jamedu.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 Čare ia meri keje nou ukimijera aregodumode tuibagi pugeje. Mare nou utugare upagakare bagai. Jorduwakare aregodumode kejewu meriji. Nono nou boe eimijera jordumode nou tudugare ro pegare duji. Dukodire nou ukimijera umode nou tudugare bito. Umode bowuje rugadu. Nono umode nou tudugare mugudo meartoru bokwareugebo bope doge eda kejewu joru pegareu keje.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 – Ia boe utugare jorduware tugimijera meardaeji mare ukare turagado pudui tumeartoruwo tugimijera bataruji. Nono nou ukimijera umode boeto ji bukigu tabo turaga tabo rugadu. Umode boetodu kurido ji rugadu.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 Ia utugare jorduwakare nou tugimijera meardaeji dukodire ro pegare. Dukodire ukimijera umode boeto ji bukigu tabo jamedu mare umodukare boetodu kurido ji. Boe eimijera umode tudugare maragodae rogu maku ai dukeje nou ukimijera aidumode nou tudugare meartoruwo pudui tuwadaruji uwo nou tumaragodae rogu iado rugadu. Mare nou ukimijera meardaemodukare tuwo ia tumaragodae maiwu maku tudugare ai, jorduwamodukare tuwo towuje kodi. Mare boe eimijera umode tudugare jorduwado tumaragodae jamedu boeji dukeje nou ukimijera aidumode nou tudugare uwo nou tumaragodae jamedu boe towuje rugadu.
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Jesus mako raire boei kimo. Akore: – Itaregodure iwo joru barigu moto ka. Itaidure joru bariguduwo moto ka marigudu mare Iogwa aidukare raga. Mare joru remawu ji karega inagoino. Pao Kurireu umode boe pegado ro pegareugei. Dujire inagoino. Ro pegareuge ewarigudumode toro nou joru pegareuto. Dujire inagoino.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Mare boe pegamode i boetoji dukodire ikiarigodure rugadu.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 Tameardaere itaregodure iwo boe epemegado tai. Ča itaregodure iwo boe pemegado boei rugadu. Mare ia boe doge emeartorumodukare i. Dukodire emeardaemodukare nono pumeardae mogadure imagore jiboeji. Dukodire boe epemegamodukare pui.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Dukodi čare boe epomodukare puapo dukeje emeardaemodukare nono tuwobe emeardae mogadure. Emode tugera aboudure dukeje. Nou ime pobedu doge emeardae pegamode nouia tuwobe emeardaere jiboeji, dukodire emode tuiado pubiji.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Ime emeardaemodukare nono tuo meardae mogadure. Dukodire nou etuo meardae pegamode nou tore imei. Areme emeardaemodukare nono tuje meardae mogadure. Dukodire nou etuje meardae pegamode nou tore aremei. Areme emeardaemodukare nono turagomage emeardae mogadure. Dukodire nou eturagomage emeardae pegamode nou tujarugomagei.
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Jesus mako kimore nou boei. Akore: – Tardumode ia boe tugu čoreuji baru tada kodure tagae duji dukeje tagagomode bubutumoduie rugadu. Nono bubuture rugadu.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Bakuru urureu jetumode tai dukeje tagagomode awu meriji boeru butumoduie jamedu. Nono boerure rugadu.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Tarduware tawo boe ewie bubutuji boeruji. Dukodire tagagore jorduwareuge nuie tagi. Nono tagagomode tarduwaie nuba boemoduie boei. Mare kočare meartorukare tuwadaru jiwuge nure tagi. Tagagore tarduwaie Pao Kurireu meardae remawuji. Tardure iro rakareu remawuji mare tarduwakare kaba jiba iroino. Dukodi čare tarduwakare Pao Kurireu meardae remawuji.
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 Jesus mako kimore boei. Akore: – Kodiba tagare tameardae tawuje nuba boe ero pemegareumode?
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 Ia boe aidumodukare ia arore pudui duji. Aidumode tuduwo akabo toro boe eimijera ae aiwowo aroji aro pegareu bagai. Mare amago pemegado ji tawo tameardae maku puai taro pegakawo pugeje tawo tabemegado pui. Mare amago pemegamodukare ji dukeje umode arego toro boe eimijera ae rugadu. Nou boe eimijera aiwomode arore jiboeji dukeje jorduwamode aro pegare jiboeji rugadu. Nono umode amagu tugobaigarege etai ewo atugu baičoreuto.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 Iwo awie. Amodukare apemegado nou korigodure aiwuji dukeje atugudumode baičoreuto rugadu. Aragojemode nono baičoreu tada jii amode aro morido du ka.
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.