Atos 28
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 Čedaregodure nou moto ka dukeje čerduware nou moto iere Malta aino duji.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Nou Malta kejewuge ero pemegare čei rugadu. Bubutu aregodure čedae. Biakure čei rugadu. Dukeje iage ere jorugo čenai.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Paulo uture jerigi bagai. Ure tugeragu jerigiji dukeje ure bu joru keje. Ča awagu ure tudawuje jerigi piji joru uru koia. Ure toedo Paulo ieraji.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Nou Malta kejewuge erdure nou inoduji dukeje egore pui: – Awu imedu ro pegareu nure ema rugadu. Ure boe ewidowu nure ema rugadu. Ure tuginorudo pobo pegareu piji mare umodukare tuginorudo tuwi piji rugadu. Bimode rugadu.
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Mare Paulo ure nou awagu barigu tugera piji joruto. Boe pegakare ji rugadu.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Nou Malta kejewuge epagare Paulo iera bokoduwo, biwo pači je. Čare epagare ji je mare boe pegakare Pauloji. Pegakare rugadu. Dukodire ere tumeardae mekido pugeje. Egore: – Boe etuwari nure ema!
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Nou moto kejewuge eimijera iere Públio. O boepa padu puredure nou čeragojere kejewu boeji. Dukodire makore čei čeragojewo pudabo tuwai keje. Čeragojere uwai tadawu merire pobe metia bokware.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Nou Públio uo kogodure rugadu. Ukare tuie bu tubadure kejewu ira piji. Biri urure. Pegagurure jamedu. Ča Paulo ure turemo nou Públio uo padure tadawu baito. Makore paru tabo baruto Pao Kurireu bagai. Ure tugera bu keje. Nono ure pemegago.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Rore aino dukeje nouia kogodureu boe etaregodure nou Malta moto jamedu boe piji. Ure epemegago jamedu.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Dukodire emago pemegare čei. Ere turo pemegado čei. Ere toe maku čenai. Čedure pugeje dukeje čegere, čegudau areiare jamedu.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Arire pobe metia bokware dukeje čedure Malta moto piji ia ikarereu tabo pugeje. Nou ikarereu aregodure Alexandria ba kurireu piji. Nou ikarereu keje ia santo doge ekie padure, du ekiere Castor e Pólux. Nou ikarereu padure nono Malta moto keje nou boe ki keje. Aino čare čedure nou ikarereu tabo Malta moto piji.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Čedaregodure Siracusa ba kurireu ka dukeje čeragojere nonowu merire pobe metia bokware.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Dukeje čedure Siracusa ba kurireu piji ikarereu tabo. Nou barogwato čedaregodure Régio ba kurireu ka. Nou barogwato bakuru ure tumegido. Aino ča bakuru ure turugadu tuwo ikarereu re rakado. Dukodire merire pobe čei čedaregoduwo Pozuoli ba kurireu ka.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Nou ba kurireu keje čerdure ia čemedagei. Meartorure Jesus jiwuge nure emage. Emagore čei čebaduwo pudabo. Čeragojere ebo kejewu semana oto padure mitotu je. Dukeje čedure Roma ba kurireu ka čewure tabo.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Nou Roma kejewu čemedage meartorure Jesus jiwuge emeardure čedaregoduiago duji dukeje eture čedogi toro Ápio ba kurireu ka, Três Vendas ba kurireu ka. Paulo jordure nou meartorure Jesus jiwugei dukeje imadure Pao Kurireu apo nou boe doge etaregodure tudogi duji. Jakaregodure pudui rugadu.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Čedaregodure Roma ba kurireu ka dukeje ekare Paulo tugu baičoreuto. Ere mugudo ia bai tada. Tugobaigare mugure taiwo tabo ji nono.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Merire pobe metia bokware dukeje Paulo makore Judeu doge eimijerage ewagai ewo bato pui nono tuwai tada. Etaregodure dukeje Paulo makore ei. Akore: – Iwobe nure tagi. Iro pegakare pawobei Jerusalém ba kurireu tada. Ikare ikera ra jawu pawobe ere maku pagaiwu paro piji. Mare ere tugeragu i dukodire ere imagu Romano doge etai.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Romano doge enara raire i dukeje etaidure tuwo itudo pugeje. Erdukare ia iro pegareuji dukodire ekare iwido.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Mare pawobe Judeu doge etaidukare nou emeardaeji. Dukodire imagore ei ewo imagu Romano doge eimijera kurireu César ai aiwowo ia iro pegareu bagai. Mare imagokare iaboeji awu pawobe Judeu doge erore iboeji.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Dukodire imagore aino tawagai iwo tawie. Pawobe Israel doge epagare umode boe ekinorudowu bagai. Dujire imeartorure jamedu. Dukodire ikogudodure woe.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Nou boe egore: – Čewobe Judéia moto kejewuge ekare ia atugoreboe maku jetu čewagai tuwo čewie aiboeji. Aregodure nou Judéia moto pijiwuge čewobe emagokare iaboeji čewiagai jamedu. Erdu pegakare ai.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Mare čedaidure čerduwawo ameardaeji. Čemeardure boe emago pegare nou meartorure ameardae jiwugei duji.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Dukodire ere ia meri tawuje tuwo bato pui pugeje Paulo apo. Nou meriji Judeu doge etaregodure Paulo uwai ka pugeje. Emagare rugadu. Paulo ure erduwado tumeardaeji ča boečoto jii toro boečodumodu ka. Ure erduwado nuba Pao Kurireu rore pugeje, nuba Pao Kurireu utugarege ere, nuba boe eromode tuwo tugimijerado Pao Kurireuče. Paulo makore ei Moisés ure bu bapera kejewu Pao Kurireu bataruji. Makore ei mariguduwu makore Pao Kurireu bataru jiwuge ere bu bapera kejewu Pao Kurireu bataruji jamedu. Akore Jesus jie egoino.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Aino Paulo ure nou iage emeartorudo Jesusji. Mare iage emeartorukare rugadu.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Eture Paulo piji dukeje ekare tumeardae maku puai. Paulo makore ei marigudu. Akore: – Pao Kurireu Uwari mako pemegare marigudu jawu pawobei. Ainore akore nou makore Pao Kurireu bataru jiwu imedu Isaías biagai.
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Akore,
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Tagaidukare tameartoruwo Pao Kurireuji. Tagaidumode tameartoruwo Pao Kurireuji dukeje tagaiwomode Pao Kurireu rore jiboeji tarduwawo Pao Kurireu meardaeji. Tagaidumode tameartoruwo Pao Kurireuji dukeje tawiapaga pemegamode Pao Kurireu bataruji tarduwawo Pao Kurireu meardaeji rugadu. Dukejere tagaidumodukare taro pegareuji pugeje. Tamode tagera ra taro pegareu piji. Dukodire imode taginorudo taro pegareu piji. Mare tagaidukare tameartoruwo, tawijare mare tawiapaga pemegakare. Taekure mare tare taeku bu pugeje tagaiwokawo Pao Kurireu rore jiboeji.”
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 — ausente —
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 — ausente —
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Paulo mugure nou bai kejewu jorure pobe ji nono. Tugobaigarege edure nono jamedu tietu tabo ji. Paulo ukimadure nou aregodure pudaewu boe eiamedu boebo.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Makore Pao Kurireu bataruji ewiagai. Ure erduwado nuba eromode tuwo tugimijerado Pao Kurireuče. Ure erduwado Pagimijera Jesus Cristo roji bataruji. Pogurukare tumagowo jiboeji. Tugobaigarege erdu pegakare nou Paulo makore jiboeji jamedu.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.