Atos 9

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Baise Saul i Regah ana bai’ufununayah rouw morob isan menan bi’arakok. Imih na firis ukwarih biyah tit, fef tab auman tan Damaskas wanawanan Kou’ay Bar ta ta hai ukwarih hitaso’ob isan
2 — ausente —
2 ifefeyan, saise sabuw iyab Regah ana efamaim hima’ama orot o babin etei tafatumih tabow tan Jerusalem dibur taya.
3 Saulo ure tugeragu nou baperaji dukeje uture. Puredugodure nou Damasco ba kurireuji dukeje rore puku je ia jorugu aregodure baru piji duji.
3 Nati isan au Damaskas yen inan, na bar merar biyubin auman naniyan meyemeye marakaw marane namanamarabe bow sisibin roun roun etei e’arasib re,
4 Dukejere buture moto keje. Meardure iaboe makoji. Akore: – Saulo nure aki. Kodiba aro pegare i?
4 naatu me yan re rab, orot fanan nowar wabin su’ub eo “Saul, Saul aisim ayu irabu kubia’akiru?”
5 Saulo akore: – Kakojiwu ba ure aki?
5 Saul ibatiy, “Regah o yait?” Orot fanan tit maiye iya’afut eo, “Ayu i Jesu o irabu kubia’akiru.
6 Ča aragojedo. Atudo toro Damasco ba kurireu ka. Ia imedu umode awie aromode jiboeji.
6 Baise kumisir kwen bar merar gagamin kutit, nati’imaim boro hinao inanowar abisa boro inasinaf.”
7 Nou uture Saulo apowuge ime ere tuwuredo jamedu. Emagokare boeji. Emeardure nou Jesus makore jiboeji jamedu. Mare erdukare boeji.
7 Orot afa Saul bairi hinan hai tur sawar hinutanub hibat orot fanan hinowar, baise men yait ta ana yumat hi’itin.
8 Saulo ure turagojedo. Ure tuioku jado mare joku bokware. Dukodire nou uture apowu ime ere tugeragu ji tugera tabo tuduwo apo toro Damasco ba kurireu ka.
8 Saul me yan inu’in misir matan nuw, baise matan isukway men abisa ta itin, basit uman hibai hi’unawiy hin Damaskas hitit.
9 Merire pobe metia bokware ji joku bokware dukeje. Dukodire okwagekare kudukare poboče jamedu.
9 Veya tounu na’atube matan ifim ma. Nati ana maramaim men kafa’imo bay ta eaan naatu harew tom.
10 Damasco keje ia meartorure Jesus jiwu imedu iere Ananias. Nou Ananias jordure ia iaboeji. Uniau mogadure dupiji Jesus makore ji. Akore: – Ananias.
10 Baitumatumayan orot ta wabin Ananias Damaskas ma’am matan hibora’ah tainin tayowan Regah isan eafa’af fanan nowar, “Ananias!”
11 Jesus akore: – Ado arugadu. Atudo toro Judas uwai ka. Nou Judas uwai mugure kejewu awara iere Awara Jetororeu. Nou Judas uwai kejere amagomode Saulo bagai. Nou Saulo Tarso ba kurireu pijiwu nure ema. Emare makore baruto.
11 Regah eo, “Inabogaigiwas inan ef gagamin wabin mutufor imaim inatit naatu Judas ana baremaim Tarsus orot wabin Saul isan inibatiyih, i ma eyoyoyoban.
12 Dukodi jordure ia iaboeji. Tuiordure jiboe piji jordure ai. Are aremo pudae tumugure kejewu baito duji. Nono are akera bu ao keje joku pemegagoduwo pugeje.
12 Naatu Saul matan hibora’ah orot ta wabin Ananias itin narun umanamaim matan butubun nuwanuw maiyen itin.”
13 Ananias akore: – Ikimijera nure aki. Mare boe ere iwie nou imedu Saulo ro pegareuji. Emare ro pegare meartorure aiwugei rugadu Jerusalém keje.
13 Ananias iya’afut eo, “Regah sabuw moumurih na’in nati orot isan hio anowar, sawar kakafih maiyow o a sabuw Jerusalem hima’am isah sinaf.
14 Aregodure mato turo pegawo nou mako pemegare aiwuge eiamedu boei. Nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijerage ere tugie maku ai rugadu ro pegawo rugadu.
14 Naatu boun i firis ukwarih biyahine fair bai na iti Damaskas tit sabuw iyab o tekwakwafiri bow fatumen isan.”
15 Jesus akore: – Atudo Saulo ae rugadu. Ire ikeragu ji maragoduwo inai. Emare umode boe tuginaiwuge erduwado i. Umode boe eimijerage erduwado i. Umode Israel doge erduwado i.
15 Baise Regah iu, “O i boro inan anayabin ayu nati orot arubin isou nabowamih, wabu nab natit Ufun Sabuw, aiwob sabuw, naatu Israel sabuw wanawanahimaim nabosemor.
16 Saulo meartorumode i rugadu. Boe rakamode ji jamedu. Mare imire imode bie nou boe rakamode jituji.
16 Naatu ayu taiyuwu boro ani’obaiy bai’akir gagamin na’in ayu wabu isan ni’akir.”
17 Nou Ananias uniau akedure dukeje uture Saulo bagai rugadu. Ure turemo nou Saulo rakojere tadawu baito. Ure tugera bu Saulo aora keje. Makore ji. Akore: – Ameartorure Jesusji dukodi iwobe nure aki. Jesus koiare ure itarego mato akae. Emare ure ardudo pudui toro awara keje. Ure itarego mato akae iwo aku pemegado pugeje, Pao Kurireu Uwari rakojewo akabo.
17 Basit Ananias misir in bar efan Regah eo’omaim tit naatu bar wanawanan run, uman Saul tafanamaim yara’ah eo, “Saul ayu taiu Regah Keriso efamaim o isa birerereb i ayu iyunu anan o mata nigewasin inanuw maiye, naatu Anun Kakafiyin niwani.
18 Ananias akoino dukeje čare ia iaboe ure tudawuje Saulo joku piji. Ure nono karo botore. Nono Saulo joku pemegagodure pugeje. Ure turagojedo. Ao pegododure jamedu.
18 Naniyan meyemeye matan siy kanabinin na’atube ma’am hea’obow re, matan kubunai nuw maiye, naatu misir re bapataito bai.
19 Nono okwagere dukodire rakare pugeje.
19 Bay eaa ufunamaim ana fair matabir maiye bai.
20 Uture Judeu doge etae ere bato puiwu bai ka. Nonore makore ei Pao Kurireu Onaregedu nuie Jesusče.
20 Saul misir mutufor in Kou’ay Bar run busuruf Jesu isan binan eo, “Jesu i turobe God Natun.”
21 Meardure jiwuge eiamedu boe ebogodure ji. Egore: – Awu Saulo emare ure nou meartorure Jesus jiwuge ewido Jerusalém keje. Emare aregodure mato tuwo tugeragu nou meartorure Jesus jiwugei tuwo erego Jerusalém ka tuwo emagu nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijerage etai. Mare rokare aino pugeje.
21 Sabuw etei hinowar hifofofor naatu hibabatiyih hio, “Orotoban iti Jerusalemamaim sabuw iyab Jesu wabinamaim hikwakwafir rouw himorob? Naatu iti’imaim nan ana’an i nati sawar ta’imon isan na, sabuw fatum bow na firis gagamin baitihimih?”
22 Dukodire Saulo mako pemegare rugadu. Roiware tuwo boe etaora mekido rugadu tuwo Pao Kurireu meardae maku etai. Makore ewiagai tuiorduwa tabo Jesus umode boe ekinorudowu nuie ema duji. Dukodire nou Damasco kejewu Judeu doge eroiwakare tumagowo nou Saulo bataru jipagi.
22 Baise Saul binan inan ana fair ra’at, Jew sabuw iyab Damaskas hima’am hai not botabir naatu i’obiyih Jesu i anababatun Keriso, iti na’at eo sabuw tur omih hikasiy.
23 Meri raire ji nono. Dukeje Judeu doge ere bato pui tuwo tumeardae pegareu tawuje tuwo Saulo bito.
23 Fur bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jew sabuw hiru’ay Saul morob isan hiyakitifuw.
24 Etaiwore nou ba kurireu bai poroji meriji boečoji tuwo tugeragu Sauloji tuwo bito. Mare ia boe ure Saulo bie nou emeardae pegareuji.
24 Baise abisa sinafumih hiyayakitifuw i hio nowar, fai mar i etawan awan hima’afut hima’am tatitit hita’asabunimih.
25 Ia boečoji aidure Saulo jiwuge eture apo nou ure taiado nou ba kurireu tabowu moto ri ao ka ia baito. Dukeje nou moto ri ao piji, nou bai piji ere Saulo tugu tugodaraboto dukeje ere rawuje toro moto ka. Dukodire Saulo uture Damasco piji.
25 Baise gugumin ta ana bai’ufununayah Saul kaifet wanawananamaim hiwan fur ana sou ta’amaim hiruru re.
26 Saulo uture Jerusalém ba kurireu ka. Aidure turagojewo Jesus ure jorduwadowugebo nono. Mare emeartorukare ji. Epagudure če.
26 Saul na Jerusalem tit sinaftobon bai’ufununayah bairi baita’imonin isan. Baise bai’ufununayah i Saul isan hai bir ra’at, anayabin men hibitumatum Saul i turobe baitumatumayan ta matar ai en.
27 Nono Barnabé ure tugera maku ai. Ure Saulo reko nou uture Jesus bataru tabowuge etae. Ure ewie nou Saulo jorduie Jesusji awara keje duji. Jesus makoie nou Sauloji. Ure ewie Saulo rore jiboeji makore jiboeji Damasco keje. Saulo uie boe erduwado Jesus jiboeji rugadu.
27 Imaibo Barnabas na ibais bai in Tur Abarayah biyah tit, kubuna mi’itube efamaim Regah itin naatu Regah eo nowar. Ana binan fairin Jesu wabinamaim auman eo hinowar.
28 Barnabé makore aino ei dukeje etaidu pemegare nou Sauloji. Saulo rakojere ebo. Uture Jerusalém jamedu boeji tumagowo boei Jesus jiboeji.
28 Naatu hibai bairi hima Jerusalem ana uman men sanet etei remor Regah wabinamaim binan.
29 Mako raire nou jorduware Grécia bataru jiwu Judeu dogei. Mare etaidure tuwo Saulo bito.
29 Jew sabuw iyab Greek tur hio bairi hi’o hibas naatu rabin morob isan hiyakitifuw.
30 Nou meartorure Jesus jiwuge erduware nou emeardae pegareuji dukeje ere Saulo reko Cesaréia ba kurireu ka tuwo utudo toro Tarso ba kurireu ka, nou ričodure kejewu ba kurireu ka.
30 Baise baitumatumayah afa tur hinowar basit, Saul hibai hire Caesarea hitit naatu au Tarsus hiyafar in.
31 Aino nou Judéia kejewuge meartorure Jesus jiwuge, nou Galiléia kejewuge meartorure Jesus jiwuge, nou Samaria kejewuge emeartorure Jesus jiwuge eiamedu boe ere tamudo. Boe ero pegare eidu akedure kodi. Nou meartorure Jesus jiwuge eku kidugodure Pao Kurireuji tumeartoruwo ji rugadu dukodire Pao Kurireu Uwari ure eragado, ure emagado pugeje.
31 Imaibo ekaleisia sabuw Judea, Galilee naatu Samaria wanawanahimaim etei tufuwamaim hima hiyasisir. Naatu Anun Kakafiyin ana baibaisamaim fair hibai naatu hai kou’ay busuruf wowab ra’at yen, Regah nanamaim kakaf auman hima.
32 Pedro uture moto jamedu boe parugajeje. Ia meri keje aregodure Lida ba kurireu ka. Aidure tuiorduwo meartorure Jesus jiwugei nono.
32 Peter efan ta ta etei run tit ana sabuw itih remor inan, veya ta God ana sabuw iyab Lydda bar merar gagamin hima’ama bainanawanihimih in.
33 Aregodure toro dukeje jordure ia imeduji. Iere Enéias. Nou Enéias ukare turagojedo kejewu joru oto padure oito pogora kugudure dukodi.
33 Nati’imaim orot ta wabin Aeneas, an uman murubin bai’etaw en gem yan inu’in kwamur etei eight sawar.
34 Pedro makore ji. Akore: – Jesus Cristo unure apemegago. Aragojedo. Akeragu apadure kejewu kodoji.
34 Basit Peter isan eo, “Aeneas Jesu Keriso o ebiyawasi kumisir, a ir kunu ku’abar.” Orot mar ta’imonamo misir.
35 Nou Lida kejewuge eiamedu erdure nou inoduji. Nou Sarom ba kurireu kejewuge eiamedu boe erdure nou inoduji jamedu. Dukodire ere tugera ra tumeartorure jiboe piji tumeartoruwo tu Jesusji.
35 Sabuw etei Lydda naatu Sharon wanawanan hima’am abisa matar hi’i’itin etei hitumatum naatu Regah isan hitatabir.
36 Jope ba kurireu kejere ia meartorure Jesus jiwu aredu iere Tabita. Iere Dorcas jamedu. Ro pemegare boei meri jameduji. Ure tugera maku marenarue doge etai rugadu.
36 Joppa bar meraramaim babin ta wabin Tabitha, Greek fanahimaim i Dorcas. Iti babin i baitumatumayan ta mar etei gewasin esisinaf naatu yababan wairafih ebibaisih.
37 Ia meri keje kogodure. Nono bire kuri rugadu. Boe ere nou bireu pemegado dukeje ere tugu ia baito.
37 Nati ana veya’amaim sawow bai naatu morob biyan hisouw hibai hiyen bar tafantoro’ot hi’inuw.
38 Jope ba kurireu jakare Lida ba kurireu piji. Dukodire nou Jope kejewu meartorure Jesus jiwuge emeardure Pedro rakojeie Lida keje duji. Dukodire ere ime pobedu doge etudo toro Pedro bagai. Etaregodure ae dukeje emagore ji: – Mato čedabo amara tabo.
38 Joppa na Lydda titit i men ef yok, imih bai’ufununayah Joppa hima’am Peter na Lydda’amaim titit ana tur hinowar. Basit orot rou’ab hiyafarih hin hifefeyan hio, “Are Peter akokok saise inan biyai inatit, men inarubir.”
39 Dukodire Pedro ure tudo turugadu. Uture ebo Jope ba kurireu ka. Etaregodure toro dukeje ere Pedro remo nou bireu padure tadawu baito. Areme ere tuburedo Pedroji tragudu tabo. Ere Pedro jordudo nou Dorcas maragodae pemegareuji. Nou aredu Dorcas areia midodu epa nure ema.
39 Basit Peter bobuna misir bairi hin, hina hitit hiyen bar awan yate tafan imaim hirun. Naatu kwafukwafur baibin etei hai faifuw Dorcas yawasin ma’am ana veya sakir bitih auman hibow hina hi’obaibiy hirerey auman hirun.
40 Pedro makore nou boei ewo tudawuje nou bai piji. Nono ure tubu jodo moto keje. Makore baruto dukeje makore nou bireudoji. Akore: – Are. Aragojedo.
40 Peter sabuw etei iuwih ufun hitit, i sun yowen yoyoban imaibo eo, “Tabitha kumisir!” Babin matan nuw naatu nura’at Peter i’itin ana maramaim misir mare ma.
41 Pedro ure tugera maku ai uwo turagojedo. Dukeje makore meartorure Jesus jiwuge ewagai, nou oragudureu areme ewagai. Nono ure erdudo ji. Bikare pugeje duji.
41 Peter eof babin bai ibais misir bat, imaibo baitumatumayah naatu kwafukwafur isah eaf hina yawasin batabat i’obaiyih hi’itin.
42 Nou rore ainodu ure tumaedo nou ba kurireu Jope jamedu boe parugajeje. Boe emagare tumeartorure Jesus jitu tabo.
42 Tur tasasar tit Joppa sabuw etei hinowar naatu moumurih na’in Regah hitumitum.
43 Pedro rakoje raire nou Jope ba kurireu keje. Mugure ia maragodure tapira biri urugudowu imedu uwai keje. Nou imedu iere Simão.
43 Peter veya moumurih na’in Joppa’amaim orot wabin Simon ana baremaim hairi hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.