Lucas 11
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 Ia meri keje Jesus makore baruto tuo bagai. Ure jorduwadowuge eragojere nono apo. Ia akore: – Čegimijera. Čerduwado čemagowo baruto nono João Batista ure jorduwadowuge emogadure.
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 Jesus akore: – Ainore tagagomode baruto. Iogwa Kurireu. Mugure baru tadawu nure aki. Boe emago pemegawo akieji tuwo boe emeartorudo tu ai rugadu. Boe emeartoruwo awadaru jamedu boeji tuwo tugimijera kurireudo aki rugadu. Akaregodu pemegado aro pemegareu tabo mato moto ka ameardae rugadu boe jetuwo pudui rugadu, nono aro mogadure toro baru tada dumogadure.
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 Čege maku čenai meri jameduji.
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 Awiagodudo čero pegareu piji nono čewiagodure ro pegare čeiwuge ero piji dumogadure. Iage etaidumode tuwo tumeardae pegareu maku čenai tuwo čero pegado. Čeginorudo epiji čewiapagakawo nou emeardae pegareuji. Čeginorudo boe pegareu piji rugadu.
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 — ausente —
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 — ausente —
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 Mare nou imedu umodukare tie bu. Rakojemode tu tuwai ja tada tumago tabo bataru jipagi. Akomode: “Boro. Akaradaino ipiji. Ire iwai baiporo mi marigudu. Itore enudunure. Ipadure ipa kamoreu keje marigudu iwo itamudo. Imodukare ie bu iwo iaboe maku akai rugadu. Atudo iwai piji.”
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 Mare nou imedu utumodukare nou timedia uwai piji rugadu. Pogurukare togwamagudu raiwo nou imeduji ia uke amireu bagai. Nono nou tumagore dutabo ure nou timediado tie bu pudae rugadu. Nono nou metia ure nou imedu makore bagaiwu amireu maku ai rugadu.
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 — ausente —
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 — ausente —
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 – Ro pegareuge erduware turo pemegawo torei. Dukodire tagore emagomode tai karo bagai tuge boei koia. Nono tamodukare awagu maku etai. Tawogumode karo bagai ekeče.
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 Tagore enogwamagudumode kagariga ba bagai tuge boei koia dukeje tamode maku etai. Tamodukare betaga maku etai rugadu.
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 Ro pegareuge nure tagi mare du inodu tabo tarduware taro pemegawo tagorei tawo eke pemegareu maku etai. Tarduware tawo boe pemegareu maku tagore etai. Mare Pao Kurireu pemegare rugadu. Dukodire umode boe pemegareu maku boe etai rugadu du kodumode nou tare maku tagore etaiboe kori. Umode Tuwari maku okwamagudure puduiwuge etai rugadu.
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Jesus ure bope uwari pegareu tawuje imedu piji. Nou bope uwari ure nou imedu mako bokwado. Mare Jesus ure nou bope uwari tawuje piji dukodire nou imedu makore pugeje. Boe erdure Jesus rore aino duji dukeje erore ta je.
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 Mare iage emeartorukare ji. Dukodire egore: – Bope doge eimijera pegareu Belzebu meture Jesus tada dukodire ure turaga maku Jesus ai Jesus uwo bope uwari pegareu tawuje boe epiji.
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 Ia meartorukare Jesus jiwuge etaidure tunarawo Jesusji tuwo Jesus barigu boeto. Enogwamagudure Jesusji uwo ia turo rakareu to tiagai tuiorduwo nouia ro rakareu aregodure rugadu Pao Kurireu piji du bagai.
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Mare Jesus jorduware emeardae pegareuji. Dukodire makore ei. Akore: – Boe epomodukare puapo dukeje emeardaere tu turugoduwo pui dukeje etagedumode. Boe erugodumode tuwobei dukeje emode tugera ra pubiji rugadu.
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 Ča meartorure Satanás jiwuge epomodukare puapo dukeje emeardaere tu turugoduwo pui dukodi etagedumode. Kočare tagagore nou Satanás raka taboie ire bope uwari pegareu tawuje boe epiji.
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 Mare nou tare jorduwadowuge nuba erore tuwo nou bope uwari tawuje boe epiji? Pao Kurireu raka tabore eroino kana? Tu Pao Kurireu rakare tuwo bope doge etawuje boe epiji rugadu. Dukodire nou tare jorduwadowuge egomode pagaie tagagoino, Belzebu raka tabo karega ire bope uwari pegareu tawuje boe epiji rugadu.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Pao Kurireu koiare ure turaga maku inai iwo bope doge etawuje boe epiji rugadu. Dukodire boe erdure Pao Kurireu ro rakareuji rugadu. Turore aino dutabo Pao Kurireu makonure boe ewagai ewo tugimijera kurireudo tu pudumi rugadu.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 – Tugobaigare rakareu umode tuwaiga pemegado rugadu. Umode tudariga merido tietu pemegawo tuwaiji, tietu pemegawo toeji.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Mare iwogureu jorduware turagamode ji dukeje umode tubodo apo rugadu. Umode tugobaigare butudo dukeje umode tugeragu uwaigaji piji, utariga kurireuji piji jamedu. Umode tugeragu nou tugobaigare oeji tuduwo tabo toro tumedage etae tuwo pedo pui.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 – Aidukare iwu aidumode turo pegawo i tuwo iro pegado. Ukare tugera maku inaiwu umodukare boe etarego itae. Umode boe edo taodo ipiji.
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 Jesus mako kimore boei. Akore: – Bope uwari pegareu umode tudawuje ia imedu piji dukeje utumode toro boe maereu ka taiwo tabo tumode tamudo kejeboe bagai. Jordumodukare taidure jiboeji dukeje meardaemode tuwo tugirimi nou tumedure tadawu imedu bagai pugeje tuwo turemo to pugeje.
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 Dukodire nou bope uwari pegareu umode tugirimi nou tumedure tadawu imedu ae rugadu. Aregodumode dukeje jordumode ji pemegare duji. Jordumode ji ure nono tuwai motureu mogadure duji.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 Dukejere utumode toro tumedage bope doge ewagai. Enodo padure sete. Makomode ei etuwo pudabo toro nou imedu ae. Nono emode turemo nou imeduto pugeje. Dukodire boe pegamode nou imeduji rugadu. Boetojiwu meture tadawu bope uwari ure mitotu je. Aino čare bope doge enodo padu kejewumode oito nou imedu tada. Dukodire boe pegamode nou imeduji rugadu.
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Jesus ure nou tuwadaru akedudo dukeje, nou boe etoiadada ia aredu ure tumago rakado toro Jesus ae mare mako pemeganure ji. Akore: – Ače maragodu rakare tuwo arijodudo. Kurijirigodure awoduwo. Ure akogwagirido. Mare aino čare boe pemegare ačeji rugadu. Jakarere pudui rugadu arore jiboeji, amagore jiboeji.
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Jesus makore nou aredu bataru jipagi. Akore: – Boro. Boe pemegamode biapagare Pao Kurireu bataru jiwugei, meartorure Pao Kurireu bataru jiwugei. Egare remawumode pudui rugadu.
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 Boe emagare nono Jesus apo. Ere taiado apo rugadu tuwiapagawo Jesus bataruji. Mare pagatu jere eroino. Etaidukare tumeartoruwo Jesus bataruji. Nono Jesus akore: – Aino čare boe emeardae pegare rugadu, ero pegare rugadu. Ainore tameardaere jamedu. Tamagore i iwo ia iro rakareu towuje taegai tarduwo iro rakareuji tarduwawo kaboba nuie imi. Mare pagatu jere tagagoino. Tardure iro rakareuji marigudu. Mare tagaidukare tarduwawo i. Tagaidukare tameartoruwo i rugadu. Dukodire iromodukare ia iro rakareuji taegai pugeje. Mare boemode i nono boere Jonas jitu mogadure. Dukejere boe erduwamode i rugadu.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Marigudu Pao Kurireu ure Jonas tawuje karo kurireu kuri piji turo rakareu tabo Jonas utuwo Nínive ba kurireu ka Pao Kurireu bataru tabo. Dukodire nou Nínive kejewuge erduware boe jokodu jire Jonas akoino pudui duji. Pao Kurireu umode itawuje bireuge eda piji turo rakareu tabo jamedu dukodire tarduwamode boe jokodu jire inagoino tai duji rugadu.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 Marigudu Sabá moto kejewuge boe eimijerago kurireudo aidure rugadu tuiorduwawo Judeu doge eimijera kurireu Salomão jorduware jiboeji. Dukodire ure tudawuje to moto piji tuduwo toro Salomão uwai ka tumearduwo Salomão makore jiboeji. Mare boe eimijera kurireu nure imi. Iro kodure Salomão ro kori. Iorduware jiboe kodure Salomão jorduware jiboe kori. Mare du inodu tabo tagaidukare tameartoruwo i. Toro ia meri keje Pao Kurireu umode boe eewodudo pugeje taiwowo boe ero pegareu bagai tuwo boe pegado ei ero pegareu moriče. Nou meriji nou Sabá moto kejewu boe eimijerago aredu mako pegamode tai tawiapagakare awu iwadaruji kodi.
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 Marigudu Jonas uture Nínive ba kurireu ka tuwo nou ba kurireu kejewuge ewie Pao Kurireu bataruji. Emeardure Pao Kurireu bataruji dukodi ekiarigodure turo pegareuji. Ere tugera ra nou turo pegareu piji rugadu tumeartoruwo tu Pao Kurireuji. Mare boe eimijera kurireu nure imi. Iro kodure nou Jonas ro kori. Iorduware jiboe kodure Jonas jorduware jiboe kori. Mare du inodu tabo tagaidukare tameartoruwo i. Tagaidukare tawo tagera ra nou taro pegareu piji rugadu. Toro ia meri keje Pao Kurireu umode boe eewodudo pugeje taiwowo boe ero pegareu bagai tuwo boe pegado ei ero pegareu moriče. Nou meri keje nou Nínive kejewuge emago pegamode tai tawiapagakare awu iwadaruji dukodi.
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 Jesus mako kimore boei. Akore: – Boe emode jorugu biado dukeje urugumodukare. Boe emode pori bu jorugu aogeje dukeje urugumodukare. Mare boe emode jorugu bararedo, uruguwo pudui boe ewo turemo tuwaito.
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 Tuioku tabore boe erdure boeji. Mare boe eku pegare dukeje erdumodukare boeji. Imagore jiboe ure nono boe eku mogadure. Mare boe eku ji karega inagoino. Boe emeartorumode tu imagore jiboeji dukeje boe emeardae kurimode rugadu. Dujire inagoino. Mare boe emeartorumodukare imagore jiboeji dukeje emeardae bokwamode rugadu. Dujire inagoino.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Dukodire čare tameartorudo imagore jiboeji. Tagaidumodukare tameartoruwo imagore jiboeji dukeje boečomode tai rugadu. Mare boečo ji karega inagoino. Tarduwa bokwamode taro pegare jiboeji rugadu. Dujire inagoino.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Mare tameartorumode imagore jiboeji dukeje jorugumode tai. Mare jorugu ji karega inagoino. Tameardae pegareu bokwamode pugeje. Dujire inagoino. Tagaidumodukare taro pegawo pugeje. Taro pemegamode rugadu. Dujire inagoino.
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Jesus ure nou tuwadaru akedudo dukeje ia fariseu imedu makore ji utuwo pudabo toro tuwai ka okwagewo pudabo tuwai keje. Dukodire Jesus uture nou fariseu uwai ka. Ure turemo uwaito dukeje ure tumugudo ira keje togwagewo.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Mare Jesus ukare tugera kabi nono Judeu doge ero mogadure. Nou fariseu jerore ta je tuiordure Jesus rore aino duji.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 — ausente —
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 — ausente —
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 — ausente —
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 Jesus mako raire nou boei. Akore: – Fariseu doge nure tagi. Tare tago boepa pijiwu boe aru rogu mori kurireboe kado puiato tu tu je tagomeawo iarogu tabo Pao Kurireu ai jamedu. Mare tameardaekare tawo taro jetorodo boei. Tameardaekare tameardu kuriwo Pao Kurireuji jamedu. Kodire boe pegamode tai rugadu. Tameardu kurido Pao Kurireuji. Taro jetorodo boei. Mare tawiagodukaba tawo nou mori kurireboe kado puiato tu tu je tagomeawo iarogu tabo Pao Kurireu ai jamedu.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 – Fariseu doge nure tagi. Tadumode Judeu doge ere bato puiwu bai ka dukeje tare tageragu boe eimijera mugure kejewu iraji tamuguwo keje. Tadumode ba kurireu ka dukeje tagaidure boe emago pemegawo tai tagaidure boe ekimijeragewo tagi kodi. Dukodire boe pegamode tai rugadu!
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 Tare nono bireuge emedure tadawu moto poro mogadure. Mare moto poro ji karega inagoino. Tabegareu meture tadada tameardae pegare kodi. Dujire inagoino. Boe erduwakare ia bireuge edaji dukodire emerumode bireuge etaoji. Erdumodukare bireu meture nou moto tada duji. Tare nono nou boe erduwakare jiwu bireuge eda mogadure. Mare bireuge eda ji karega inagoino tai. Boe erdukare nou meture tadadawu tameardae pegareuji. Dujire inagoino tai. Dukodire boe pegamode tai rugadu!
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Ia jorduware Judeu doge eno bakaru jiwu makore Jesusji. Akore: – Amago pegare fariseu dogei dutabore amago pegare čei jamedu.
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Jesus akore: – Jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge nure ia tagi. Mare boe pegamode tai jamedu. Tare boe erduwado bakaruji mare tawo boe pemegado ei karega. Tagogudukare boebo. Tagaidure tawo boe rakado boei rugadu. Tagare tagera maku boe etai rugadu.
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 — ausente —
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 — ausente —
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 — ausente —
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 Dukodire Pao Kurireu umode boe pegado tai rugadu nou makore Pao Kurireu bataru jiwuge eiamedu boe ewi moriče.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Tawobe ere ro pemegareuge ewido marigudu. Ere imedu Abel bito. Makore Pao Kurireu bataru jiwu boetojiwu nure ema. Ere makore Pao Kurireu bataru jiwu boigoduwu Zacarias bito jamedu. Ere nou Zacarias bito Pao Kurireu uwai jokorai rugadu. Nou Abel pijire jii nou Zacarias ae makore Pao Kurireu bataru jiwuge emagare rugadu. Mare tawobe mariguduwuge ere iage ewido jamedu. Dukodire awu maiwu pawobe emode mariguduwu jaoboe ero pegareu morido, aino kuri aino. Inure tawie boe remawuji rugadu.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 Taetu pemegare Pao Kurireu bataru padure bapera kejewuji. Taro pemegare nou baperaji rugadu. Tarduware Pao Kurireu bataruji. Mare du inodu tabo tarduwakare Pao Kurireu meardae remawuji. Dukodire tameartorukare ji. Tagagore taie boe erduwado Pao Kurireu bataruji. Mare tu tameardae jire tare boe erduwado. Pao Kurireu bataru remawu ji karega tagagoino boei. Dukodire nou tare jorduwadowuge erduwakare Pao Kurireu meardae remawuji jamedu. Dukodi čare boe pegamode tai rugadu.
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Jesus ure tuwadaru iado dukeje uture nou boe epiji. Dukejere nou fariseu doge, nou jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge emago pegare Jesusji rugadu. Eture rekodaji tunarawo ji dutabore ere tumago rakado ji boe jamedu boe bagai.
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 Etaidure tuwo Jesus barigu boeto ia tuwadaru keje.
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.