João 12

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ča Jesus uture Betânia ba kurireu ka pugeje. Uture ture jewodudowu Lázaro uwai ka. Okwareu meri oto padure seis Judeu doge ewaduwo tuwadae Pascoaji.
1 Veya six nasasawar ufunamaim i Tar Nowaten ana veya, Jesu na Bethany tit, Lazarus morobone biyawas i ana bar merar.
2 Ča Jesus rakojere nou Lázaro uwai keje. Nou uwai kejewuge ere boe eke pemegado Jesus uwo kowuje. Aredu Marta ure ia boe eke maku Jesus ai. Lázaro mugure nou ira keje togwagewo jamedu.
2 Nati’imaim rabirab ana bay hibogaigiwas Jesu bairi aa isan, Martha ibaisih bairi bay hisemor. Lazarus orot afa auman Jesu bairi himarir gem sisibinamaim hima’am.
3 Nono Maria aregodure roreboe mori kurireu tabo. Nou roreboe iere nardo. Nono Maria ure nou roreboe reko Jesus bure joki nou boe erduwawo boe eimijera kurireu nure ema duji. Dukejere ure Jesus bure kidudo tao tabo. Nou roreboe ro jore nou bai oto jamedu boeto.
3 Raiy yamurin mamarin wabin nard i ai rourin hibun iroro’on hibai. Nati raiy iroro’on ana baiyan i gagamin na’in, Mary bai na isuwei ra’iy Jesu an rororon ihurufen, naatu aribunamaim safam. Naatu yamurin ana mamarin bar wanawanan etei itakwar.
4 Nono Jesus ure jorduwadowu imedu makore ji. Nou imedu iere Judas Iscariotes. Ema koiare umode Jesus maku boe eimijerage pegareuge etai.
4 Baise ana bai’ufununayan orot ta, Judas Iscariot boro ufibo baban nao, i eo,
5 Akore: – Kodiba awu aredu ukare nou roreboe maku diero bagai tuwo diero kurido tuwo maku marenarue doge etai? Awu roreboe mori kurire rugadu. Boe emaragodumode jii joru akedu ka tuwo tugeragu nou diero kurireuji tuwo akirodo awu roreboeji.
5 “Ana gewasin iti raiy yamurin mamarin ana baiyan 300 silver coins tatayai sabuw hitatubun naatu kabay tatab bai’akirayah tatibaisih.”
6 Mare pagare Judas akoino. Aidukare tuwo diero maku marenarue doge etai. Aidure tugiwoguwo ji. Jesus ure nou Judas jetudo to dieroji. Mare nou Judas iwogure tu tu Jesus o dieroji.
6 Iti tur eo’o, asir sabuw hinanot i akir sabuw baibaisih isah not eo hinarouw, baise i bainowan orot ta, anayabin hai kabay koukufet kakaif, abistan ekokok i ebai ana kokomaim esisinaf.
7 Mare Jesus akore: – Akaba awu aredu pogurudo rore i duji. Ure reko iwure joki tuwo iwiri udo turugadu ituguduwo mototo iwi keje nono Pao Kurireu meardae mogadure.
7 Jesu iya’afut eo, “Babin kwaihamiy! Abistan biyanamaim ema’am i ayu anamorob hinayaya’u isan eyayabuna.
8 Marenarue doge edumode tagabo jii toro rugadu. Mare imire itumode tabiji rugadu.
8 Kwa boro mar etei akir sabuw wanawanahimaim kwanama, baise ayu boro men mar etei kwa bairit tanama’amih.”
9 Boe erduware Jesus rakojere Lázaro uwai keje Betânia keje duji. Dukodire eture toro ae. Emagare. Etaidure tuiorduwo nou Jesus ure jewodudowu Lazaruji jamedu.
9 Sabuw moumurin maiyow tur hinowar Jesu i na Bethany ma’am, imih sabuw Jesu itinamih hin, men i akisin itinamih hin baise Lazarus morobone Jesu biyawas auman itinamih hin.
10 — ausente —
10 Imih firis gagamih ef hinuwet hiyakitifuw Lazarus auman hitarab tamorob isan.
11 — ausente —
11 Anayabin Lazarus biyanamaim abistan matar hi’itin Jew sabuw moumurin maiyow himisir firis gagamih hikwahirih naatu Jesu isan higeger hitumitum.
12 Nou barogwato boe emagare nono Jerusalém ba kurireu keje tuwaduwo nou tuwadae pascoaji. Erduware Jesus aregodumode pudae duji.
12 Marto sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay Tar Nowaten ana Hiyuw isan, tur hinowar Jesu i enan au Jerusalem.
13 Dukodire ere tugeragu apidoguru aiji. Eture tabo toro Jesus togi. Ekudugodure bagai. Egore: – Israel kejewu boe eimijera kurireu reo! Pao Kurireu ure arego mato pagae. Ure turaga maku ai rugadu. Boe eiamedu boe emago pemegawo ji rugadu! Pao Kurireu uwo boe pemegado ji rugadu!
13 Sabuw ai rourih hikakir naatu hitit hin Jesu nan bairi baitaramih, hitarkoukuw hi’o, “God tanifai! Regah wabinamaim enan, God nigegewasin! Israel hai aiwob inigegewasin!” Hitit hin bairi hitar.
14 Nono Jesus jordure ia jumenta onaregeduji. Mugure keje tuduwo Jerusalém ba kurireu ka. Marigudu Pao Kurireu makore ainoie Jesus romode rugadu. Akore:
14 Bobaituw boubun wabin donkey hitita’ur naatu afe’enamaim mara’at ma remor yen in. Buk Atamaninamaim hikirum hi’o na’atube.
15 – Awu mugure Jerusalém kejewuge tagi. Tabagudukaba. Tagimijera kurireu mugumode jumenta onaregedu keje taregoduwo tagae.
15 “O Zion Natun Babitai, Men inabir;
16 Nou Jesus ure jorduwadowuge erduwakare nou Pao Kurireu akoino jiboeji. Mare ia meri keje Jesus jewodumode pugeje. Jesus jewodumode pugeje dukeje nou ure jorduwadowuge ewiabutumode nou Pao Kurireu bataru keje. Dukodi čare erduwamode ji. Erduware Pao Kurireu makore Jesus jiboeji jeture pudui rugadu duji.
16 Abistan nati ana veya himamatar ana bai’ufununayah men hiso’ob. Baise Jesu ana fair nabaib ufunamaim, imaibo hina’itin hinaso’ob. Buk Atamaninamaim i isan hi’o hikirum, naatu hisinafen himatar.
17 Jesus ure Lázaro jewodudo pugeje dukeje ia boe ere boe eiamedu boe ewie nou Jesus rore aino duji. Erdure Jesus rore aino duji dukodi čare ere boe ewie. Dukodire boe eiamedu boe erduware Jesus ro rakare duji.
17 Sabuw iyab Jesu bairi hin rahemaim hitit Lazarus morobone yawas misir hi’i’itin hi’o tur ra’at tasasar.
18 Dukodire boe emagare tugodui Jesus togi.
18 Sabuw moumurin maiyow hitit hin Jesu biyan hitit, anayabin tur hinowar i ina’inan iti na’atube men tisinaf emamatar i sinaf matar.
19 Mare fariseu doge etaidukare. Egore pui: – Tagaiwodo. Boe erore tači pabiji. Boe eiamedu boe emeartorure awu Jesusji. Dukodire erore tači pabiji toro togi.
19 Imih Pharisee taiyuwih himare hi’o, “It abistan tayayakitifuw men kafa’imo emamatar. Sabuw etei i’etaw tebi’ufunun kwa’i’itin!”
20 Ia Grécia kejewuge eragojere Jerusalém ba kurireu keje tuwaduwo nou Judeu doge ewadaeji ebo tumago pemegawo Pao Kurireuji.
20 Greek sabuw afa wanawanahimaim bairi hiyen hin Jerusalem hiyuw ana veya imaim kwafirin isan.
21 Eture Filipe ae. Nou Filipe boture Betsaida ba kurireu keje. Nou Betsaida ba kurireu mugure Galiléia moto keje. Nou Grécia kejewuge emagore nou Filipiji. Egore: – Čedaidure čerduwo Jesusji.
21 Hina Philip biyan hitit, i Betsaida orot Galilee wanawanan, isan hifefeyan hi’o, “Aro, aki akokok Jesu ana’itin.”
22 Filipe uture André ae. Ure André bie nou Grécia kejewuge etaidure jiboeji. Dukejere eture puapo Jesus ae tuwo Jesus bie.
22 Philip in Andrew ana tur eowen, naatu Andrew Philip hairi hin Jesu ana tur hi’owen.
23 Dukeje Jesus makore ewadaru jipagi. Akore: – Imedu Onaregedu nure imi. Kuri aino boe erduwamode boe kurireure imi duji, boe pemegareure imi duji.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot Natun baifa’in naatu bora’ara’ahin isan ana veya na kabom.
24 Boe jokodu jire inagoino. Boe emodukare ia trigo a tugu mototo botuwo dukeje botumodukare rugadu. Mare umode mitotu je tu rugadu. Mare boe emode trigo a tugu mototo dukeje nou trigo enogo botumode. Mare botumode dukeje nou trigo a pegagodumode moto tada. Botumode dukeje ričodumode enarimode. A makamode rugadu.
24 Ayu turobe a tur ao’owen, sanabey tutufin ta’imon hinama’ub me yan hinataun na’inu’in, naatu nabikubobun boro moumurih na’in hinayen naatu ani’anin boro moumurih na’in naya.
25 Ia boe etaidu kurimode turowo taidure jiboeji turaga tabo tu rugadu. Nou boe eraga akedumode epiji rugadu. Egare remawu modukare. Nou boe ewarigudumode toro bope doge eda kejewu joru pegareuto jamedu. Mare ia boe etaidumodukare tumeardaere jiboeji tuwo tugera ra taidure jiboe piji tumeartoruwo Pao Kurireuji dukeje boe pemegamode ei rugadu. Egare remawumode rugadu. Ewarigudumodukare bope doge eda kejewu joru pegareuto jamedu. Mare emugumode baru tada jii toro rugadu. Du akedumodukare.
25 Orot yait taiyuwin ana yawas ebiyabuw i boro yawas narusa’ir, naatu yait iti tafaramamaim taiyuwin ana yawas ekwakwahir boro nabotan yawas wanatowan isan.”
26 Ia boe aidumode tumeartoruwo iwadaruji dukeje umode tugera ra taidure jiwu turo tago pegareu boe piji tuduwo itabo. Dukeje nou meartorure iwu rakojemode itabo. Iogwa Kurireu umode boe pemegado meartorure iwadaru jiwugei. Mako pemegamode ei rugadu.
26 Yait ayu isou nabowabow, i ayu ni’ufnunu, naatu ayu menamaim ama’am au akir orot boro airi imaim anama. Yait ayu isou ebowabow Tamai boro nifai nabora’ara’ah.
27 – Boe ero pegamode i dukodire ikiarigodure rugadu. Mare imago pegamodukare Iogwa Kurireuji uwo ero pegamode idu utudo ipiji. Boro. Iogwa ure maku inaiwu imaragodae koiare boe ero pegamode i. Dukodire itaregodure woe moto ka.
27 “Ayu dogorou i yababan awan karatan, Tamai ayu boro mi’itube anao? Iti bai’akir ana veya iniyawasu? ‘Aiyabin, Tamai iti bai’akir ana veya nan anabaib isan ana atit.
28 Dukeje Jesus makore baruto tuo bagai. Akore: – Iogwa. Boe erdudo aro kurireuji boe erduwawo akurire rugadu duji.
28 Tamai o wab anabora’ah.” Naatu marane fanan tit eo, “Ayu wab abora’ahika naatu boro anabora’ah maiye.’”
29 Boe emeardure nou baru pijiwu makoji. Iage emeardaere boeiaruruie akoino. Mare iage egore: – Ia Pao Kurireu utugare baru tadawure akoino baru piji Jesusji.
29 Sabuw rou’ay nati’imaim hibatabat hinowar, afa hi’o, gunum rab naatu afa hi’o, “Tounamatar isan eo.”
30 Mare Jesus makore ei. Akore: – I karega akoino mare taire akoino tarduwawo Pao Kurireu bataruji.
30 Jesu eo, “Iti fanan i kwa isa eo, men ayu isou.
31 Kuri aino Pao Kurireu aiwomode awu moto kejewuge eiamedu boe eroji ero pemegareu bagai, ero pegareu bagai jamedu. Kuri aino Pao Kurireu umode awu moto kejewu bope doge eimijera raka ta piji.
31 Veya boun iti tafaram baibabatiyin isan naatu iti tafaram ana aiwob boun boro hinabosair.
32 Boe emode ipo padure pugajejewu rakojedo itabo dukeje imode boe emeartorudo i rugadu.
32 Baise Ayu iti tafaramamaim hinabobora’ahu anamaramaim, sabuw etei boro anabonawiyih hinan ayu akisu biyou hinatit.”
33 Jesus akoino nou boei tuwo erduwado nuba boe eromode pudui tuwo tuwido ipo padure pugajejewu keje.
33 Iti tur eo, i mi’itube ti’obaiyih i ana morob ana itinin boro mi’itube namorob.
34 Nou boe egore: – Pago bakaru ure parduwado. Akore umode boe ekinorudowu bimodukaie. Akedumodukaie. Mare akagore Imedu Onaregedu bimoduie ipo padure pugajejewu keje. Ioguduba nure aki?
34 Sabuw hi’o, “Aki ofafaramaim anonowar Keriso boro nama wanatowan, naatu o mi’itube ku’o’o, Orot Natun boro hinabora’ah. Iti Orot Natunam yait?”
35 Jesus akore: – Jorugu pemegareu rakojemode tagabo tu je. Tamerudo nou jorugu tabo. Tamerumode jorugu tabo dukeje boečomodukare tumaedo taiogi. Merumode boečo kaowu jorduwamodukare kaiba tuiomode. Mare boečo ji karega inagoino. Boe ero pegareu jire inagoino. Jorugu ji karega inagoino jamedu. Ire inagoino.
35 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa mar kafai boro marakaw kwanab, marakaw kwabaibimaim kwanaremor, imaibo gugumin nan natarsumi. Orot yait guguminamaim ereremor i men so’ob menamaim enan.
36 Iragoje kimore tagabo dukeje tameartorudo i rugadu. Tameartorumode i dukeje tarduwamode taro pemegawo nono boe erdure boeji jorugu tada dumogadure. Mare jorugu ji karega inagoino. Boe ero pemegareu jire inagoino.
36 Marakaw nati kwabai kwama’am a baitumatum i kwanitin. Saise kwa boro kwanan marakaw natunatun kwanamatar.” Iti eo’o ufunamaim, Jesu sabuw ihamiyih naatu i taiyuwin ibunwa’ir.
37 Ure turo rakareu towuje nou boe egai. Ure epemegado. Ure boe pemegado ei. Mare emeartorukare Jesusji.
37 Mensanet Jesu wanawanahimaim sawar faifirih imamataren, baise i boro’ika men tibitumitum.
38 Erore aino dukodire Isaías makore jiboe mariguduboe jeture pudui rugadu. Emare makore Pao Kurireu bataruji marigudu. Marigudu ure Pao Kurireu bataru bu bapera keje. Akore:
38 Iti i mi’itube dinab orot Isaiah ana tur eo’o i titurobe isan. “Regah, yait aki tur a’o ebitumitum? Yait biyanamaim Regah ana fair ebirerereb?”
39 Nono nou boe eroiwakare tumeartoruwo rugadu. Ainore Isaías akore marigudu:
39 Anayabin iti isan, men karam hititumatum, imih Isaiah eo maiye;
40 – Pao Kurireu ure erduwa bokwado emeartorukawo pudui. Pao Kurireu akore: “Ire eku bokwado. Ire etaora pegado. Mare emeardae remawu jire inagoino. Dukodire ekure mare emeardaemodukare taiwowo irore jiboeji. Etaorare mare erduwamodukare irore jiboeji. Dukodire emodukare tugera ra turo pegare jiboe piji tumeartoruwo i rugadu. Dukodire imodukare ekinorudo ero pegareu piji.”
40 “God iwa’an matah hifim
41 Marigudu rugadu Isaías makore. Emare jordure Jesus ro pemegamode jiboeji, ro rakamode jiboeji. Dukodire ure awu bataru bu bapera keje.
41 Isaiah iti eo’o, anayabin Jesu ana marakaw itin naatu isan eo i nowar.
42 Ma čare ia Judeu doge eimijerage emeartorure Jesusji. Mare fariseu doge etaidukare Jesusji dukodire nou meartorure Jesus jiwuge emagokare boeji. Emagokare tumeartorure Jesus jituji. Emagomode dukeje fariseu doge emode etudo nou Judeu doge ere bato puiwu bai piji.
42 Naatu nati veya ta’imon wanawanan Jew ukwa’ukwarih wanawanahimaim Jesu hitumitum. Baise anayabin Pharisee isah hibir, men karam hai baitumatum hitao rereb, i boro kou’ay barene hitabotaitih.
43 Etaidu kurire boe emago pemegawo pudui. Dukodire etaidu kurikare Pao Kurireu mako pemegawo pudui epagudure nou boe eimijerageče dukodi.
43 Anayabin i orot babin isah tibiyabow men boun God isan tebiyabow na’atube.
44 Jesus uwadodure tuwadaru tabo nou boe eiamedu boe emearduwo tagoino jiboeji. Akore: – Meartorure iwuge emeartorumode ure itarego matowuji jamedu.
44 Basit Jesu fanan aumetawat eo, “Orot ayu ebitutumu, i men ayu akisu ebitutumu, baise yait ayu iyafaru anan auman ebitumitum.
45 Jordure iwuge erdure ure itarego matowuji jamedu.
45 Yait ayu i’itu anamaramaim, ayu iyafaru anan auman i’itin.
46 Itaregodure mato moto ka iwo nono jorugu mogadure. Mare jorugu ji karega inagoino. Iwo boe ewie turo pegareuji. Dujire inagoino. Boe emeartorumode i dukeje emerumodukare boečo kao pugeje. Mare boečo ji karega inagoino. Boe emeartorumode i dukeje emode tugera ra turo pegareu piji. Dujire inagoino.
46 Ayu i marakaw na’atube ana tafaramamaim atit, saise yait ayu ebitutumu i boro men guguminamaim nama.
47 Mare boe emeartorumodukare iwadaruji du inodu tabo imodukare boe pegado ei kuri aino. Iwo boe pegado boei dubagai karega iroino mato. Itaregodure iwo boe ekinorudo bope doge eda kejewu joru pegareu piji.
47 Orot yait ayu au tur enonowar baise men ebaib, ayu boro men anibatiy. Ayu men tafaram fufuninamih ana atit, baise baiyawasinamih ana.
48 Mare ia meri keje boe pegamode meartorukare iwugei, aidukare iwugei. Awu moto akedumode dukeje imode ewiabutudo awu iwadaru keje dukeje boe pegamode ei rugadu emeartorukare i kodi.
48 Yait ayu ebifutuwu naatu au tur men ebaib i ana baibatiyenayan ema’am. Tur iti ayu a’o i boro mar yomaninamaim nibabatiyi.
49 Boe rugadu jire inagoino. Mare iwadaru karega. Iogwa Kurireu koiare ure itarego mato. Emare ure awu iwadaru maku inai iwo boe ewie ji. Dukodire imagore jiboe ure turugadu.
49 Anayabin ayu men taiyuwu au kokomaim ao’omih, baise Tamai ayu iyafaru anan tarbaiyunu tur abistanawat anao naatu boro mi’itube ana’o.
50 Iogwa Kurireu bataru umode meartorure puduiwuge ekinorudo eduwo pudabo jii toro. Du akedumodukare. Awu tuwadarure Iogwa Kurireu ure maku inai iwo boe ewie ji rugadu.
50 Naatu ayu aso’ob i ana tarbaiyunen tur boro nabonawiy inan ma’ama wanatowan. Imih ayu abistan ao’o i mutufor, Tamai uwu imih ao’o.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.