Lucas 10

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesus ure tugeragu imei pugeje tuwo etudo tuwadaru tabo boe etae. Enodo padure kejewugere setenta e dois. Ure edo pobe čai čai je puapo tudumodewu ka.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Makore ei. Akore: – Boepa kurire rugadu. Nou boepa tadaboe ure turugadu boe ewo kado. Mare nou umode boepa tadaboe kadowuge emagakare. Dukodire tamagodo baruto Pao Kurireu bagai. Boepa jiwu boe eimijera kurireu nure ema. Tamagodo ji uwo nou maragodure boepa jiwuge emagado etuwo boepato ewo boepa tadaboe kado rugadu.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Nono Jesus makore ei pugeje. Akore: – Nou imode tadudo etaewuge ere nono rie doge emogadure. Mare tagire tare nono ovelha doge emogadure. Mare barogo remawu ji karega inagoino. Tameardae pegareu bokware. Dujire inagoino. Mare nou tadumode etaewuge emeardae pegamode tai rugadu. Dujire inagoino. Ča tadudo toro boe ewagai.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Mare tadukaba ia diero tabo. Tadukaba marenaru ukudau areia meture tadawu kadarabo tabo. Mare tadudo tu nou meture tawuretadau tawure okeakejewu tabo. Tadukaba ia metia tabo pugeje. Tagaba tawuredo awara kajeje tagimaduwo ia boebo.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Tagaregodumode nou boe ewai ka dukeje tagimadudo nou boebo. Tamagodo aino ei: “Boe epemegawo awu bai tadawugei.”
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 – Tamagomode aino nou boei dukeje tarduwamode ei. Etaidure tuwo tubemegado boei dukeje tawadaru pemegareu maku etai Pao Kurireu uwo boe pemegado ei. Mare etaidumodukare tuwo tubemegado boei dukeje tagaba tawadaru pemegareu maku etai jamedu.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 — ausente —
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 — ausente —
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Tawo nou boe eda kejewu kogodureuge epemegago. Tamagodo nou boei Pao Kurireu umoduie boe eimijera kurireudo pudumi kuri aino.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Mare tagaregodumode ia boe eda metia ka dukeje etaidumodukare tugimaduwo tagabo dukeje tagaba taremo ewaito nou boe eda keje. Dukeje toro bawadu keje tagagomode aino ia boe ewiagai.
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 Tamagodo aino ei: “Čedaregodure čewo boe ewie Pao Kurireu umoduie boe eimijera kurireudo pudumi kuri aino. Mare ia tagi tawiapagakare čewadaruji. Dukeje čemode čewure okeakejewu to pui taegai čewo nou moto urugudu tawuje čewure okeakejewu piji nou boe erduwo Pao Kurireu aidukare tarore aino čei duji.” Ainore tagagomode ei.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Mare imode tawie. Pao Kurireu okudugodumodukare nou aidukare taiwugei. Toro ia meri keje aiwomode boe eiamedu boe erore jiboeji tuwo nou erore jiboe morido etai. Marigudu nou Sodoma kejewuge ero pegare. Dukodire nou meri keje Pao Kurireu umode boe pegado nou Sodoma kejewugei ero pegareu moriče. Mare nou aidukare taiwuge boe eire Pao Kurireu ro pega kuričigomode nou Sodoma kejewuge ekori.
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 Nono Jesus makore nouia boei. Akore: – Iro rakare Corazim ba kurireu keje iwo nou boe erduwado i. Mare emeartorukare i. Dukodire boe pegamode ei rugadu. Iro rakare Betsaida ba kurireu keje iwo nou boe erduwado i. Mare emeartorukare i. Dukodire boe pegamode ei jamedu. Marigudu rugadu Tiro ba kurireu kejewuge emeartorukare Pao Kurireuji. Marigudu rugadu Sidom ba kurireu kejewuge emeartorukare Pao Kurireuji. Nou Tiro ba kurireu kejewuge, nou Sidom ba kurireu kejewuge erdumode nou Corazim ba kurireu kejewuge erdure jiwu iro rakareuji dukeje ekiarigodumode turo pegare jiboeji rugadu. Emode tugera ra turo pegareu piji. Emode jorugudu bu taora keje tuwo boe erduwado tugiarigodure turo pegareu boe jituji tuwo tugera ra turo pegareu piji. Mare erdukare i, erdukare iro rakareuji dukodire erduwakare i. Ekare tugera ra turo pegareu piji rugadu. Mare kočare Corazim ba kurireu kejewuge, Betsaida ba kurireu kejewuge, erdure iro rakareuji mare du inodu tabo ekiarigodukare turo pegareuji. Etaidukare tuwo tugera ra turo pegareu piji rugadu.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Mare Pao Kurireu ure ia meri tawuje taiwowo boe eiamedu boe ero pegareu bagai nou meri keje. Mare nou Tiro ba kurireu kejewuge emeartorukare Pao Kurireuji dukodire Pao Kurireu umode boe pegado ei nou makore kejewu meri keje. Sidom ba kurireu kejewuge emeartorukare Pao Kurireuji dukodire Pao Kurireu umode boe pegado ei jamedu nou makore kejewu meri keje. Mare Corazim ba kurireu kejewuge, Betsaida ba kurireu kejewuge erdure iro rakareuji mare du inodu tabo emeartorukare i. Dukodire Corazim ba kurireu kejewuge eire, Betsaida ba kurireu kejewuge eire, Pao Kurireu ro pega kuričigomode nou Sidom kejewuge ekori, nou Tiro kejewuge ekori jamedu. Pao Kurireu romode aino ei toro ia meri keje. Nou makore kejewu meri keje umode boe pegado ei rugadu.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Cafarnaum ba kurireu kejewuge emeartorure tu pudui turuduwo baruto. Mare pagatu je. Pao Kurireu umode ewarigu toro bope doge eda kejewu joruto nou taiwomode boe ero pegareu bagaiwu meri keje.
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Nono Jesus makore ture jorduwadowugei. Akore: – Biapagare taiwuge ewiapagare i jamedu. Jordu pegare taiwuge erdu pegare i jamedu. Jordu pegare iwuge erdu pegare ure itarego matowuji jamedu.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Uture Jesus bataru tabowuge ere tugirimi tuibagi Jesus ae. Enodo padure kejeboere setenta e dois. Egarere pudui taregodure dutabo rugadu. Egore: – Čegimijera. Čemagore bope dogei akie tabo ewo tudawuje boe epiji dukodire emeartorure čewadaruji rugadu!
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Jesus akore ei: – Iordure bope doge eimijera pegareu Satanás buture baru piji duji. Buture nono boeiaragudu butu mogadure.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Tawiapaga pemegado awu iwadaruji. Ire tarduwado. Ire ia iraga maku tagai. Dukodire taragare jordu pegare paiwu Satanásji. Dukodire čare boe pegareu umodukare tagogorido. Awagu umodukare toedo tai. Betaga umodukare tudugo tugu tado.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Bope doge etuwaire emeartorure tai mare taegaregodukaba nou inoduji. Taiamedu boe taegaredo tai nou tagie padure bapera keje baru tada kodi.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Nou meriji Pao Kurireu Uwari ure Jesus jakaredo pudui rugadu. Dukodire Jesus makore Pao Kurireu bagai baruto. Akore: – Iogwa. Baru tadawuge, moto kejewuge eiamedu boe eimijera kurireu nure aki tu rugadu. Are nou mugukare bapera kejewuge erduwado. Nou are erduwado jiboe are biado jorduwareuge epiji marigudu. Are biado nou mugure bapera kejewuge epiji jamedu. Mare are mugukare bapera kejewuge erduwado. Dukodire ikimadure toro awagai. Are nou ameardae jetudo pudui rugadu akaidu tabo.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Jesus ure nou tuwadaru iado tumagore tuo jitu keje makore nou boei. Akore: – Iogwa ure boe jamedu boe maku tu inai. Tu Pao Kurireu jorduware nou Tonaregeduji. Tu nou Onaregedu jorduware Tuoji. Dukodi nou Onaregedu umode nou taidure jiwuge erduwado Pao Kurireuji jamedu.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Nono Jesus ure tumegido nou ture jorduwadowuge etae. Dukeje makore ei. Akore: – Tardure irore jiboeji dukodire boe pemegare tai.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Jawu pawobe emagore Pao Kurireu bataru jiwuge etaidure tuiorduwo i nou itaregodumode kejewu meri keje tuiorduwo nou tardure jiwu irore jiboeji. Mare ewire marigudu dukodire erdukare i. Jawu pawobe eimijera kurireuge etaidure tuiorduwo i nou itaregodumode kejewu meri keje tuiorduwo nou tardure jiwu irore jiboeji. Mare ewire marigudu dukodire erdukare i. Etaidure tumearduwo tameardure jiwu imagore jiboeji. Mare emeardukare ji, ewire kodi.
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Ia meri keje ia jorduware Pao Kurireu o bakaru jiwu unarare Jesusji: – Nuba iromode iewoduwo pugeje iragojewo Pao Kurireu apo baru tada jii toro rugadu?
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Jesus akore: – Nuba Pao Kurireu bataru akore boe eroiago? Nuba ameardaere ji?
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Nou imedu akore: – Pao Kurireu makore pai pameardu kuriwo Pao Kurireuji paraga tabo, pameardae pemegareu tabo, parore jiboe jamedu boe tabo. Makore pai pameardu kuriwo pamedagei nono pameardu kurimode pai dumogadure.
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Jesus akore: – Boe jokodu jire akagoino. Aromode aino dukeje aragojemode Pao Kurireu apo du akedumodukare rugadu.
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Mare nou imedu aidukare turo pemegawo tumeardae pemegawo tumedagei. Dukodire unarare Jesusji pugeje. Akore: – Kaibowugeba imedage mode emage rugadu?
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Nono Jesus akore: – Ia imedu ure turawuje Jerusalém ba kurireu piji tuduwo toro Jericó ba kurireu ka. Nou awara keje iwogureuge eiwogure nou imeduji. Ere ukudau areia tawuje piji tugiwoguwo ji. Ere boeto ji. Ere kugudugodudo. Nono dukeje eture piji. Nou imedu bigodunure. Boe etaiwomodukare ji puredugodure tuwiwo kodi.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Ča ia ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwu imedu kodure nou awaraji. Jordure nou ere boeto jiwu imeduji mare ure tumegido awara okwa abowu ka. Aidukare tuwo tugera maku ai.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Dukeje ia Levi uwobe imedu kodure nono pugeje. Aiwore ji mare ure tumegido awara okwa abowu ka jamedu.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Nono ia moto tuginaiwu kejewu imedu kodure nou awaraji. Samaria moto kejewu nure ema. Jordure nou imeduji dukeje okudugodure apo. Jorduwakare ji mare okudugodure apo, dukodire ure tugera maku ai.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Ure tuburedo ji. Iogore nou epae oiaji. Dukejere ure barigu tagu kuwaru ao ka. Nono ure reko toro boe enudumode boe enogwagemode kejewu bai ka.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Nou barogwato ure dierodo pobe uwaire bai čewu ai jetuwo nou imeduji. Akore: “Imode ikirimi dukeje imode aeture jidu morido akai pugeje.”
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Nono Jesus unaragodure nou imeduji. Akore: – Kaibowu imedu ba ure timediado nou imedu koridodureuče?
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Nou jorduware Judeu doge eno bakaru jiwu akore: – Nou Samaria moto kejewu imedure jeture nou imedu koridodureuji kodire ure timediado ema.
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Jesus uture pugeje ture jorduwadowugebo. Etaregodure ia boe eda ka. Nou boe eda kejere ia aredu mugure. Iere Marta. Imadure ebo. Makore ei enogwagewo tuwai keje.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Nou aredu uwie iere Maria. Jesus ure turemo ewaito dukeje Maria ure tumugudo nono Jesus jokorai tuwiapagawo Jesus bataruji rugadu.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Marta maragodu kimore tumugure kejewu bai tada tuwo tuge udo turugadu, tuwo boe jamedu boe udo turugadu. Mare nou uwie ukare tugera maku ai dukodire korigodure tuwie areduji. Dukodire Marta mako pegare tuwieji Jesus biagai. Akore: – Ikimijera nure aki. Mare awu iwie ukare tugera maku inai. Imire ire boe jamedu boe towuje ikinaigodu. Kočare amagokare ji uwo tugera maku inai. Amagodo ji uwo tugera maku inai rugadu.
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Mare Jesus makore Martaji. Akore: – Amororamagadu kurire amaragodae jamedu boeji.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Mare awie Maria meardae pemegare ameardae kori. Kodire ure tumugudo iogorai tuwiapagawo imagore jiboeji. Boe emodukare nou biapagare jiboe tawuje aora piji rugadu. Dukodire boe emeardaemode tuwiapagawo iwadaruji nono nou Maria meardae mogadure, dukeje nou emeardae koiare umode boe pemegado boei.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.