Atos 7

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge eimijera kurireu makore Estêvãoji. Akore: – Boe jokodu ji na awu ime doge egoino?
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 — ausente —
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 — ausente —
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 — ausente —
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Pao Kurireu ukare awu moto maku Abraão ai. Abraão o moto bokware. Mare Pao Kurireu makore tumoduie maku Abraão ore etai. Makore ia boe umodukaie tawuje Abraão ore epiji pugeje uwobe eno moto moduie ema rugadu ji aino. Mare Abraão ore bokware. Dukodire Pao Kurireu ro pemegare Abraãoji. Dukodire Abraão onaregedu boture rugadu.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Pao Kurireu makore aino ji. Akore: “Akanaregedu ore emugumode ia boe tuginaiwuge eno moto keje. Joru oto padu kejeboe mode quatrocentos ei toro nou boe tuginaiwuge eno moto keje. Nou akore nou boe tuginaiwuge etugarege mode emage. Nou boe tuginaiwuge ero pegamode akorei rugadu.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Mare imire imode boe pegado nou boe tuginaiwugei. Dukejere nou akore ewobe emode tudawuje nou moto piji. Etaregodumode mato pugeje tuwo tubu jodo tumago pemegawo i woe.”
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 – Pao Kurireu makore aino Abraãoji dukeje ure turo maku Abraão ai boe erduwawo nou Pao Kurireu bataruji. Dukodire pawobe ime eiamedu ere tuwaga oto biri kado. Pao Kurireu ure awu paro maku nou pao Abraão ai marigudu. Dukeje Abraão ure tonaregedu Isaque baka oto biri kado. Nou Isaque boture dukeje meri oto padure sete ji dukeje ure nou Isaque baka oto biri kado. Nou Isaque ure tonaregedu Jacó baka oto biri kado jamedu. Nou Jacó ure tore ime eiamedu boe ewaga oto biri kado jamedu. Jacó ore ime enodo padure doze. Judeu doge etumana mage nure emage.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 – Nou Jacó ore erdu pegare tuwie Joseji. Dukodire ere nou tuwie José maku Egito kejewuge etai diero bagai. Mare Pao Kurireu rakojere José apo.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Boe pegare Joseji rugadu dukejere Pao Kurireu ure ukinorudo nou boe pegareu piji. Nou Egito kejewu boe eimijera kurireu makore nou José bagai dukeje Pao Kurireu ure José mako pemegado, ure José jorduwado rugadu. Dukodire nou boe eimijera kurireu aidure Joseji. Ure boe eimijera paru towudo ema rugadu aiwowo motoji, aiwowo nou boe eimijera kurireu uwobei.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Dukodi toro ia meri keje boe pegare nou Egito moto keje, nou Canaã moto keje jamedu. Boe pegare nou boei rugadu bubutu bokware kodi. José umana mage eragojere nou Canaã moto keje. Eke bokware rugadu jamedu.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Etuo Jacó meardure boe eke makaie Egito moto keje duji. Dukeje ure tore etudo toro Egito moto ka tuge bagai. Jawu pawobe nure emage, eture toro mare ere tugirimi.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Dukodi toro ia meri keje ere tugirimi Egito moto ka pugeje. Nono José ure erduwado pudui. Ainore nou Egito kejewu boe eimijera kurireu jorduware José uwobei.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Dukodire José makore toro tuo Jacó bagai. Makore tuwobe eiamedu boe ewagai. Enodo padure kejewugere setenta e cinco. Etuwo toro Egito moto ka.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Dukodire Jacó uture toro Egito moto ka rugadu. Nonore bire. Nou ore ewire nono jamedu.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Mare ewobe ekare etugu nou Egito moto keje. Ere erego toro nou etuo Abraão ure akirodo jiwu moto ka tuwo etugu nono. Nou moto iere Siquém. Abraão ure akirodo nou motoji Hamor doge epiji diero tabo.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 – Ča boe puredugodure Pao Kurireu bataru jetuwu puduiwu ka. Ainore boere nono pawobei toro Egito keje nono Pao Kurireu makore Abraãoji dumogadure. Pawobe emagagodure eidodure nono Egito keje rugadu.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Dukejere ia Egito kejewu boe eimijera kurireu maiwure pugeje. Nou boe eimijera jorduwakare Joseji.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Ure jawu pawobe ekiripagado. Ro pegare ei rugadu. Ure edo etore ewarigu tuwai piji toro poboto ewiwo.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 — ausente —
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 — ausente —
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Aino Moisés jorduware nou Egito kejewuge erduware jiboeji. Imedu kurireu nure ema. Mako pemegare. Ro pegakare.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 – Moisés o joru oto padure quarenta dukeje meardaere taiwowo tuwobe Israel doge ewagai tuiorduwawo nuba boere ei dubagai.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Jordure ia Egito kejewu ure boeto ia jituji. Dukodire ure tugera maku nou tuwobe imedu ai. Ure nou Egito kejewu imedu bito nou ro pegareu du moriče.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 (Moisés meardaere nou tuwobe erduware pudui duji, tugimijera nure pudumi duji. Pao Kurireu umode rakado uwo tuwobe ekinorudo Egito kejewuge epiji. Mare erduwakare ji raga.)
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Nou barogwato jordure ia Israelita ime pobedu dogei. Erugodure pui duji. Moisés aidure tuwo togwa bu ewugeje erugodukawo pui. Akore: “Israelita doge nure tagi. Tawobe nure pugi. Tarugodukaba pui.”
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 – Mare emeartorukare Moisesji. Dukodire ia akore: “Čegimijera karegure aki.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Jao meriji are ia Egito kejewu imedu bito. Akaidunure awo iwido jamedu?”
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 – Moisés meardure nou imedu bataruji dukeje pagudugodure. Boe erduware ure ia imedu bito duji. Dukodire rekodure Egito moto piji. Mugure toro Midiã moto keje. Uwirere toro. Dukeje botureu ore imere pobe nono nou moto keje.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 – Joru oto padure quarenta ji toro. Dukeje Pao Kurireu utugare baru tadawu aregodure Moisés ae. Ure Moisés jordudo pudui. Moisés jordure ia i roguji, joru čere to duji. Rakojere boe maereu keje puredure Sinai Tori Riji.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Moisés jordure nou joru ure i rogu kowu duji dukeje ure tuburedo ji taiwo pemegawo ji. Mare meardure Pao Kurireu makore pudui duji.
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 Pao Kurireu akore: “Jao awobe emeartorure jiwu Pao Kurireu nure imi. Abraão meartorure i. Isaque meartorure i. Jacó meartorure i jamedu.” Moisés meardure Pao Kurireu makore pudui duji dukeje magadugodure tubagudu koia. Aidukare taiwowo nou iji pugeje.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Mare Pao Kurireu makore ji pugeje. Akore: “Awu aragojere kejewu moto ino moto reo. Ire udo tuginai inoče. Dukodi čare awure okeakejewu tawuje awure piji. Nono iorduwamode ameartorure iduji.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Ča iorduware boe pegare iwobei duji toro Egito moto keje. Epadu kiorokare boe kori koia. Itaregodure iwo ekinorudo Egito kejewuge epiji. Mato itabo. Iwo arego toro Egito moto ka.”
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 – Mare nou Moisés remawu Israel doge etaidukare ji marigudu. Egore: “Čegimijera karegure aki.” Mare Pao Kurireu ure nou Israel doge eimijerado Moisesče. Emare ure Moisés utudo tuibagi Egito moto ka uwo nou Israel doge ekinorudo nou Egito kejewuge epiji. Nou ure Moisés jordudo puduiwu nou i rogu pijiwu Pao Kurireu utugare baru tadawu ure tugera maku Moisés ai jamedu.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Dukejere nou Moisés ure nou boe ekinorudo Egito piji. Ro rakare, ro kurire Egito keje. Ro rakare, ro kurire Pobo Maereu Kujagureu keje. Ro rakare, ro kurire boe maereu keje. Joru oto padure quarenta ei toro nou boe maereu keje.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Dukodi nou Moisés mitodure makore tuwobe Israel dogei. Akore: “Pao Kurireu umode ia makore Pao Kurireu bataru jiwu imedu arego tagae rugadu nono turomoga idu mogadure. Pawobe mode ema rugadu.”
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 – Nou Moisés aire Pao Kurireu ure tuwadaru pemegareu maku. Ure maku ai toro Sinai Tori Ri aogeje rugadu. Nou jawu pawobe Israel doge eragojere nono jamedu nou tori paru nou boe maereu keje. Pao Kurireu utugare baru tadawu rakojere nono jamedu. Pao Kurireu bataru akedukare jii aino. Du akedumodukare rugadu.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 – Mare nou jawu pawobe emeartorukare Moisés bataruji. Etaidure tuwo tugera ra piji tuduwo tuibagi Egito moto ka.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Dukodire emagore Arãoji. Egore: “Ia iaboe towuje pameartoruwo ji pawo pabu jodo jokorai. Imedu Moisés ure čedawuje Egito piji mare čerduwakare nuba boere ji pugeje.”
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Dukodire Arão ure ia iaboe towuje etai ure nono santo mogadure nou boe emeartoruwo ji. Nou ure toboe ure nono tapira naregedu imedu mogadure. Nono ere iaboe kowu tuwo maku nou ture towu tapira ai. Ewadure rugadu tumeartorure nou tapira jitu kodi.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Dukodire Pao Kurireu ure tugera ra epiji ewo ia tumeardae tawuje pugeje. Dukodire etaidure tumeartoruwo kuieje dogei pugeje. Etaidure tuwo tubu jodo tumago pemegawo kuieje dogei Pao Kurireu mugato. Makore Pao Kurireu bataru jiwuge ere awu Pao Kurireu bataru bu bapera keje rugadu. Akore:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 – Tare tabu jodo tawai tadawu santo doge egorai tamago pemegawo ei tawo pao kurireugedo emage. Ia iere Moloque. Metia iere Renfã. Tagoredure nou Moloque uwai rogu tabo tagodureu jamedu boeji. Tagoredure nou Renfã uwai rogu tabo jamedu. Tagagore nou Renfã uwai roguie nono kuieje mogadure. Tare tagera ra ipiji tameartoruwo nou tawai tadawu santo dogei. Dukodire imode tadudo tago moto piji toro Babilônia moto jagwai aino toro.
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Estêvão mako kimore. Akore: – Nou pawobe eragojere nou boe maereu keje dukeje ere Pao Kurireu uwai rogu mugudo. Pao Kurireu ure Moisés jorduwado dukodire ere nou bai rogu mugudo aino.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Nou pawobe Israel doge ere nou Pao Kurireu uwai rogu maku tore etai. Ere tugeragu nou boe pegareuge eno motoji Josué apo dukeje enoredure tabo. Eture nou motoji dukeje Pao Kurireu ure nou boe pegareuge etudo epiji. Nou Pao Kurireu uwai rogu mugure ebo jii toro ekimijera kurireu Davi muguredu ka.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Pao Kurireu aidure rugadu nou Daviji. Mare Davi makore Pao Kurireuji taiduie tuwo ia bai kurireu to Pao Kurireu uwaiče. Jacó meartorure jiwu Pao Kurireu uwaiče.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Nou Davi ukare nou bai towuje mare onaregedu Salomão ure towuje rugadu.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 – Mare ainore inagomode tai. Pao Kurireu mugumodukare ime ere towu bai tada. Makore Pao Kurireu bataru jiwu imedu ure Pao Kurireu bataru bu bapera keje. Ainore Pao Kurireu akore:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 – Imugure baru tada. Iwure emode tamudo moto keje. Boe emodukare ia bai towuje iwaiče. Boe ere towu bai kurikare imuguwo ja tada.
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 – Imire ire boe jamedu boe towuje.
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Ča nou Estêvão mako kimore nou Judeu doge eimijeragei. Akore: – Tameartoru bokwa! Tameardae pega! Tawija bokwa! Tameardukare Pao Kurireu bataruji! Tare nono jawu pawobe mogadure. Tagaidukare tawiapagawo Pao Kurireu Uwari bataruji tu tu je.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Mariguduwuge pawobe ero pegare makore Pao Kurireu bataru jiwuge eiamedu boei. Mariguduwuge pawobe ere makore Pao Kurireu bataru jiwuge ewido. Nou makore Pao Kurireu bataru jiwuge ere boe ewie marigudu Pao Kurireu Utugare Pemegareu aregodumoduie duji. Ča aregodure rugadu. Jesus nure ema. Mare tarore Jesusji nono ro pegareu mogadure. Tare bito.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Pao Kurireu ure tuwadaru maku tagai tago bakaruwo ema. Utugarege baru tadawuge ere nou o bakaru reko boe ewagai mare emeartorukare ji.
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Nou Judeu doge eimijerage emeardure nou Estêvão bataruji dukeje ekorigodure rugadu. Ere to reko pui tugoridure dukodi.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Mare Pao Kurireu ure Estêvão rakado rugadu nou Tuwari apo. Aiwore baruto dukeje jordure Pao Kurireu o jorugu pemegareuji. Nono Jordure Jesusji. Rakojere Pao Kurireu meki.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Estêvão akore: – Tagaiwodo. Iordure baru jadodure duji. Imedu Onaregedu Jesus rakojere tuo meki.
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Nou boe eimijerage ekudugodure tugorigodure dukodi. Ere tugera bu tuwija keje tumeardukawo nou Estêvão makore jiboeji pugeje. Dukeje eregodure Estêvão ae.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Ere tugeragu ji. Ere tawuje toro nou ba kurireu piji. Dukeje eidore tori tabo ji. Ere tugudau biaku epa areia tawuje tubiji tugidowo nou tori tabo ji. Ere nou tugudau areia maku ia iparedu ai jetu pemegawo ji. Nou iparedu iere Saulo.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Eidore tori tabo Estêvãoji kimo dukeje Estêvão mako rakare tugimijera Jesus bagai. Akore: – Ikimijera Jesus! Iwimode dukeje akeragu i.
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Estêvão ure tubu jodo moto keje dukeje kudugodure pugeje. Akore: – Ikimijera Jesus. Awiabutukaba awu ero pegare idu keje!
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.